Transcript Male kreativne socijalizacijske skupine - Socialwork

RAD S DJECOM S MOTORIČKIM TEŠKOĆAMA U
CILJU PREVENIRANJA UTJECAJA RIZIČNIH
ČINITELJA
– primjer projekta UDRUGE “POTICAJ”-
Mostar, listopad 2010.
Dr. sc. Maja Laklija
Jelena Mihanović, dipl. socijalna radnica
O Udruzi “Poticaj”


osnovana je 1999. godine
osmišljava i provodi:
 programe i projekte primarne i sekundarne prevencije
poremećaja u ponašanju i psihičkom funkcioniranju djece i
mladih;
 primarne prevencije ovisnosti i nasilja među djecom i
mladima (bullinga) na području Republike Hrvatske;
 programe osobnog rasta i razvoja;
 programe međuvršnjačke pomoći i podrške;
 programe namijenjene roditeljima.
Male kreativne socijalizacijske skupine (MKSS)





Pristup koji je kreirao prof.dr.sc. Josip Janković i sa suradnicima ga
stalno dalje razvija od 1982. godine.
Proizišao iz rješavanja aktualnih kriznih situacija, a u praksi
namijenjen pružanju pomoći djeci koja žive u rizičnim uvjetima.
Temelji se na grupnom radu u malim vršnjačkim skupinama djece,
kod koje su se pojavili i stvarni poremećaji ponašanja.
Pristup je tijekom dugogodišnje primjene stalno evaluiran, verificiran
i dalje unapređivan.
Do sada prihvaćen od UNICEF-a, Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Agencije za
odgoj i obrazovanje.
Kako smo počeli?



od 1995. godine program MKSS-a se provodi sa skupinama djece i
adolescenta s teškoćama u razvoju osnovnoškolskog uzrasta –
uključene u školovanje i habilitaciju kroz dnevnu bolnicu ili kroz
stalni bolnički smještaj u Specijaliziranoj bolnici za zaštitu djece s
neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, zajedno sa Centrom za
odgoj i obrazovanje Goljak
U početku se grupni rad odvijao isključivo sa starijim
osmoškolcima (7 i 8 razredi), različitih stupnjeva oštećenja
motorike i prosječnog intelektualnog razvoja.
od 1998.g. ove se aktivnosti provode od strane voditelja i
suvoditelja - u početku su suvoditelji bili djelatnici škole ili bolnice,
a kasnije studenti viših godina socijalnog rada - pod supervizijom
Korisnici programa





Djeca iz različitih regija Hrvatske,
radi školovanja na bolničkom odjelu u Specijaliziranoj bolnici za
zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
djeca različitog uzrasta u rasponu od prvog do četvrtog te od
petog do osmog razreda osnovne škole,
umjerenog do lakog intelektualnog razvoja
Uputne dijagnoze, s kojima se djeca uključena u rad grupe,
upućena u ustanovu su: Paralisi cerebralis, i
Meningomyelocoele. Uz te dijagnoze djecu prate poremećaji
govora, vida, smetnje pažnje, vizuoperceptivni deficiti,
grafomotorički deficiti, hiperkinetske smetnje, te intelektualni
deficiti.
Kriterij uključivanja djece




Kriteriji uključivanja djece i njihovih roditelja u rad MKSS
vezani su uz identificirane rizične faktore u rastu i razvoju
pojedinog djeteta.
Analaiza potreba - Cilj analize zastupljenosti pojedinih rizičnih
čimbenika pojedinog djeteta u radu nije dijagnostički, nego
problemski, usmjeren na traženje najboljeg pristupa pojedinom
djetetu s posebnim potrebama.
načelo dobrovoljnosti sudjelovanja u grupnom radu.
Traženje dozvole od roditelja za sudjelovanjem djeteta u radu
grupe.
Analize rizičnih faktora djece na Goljaku (I.)
a)
b)
rizični faktori organske etiologije – proizlaze iz različitih
organskih i /ili neuropsihičkih razvojnih poteškoća djece
uključene u program.
rizični faktori kauzalne etiologije – proizlaze iz primarnih
organskih deficita, a očituju se kao poteškoće u području
perceptivnih, ekspresivnih, bihevioralnih i drugih poremećaja
funkcioniranja djeteta.
Analize rizičnih faktora djece na Goljaku (II.)
c)
rizični faktori socioekonomske i obiteljske etiologije - Iz
anamnestičkih podataka vidljivo je da:
-
djeca dolaze iz obitelji većinom nižih socioekonomskih prilika;
-
da su obitelji kvantitativno cjelovite, te mnogočlane;
-
roditelji su nižeg obrazovnog statusa;
-
djeca većinom dolaze iz ruralnih sredina;
-
-
kako se na smještaju zbog školovanja, vrlo bitan rizični čimbenik, je
njihova odvojenost od obitelji;
u obiteljima djece prisutni su: alkoholizam , PTSP oca...
Neki od manifestiranih oblika PUP-a djece
uključene u rad MKSS na Goljaku:









odbijanje poslušnosti roditeljima i drugim autoritetima,
odbijajući stav prema: odgajateljima u obitelji i izvan nje, braći,
sestrama i prijateljima u školi, igri, radu, učenju i drugim korisnim
aktivnostima, pozitivnim društvenim normama i pravilima života u LZ;
neopravdano izostajanje iz škole,
masturbacija na javnim mjestima,
agresivnost prema životinjama i ljudima ili pokazivanje sadističkih
ponašanja uključujući i zastrašivanje vršnjaka te fizičko zlostavljanje,
želja za uključivanjem u fizičke borbe,
laganje,
kriminalna ponašanja poput krađe, namjernog oštećivanja tuđe imovine,
autoagresivno ponašanje, samoozljeđivanje…
Metoda rada (I.)

Intervencija u proces socijalizacije

Grupni model rada u vršnjačkim skupinama od 06-08 članova



Skupinu vode 2 voditelja – prate svako dijete i daju mu povratne
informacije
Grupne aktivnosti su (tematski i sadržajno) prilagođene dobi i
interesima korisnika
Uključivanje i senzibilizacija roditelja kroz paralelni rad u skupini
roditelja
Metoda rada (II.)




tijekom školske godine
2 školska sata tjedno (djeca)
2 školska sata mjesečno (roditelji)
prigodna zajednička druženja djece i roditelja
Metode i tehnike u radu









interakcijske igre za različite namjene
projektivne metode i tehnike različitog tipa
kreativne metode i tehnike
dramsko pedagoške metode i tehnike
komunikacijske tehnike
grupni mehanizmi
različite motivacijske tehnike
stalno praćenje svakog djeteta i roditelja
evaluiranje postignuća
Metoda rada




Uključivanje u skupinu vršnjaka koji se međusobno razumiju jer
imaju slična iskustva.
Vođenje skupine kroz zanimljive aktivnosti u kojima su djeca
uspješna i doživljavaju radost.
Kroz radionice – interakcijske igre, djeca se susreću s novom
slikom sebe, bližnjih, odraslih uopće te svijeta oko sebe.
Postaju privrženi grupi u kojoj im voditelji šalju pozitivne
povratne informacije, pokazuju stvarni interes za njih te im
pružaju pažnju.
Ciljevi u radu s djecom i mladima
Cilj programa je socijalizacija, promocija pozitivnog ponašanja, ali i
učenje novih djelotvornih oblika ponašanja u različitim situacijama u
kojima se mogu naći kako unutar obitelji, tako isto i unutar zidova
institucije, a i šire.
 Intervencija u socijalizacijski proces- primarna i sekundarna
prevencija
 Kompenziranje negativnih utjecaja okoline na emotivni, kognitivni i
socijalni razvoj djece
 Uspostavljanje bazične sigurnosti
 Stvaranje pozitivne slike o sebi
 Pomoć u emocionalnoj, obiteljskoj i socijalnoj prilagodbi
 Učenje socijalnih i komunikacijskih vještina i uspostavljanje
povjerenja u bližnje i okolinu
Ciljevi u radu s roditeljima



edukacija roditelja o važnosti i načinu ostvarenja kvalitetne
komunikacije u obitelji,
edukacija roditelja o pravima po osnovi invalidnosti djeteta, te ostalim
pravima i obvezama,
jačanje roditeljskih potencijala za uspješno nošenje sa zahtjevima koje
pred njih stavlja ovaj, najvažniji poziv u njihovom životu,

edukaciju roditelja na području roditeljskih i dr. socijalnih vještina,

poticanje kvalitetnijih međuodnosa unutar obitelji



senzibilizacija roditelja za prepoznavanje potreba i + potencijala djece
te pomoć u razvijanju kvalitetnijeg odnosa na toj relaciji,
poticanje roditelja na međusobne kontakte
razvijanje mreže između roditelja i ustanova, roditelja i stručnjaka sa
područja koja neposredno ili posredno uključuju rizična ponašanja.
Evaluacija


Kvalitativna analiza kroz pisanje i analizu dnevnika rada
Kvantitativna analiza za svaki grupni susret na skali
Likertovog tipa od 10 stupnjeva prema sljedećim elementima;
 Konstruktivnost
 Kooperativnost
 Zadovoljstvo susretom
 Kvaliteta rada grupe u cjelini
 Kvaliteta rada voditelja
 Kvaliteta rada suvoditelja.
Evaluacija provedenih aktivnosti i postignutih
rezultata projekta provodi se od strane:




korisnika projekta (djeca, roditelji) - različitim „self-monitoring“
tehnikama,
voditelja i suvoditelja grupa (individualno i zajednički evaluiraju
aktivnosti i rezultate rada grupe kvalitativnim i kvantitativnim
metodama),
stručnog tima Udruge (provodi permanentnu i finalnu evaluaciju
predviđenih aktivnosti),
stručnih djelatnika osnovne škole (pedagozi, psiholozi,
defektolozi, nastavnici, profesori).
Analiza zapažanja voditelja/suvoditelja grupa pokazuje
da je u radu s grupom djece postignuto sljedeće:

povećanje konstruktivnosti u grupnim aktivnostima,

povećanje kooperativnosti u grupnim aktivnostima,







povećanje otvorenosti i spontanosti članova – lakše uspostavljanje
prijateljskih odnosa i stvaranje vršnjačke grupe podrške,
jačanje dječje pozitivne autopercepcije (češće se pozitivno izražavaju o
sebi, spremniji su prihvatiti pohvalu),
kreativnije izražavanje stvaralačkih osobina,
jačanje osjećaja pripadnosti skupini,
veća razvijenost komunikacijskih vještina govorenja i slušanja,
veća razvijenost vještina nenasilnog i konstruktivnog rješavanja
sukoba.
veća informiranost o pravima djece s posebnim potrebama
Neki od ostvarenih ciljeva u radu s roditeljima su:

viša razina senzibilizacije roditelja za prepoznavanje potreba djece,

upoznavanje i osvještavanje vlastitih želja i potreba roditelja,


veća educiranost o načinima konstruktivnog zadovoljenja dječjih i
osobnih potreba,
viša razina informiranosti roditelja o važnosti i načinima ostvarenja
kvalitetne komunikacije

informiranost roditelja o pravima djeteta/ roditelja

jačanje pozitivne percepcije roditeljstva,

jačanje kvalitetnog odnosa djece i roditelja,


jačanje roditeljske kompetentnosti kroz razmjenu iskustava - mreže
podrške,
razvijanje kvalitetnije suradnje između roditelja i stručnjaka (učitelja,
stručnih djelatnika škole i voditelja grupa).
UMJESTO ZAKLJUČKA - Dugoročni rezultati





smanjivanje trenda širenja pojave oblika PUP-a djece s teškoćama
u razvoju (uključene u grupni rad) u školskom i bolničkom
okruženju obuhvaćenom implementacijom ovog programa;
smanjenje broja rizičnih činitelja u obiteljima;
jačanje socijalnih mreža djece i njihovih roditelja;
osposobljavanje za međusobnu podršku aktera i stavljanje
novoformiranih socijalnih mreža u funkciji međusobne podrške;
stvoren milje sigurnosti, zaštićenosti, pripadnosti, ali istovremeno
i milje koji potićr aktivititet i samoosnaživanje kako djeteta s
teškoćama u razvoju, tako i njegovih roditelja.
ZAHVALJUJEMO NA PAŽNJI !
Poticaj - Udruga za poticanje kvalitetnog
razvoja djece i mladeži
Nazorova 51, Zagreb
http://www.poticaj-djeci.hr/
[email protected]
00385 1/3880 682
091/502 80 76