Transcript prezentacija

OSNOVNA ŠKOLA
ANTUNA MIHANOVIĆA ZAGREB
INTERKULTURALNA ŠKOLSKA ZAJEDNICA
I INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
PODUČAVANJA
ravnateljica Škole: mr.sc. Beatrica Šurbek
Vukovar, 18. listopada 2013.
Interkulturalni odgoj i
obrazovanje
Interkulturalizam – koncepcija koja polazi od pluraliteta
kultura i njihove jednakopravnosti, ali uvijek aktivna suodnosa
• Naglašena dimenzija dijaloga među kulturama daje
interkulturalizmu potrebnu otvorenost i socijalnu dimenziju
dodira ( Matijević, Pranjić, Previšić, 1994.)
• interkulturalnost predstavlja referentnu točku, metodu i
perspektivu za akciju ( Rey, 1989).
• Najpotpunije izražava sve one dimenzije ( antropološke,
psihološke, sociološke, pedagoške, etničke, religiozne,
kulturne, etičke, verbalne i neverbalne) koje dolaze do
izražaja u dodiru, susretu između dviju kulturno različitih
osoba ili grupa na određenom prostoru i u određenom
vremenu ( Piršl, 2001.).
Interkulturalni odgoj i
obrazovanje
• Interkulturalizam znači znanje i razumijevanje
različitih kultura i uspostavljanje pozitivnih
odnosa, razmjene i uzajamnog obogaćivanja
između različitih komponenti unutar kulture
jedne zemlje i između različitih kultura u
svijetu, stremi nadilaženju procesa asimilacije
tako i pasivne koegzistencije mnoštva kultura
kako bi se razvijalo samopoštovanje,
poštovanje i razumijevanje kultura ( UNESCO,
1992.).
Vukovar, 18. listopda 2013.
Interkulturalni odgoj i
obrazovanje
• temeljne odrednice interkulturalnog odgoja i
obrazovanja - bogatstvo različitosti u čijoj osnovi
je jednakopravnost; škola koja priprema učenike
za zajednički život u demokratskom društvu bez
obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku, spolnu
ili neku drugu različitost;
• Intekulturalna pedagogija zahtijeva i stanje duha
koji razvija veću sposobnost tolerancije i
dvoznačnosti,otvorenost prema drugim
vrijednostima ( Sablić, 2009.)
Vukovar, 18. listopada 2013.
Interkulturalni odgoj i
obrazovanje
• Jedan od najvažnijih instrumenata jačanja
sigurnosti i stabilnosti u Europi ( Piršl, Vican,
2004.)
• Interkulturalno obr. usmjereno na cijelu zajednicu
i školski sustav što uključuje promjene
kurikuluma, kulturne razlike postaju društvena
vrijednost ( Spajić- Vrkaš, 2004.)
• Jednakost različitosti pojedinca i skupina,
kulturna i jezična različitost kao izvor za
učenje,odbacivanje etnocentrizma, ostvarivanje
jednakih šansi, a protiv svih oblika diskriminacije
( Zidarić, 1994.)
Zagreb, 15.veljače 2012.
INTERKULTURALNA ŠKOLSKA
ZAJEDNICA
• Zasad teorijski konstrukt
• Interkulturalne kompetencije učitelja
• Interkulturalna osjetljivost
• Interkulturalni kurikulum
Interkulturalno kompetentan učitelj prilagodit će
nastavne metode i kurikulum svim učenicima
koristeći kooperativno i suradničko učenje;
prilagodit će nastavnu građu i vježbe, praćenje i
vrednovanje postignuća učenika bit će s ciljem
podizanja samopouzdanja i poštovanja prema
svim učenicima ( Baatelan, 2001.).
Vukovae, 18. listopada 2013.
INTERKULTURALNA ŠKOLSKA
ZAJEDNICA
• kultura, odgoj i učenje u
interkulturalnoj školskoj zajednici
• nastava u interkulturalnoj
školskoj zajednici
• socijalni i emocionalni aspekti
odgoja u interkulturalnoj školskoj
zajednici
• roditelji u interkulturalnoj
školskoj zajednici
Vukovar, 18. listopada 2013.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U
PODUČAVANJU
Za interkulturalno obrazovanje esencijalno je pitanje
ostvarivanje politike jednakih mogućnosti za sve. Cilj je
interkulturalne pedagogije da se nauči živjeti i djelovati u
različitostima. Ukoliko se u jednoj školi definiraju različitosti,
onda se one moraju prihvatiti kao izvor za nastavni proces i
učenje, a ne kao hendikep. Traganje za razlikama ne smije
postati samo sebi svrhom, jer, kako kaže Louis Porcher
,“zatvaranjem drugoga u njegovu različitost, zatvaramo i
sebe u svoju različitost“, što je suprotno autentičnom
interkulturalnom obrazovanju, koje pretpostavlja dijalog i
interakciju (Zidarić, 1994.,14).
Vukovar, 18. listopada 2013.
INTERKULTURALNE
KOMPETENCIJA PODUČAVANJA
• interkulturalno obrazovanje je načelo na kojem se temelje
aktivnosti škola i obrazovne zajednice. Svrha je zahvatiti cijeli
obrazovni sustav: nastavnike- mentore i nastavnike na svim
razinama, od predškolskog odgoja do sveučilišta, uključujući
stručnu izobrazbu i obrazovanje odraslih. Valja obuhvatiti i
ostale obrazovne djelatnike : upravno osoblje i prateće službe,
psihologe, socijalne radnike, zdrastveno osoblje. To zahtijeva
početnu pripremu za sve nastavnike ( koju treba nastaviti
unutar sustavnog i primjerenog stručnog usavršavanja) i
daljnje obrazovanje.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
PODUČAVANJA
• Osim inicijalnog, početnog obrazovanja učitelja, kroz
cjeloživotno obrazovanje, učitelji trebaju stjecati
svekolike kompetencije koje su važne za rad u kulturno
pluralnom društvu i školi koja postaje interkulturalna
školska zajednica. Učitelji, stručni suradnici i svi
profesionalci u školi trebaju biti adekvatno osposobljeni
kroz kurikulumski pristup u svom obrazovanju i
profesionalnom usavršavanju za kulturne različitosti i
socijalnu inkluziju. Učitelji preuzimaju ulogu i
odgovornost za poticanje socijalne integracije djece
različitog kulturnog porijekla, a istraživanja pokazuju da
velik broj učitelja ima malo znanja o tome kako efektivno
raditi s djecom iz različitih kulturnih sredina i različitog
porijekla.
• Gundara ističe važnost uključivanja interkulturalnih dimenzija u
obrazovanje učitelja tijekom njihova studija te osnovu interkulturalne
kompetencije učitelja sagledava u njegovoj sposobnosti i vještinama
interpersonalne komunikacije. Također, ističe problem ne uključivanja „
stranaca“ u nastavnička zanimanja te smatra da bi njihovo uključivanje u
nastavnički poziv poboljšalo multijezične vještine i osnažilo interkulturalne
kompetencije učitelja ( Gundara, 2003.,15.).
• Razmatrajući pitanja nove uloge učitelja Baatelan ističe kako
profesionalna kultura učitelja zahtijeva sposobnosti , ali i prilike za
iskazivanje vlastitih stavova i kompetencija. Nije dovoljno tek, s vremena
na vrijeme razmatrati pitanja netolerancije i deklarativno isticati jednakost
svih učenika. Pitanja koja si učitelj mora postavljati u svom radu su
(Baatelan, 2001.,242.) :
• 1. Kako se ponašanje učenika u razredu reflektira na moje vlastito
ponašanje?
• 2. Koje su moje reakcije na učenikovo ponašanje?
• 3. Da li očekujem od učenika da preuzmu odgovornost?
• 4. U kojoj mjeri razvijam različite vještine i inteligencije?
• 5. Da li živim ono što poučavam?
• 6. Da li stvaram situacije za iskustveno učenje?
• 7. Da li stvaram situacije u kojima se nitko ne osjeća isključenim?
• 8. U kojoj mjeri prepoznajem učenička pozitivna nastojanja ?
• 9. U kojoj mjeri potičem samopouzdanje učenika?
• 10. Na koji način se nosim sa sukobom ?
Interkulturalna osjetljivost kao
pretpostavka razvoja
interkulturalnih kompetencija
• Interkulturalna osjetljivost je osobina koja se stječe
kroz socijalizacijske procese tijekom života čovjeka. U
odgoju i obrazovanju bitna je intencionalnost s ciljem
razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika i mladog
čovjeka. Interkulturalna osjetljivost je sposobnost
uočavanja i prepoznavanja postojanja različitih
viđenja / pogleda na svijet koji nam omogućavaju
prihvaćanje i priznavanje ne samo vlastitih kulturnih
vrijednosti, već i vrijednosti kulturno drugačijih
osoba .
Prema zaključku
• Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju i osjetljivost trebali bi
biti jedna od osnovnih profesionalnih umijeća učitelja te kao takvi biti
polazište za cjeloživotno obrazovanje. Kvalitetno pedagoško- psihološko,
didaktičko i stručno obrazovanje, ali i životno iskustvo koje učitelj ima,
omogućit će bolju fleksibilnost, kreativnost, ali i prilagodbu složenim i
zahtjevnim izazovima koje pred njega postavljaju globalizacijski procesi(
Piršl, 2007.,287.). Interkulturalne kompetencije učitelja odnose se na stalni
osobni i profesionalni razvoj, na razvoj socijalnih i komunikacijskih
kompetencija, razvijanja interpersonalnih vještina , ali i stalnog
propitivanja vlastitog odnosa i stava prema učenicima i njihovim
roditeljima koji dolaze iz različitih kulturnih sredina.
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE
CILJ ISTRAŽIVANJA :
ispitati povezanost stavova prema interkulturalizmu i
europskim demokratskim vrijednostima sa
socijalnom distancom ispitanika prema pripadnicima
različitih nacionalnih i vjerskih skupina i u odnosu na
njihova sociodemografska obilježja te utvrditi
mogućnost koncipiranja modela interkulturalne
školske zajednice.
ZADAĆE ISTRAŽIVANJA
INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA
UZORAK: 593; 196 učitelja i 397 učenika
Vukovar, 18.. listopada 2013.
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE
HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA:
1. Postoje statistički značajne razlike među učenicima u
iskazivanju socijalne distance prema različitim
nacionalnim i vjerskim skupinama, a s obzirom na
sociodemografska obilježja kao što su spol, mjesto
škole i školski uspjeh učenika;
2. Postoje statistički značajne razlike među učiteljima u
iskazivanju socijalne distance prema različitim
nacionalnim i vjerskim skupinama, a s obzirom na
sociodemografska obilježja kao što su dob, mjesto
stanovanja i radno mjesto učitelja;
3. Postoje razlike između učenika i učitelja u socijalnoj
distanci prema različitim nacionalnim i vjerskim
skupinama;
Vukovar, 18. listopada 2013.
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE
HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA:
4.
5.
6.
7.
Postoje statistički značajne razlike između učenika i
učitelja u stavovima o europskim demokratskim
vrijednostima;
Postoje statistički značajne razlike između učenika i
učitelja u stavovima o interkulturalizmu;
Postoje statistički značajne razlike u stavovima o
europskim demokratskim vrijednostima između učenika
s obzirom na sociodemografska obilježja učenika ;
Postoje statistički značajne razlike u stavovima o
europskim demokratskim vrijednostima između učitelja
s obzirom na sociodemografska obilježja učitelja
Vukovar, 18.listopada 2013.
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE
HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA:
Postoje statistički značajne razlike između učenika u
stavovima o interkulturalizmu s obzirom na
sociodemografska obilježja učenika ;
9.
Postoje statistički značajne razlike između učitelja u
stavovima o interkulturalizmu s obzirom na
sociodemografska obilježja učitelja ;
10. Postoji povezanost stavova o europskim demokratskim
vrijednostima sa stavovima o interkulturalizmu kao osnovi
tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvenoj zajednici i
kod učenika i kod učitelja;
8.
Vukovar,18.listopada 2013.
ZAKLJUČCI
• Ispitanici iskazuju različite stupnjeve bliskosti prema različitim
vjerskim i nacionalnim skupinama. Učitelji iskazuju veću
socijalnu bliskost prema svim nacionalnim i vjerskim skupinama
od učenika. Učenice iskazuju veću socijalnu bliskost prema
nacionalnim i vjerskim skupinama od dječaka, a posebno prema
Romima i Slovencima, muslimanima židovima.
• Na socijalnu distancu učenika utječe i njihov opći uspjeh, odlični i
vrlo dobri učenici u većoj mjeri iskazuju toplije socijalne odnose.
• Razlike između učenika i učitelja postoje i u stupnju slaganja sa
europskim demokratskim vrijednostima te kao i prema
stavovima o interkulturalizmu, učitelji iskazuju veći stupanj
slaganja.
Vukovar, 18. listopada 2013.
ZAKLJUČCI
•Stavovi o demokratskim vrijednostima, i kod
učenika, i kod učitelja, značajno su pozitivno
povezani sa stavovima o interkulturalizmu kao
osnovi tolerancije i prihvaćanja različitosti u
društvenoj zajednici.
•Pozitivni stavovi učitelja su osnova za njihov
odgojni rad na oblikovanju interkulturalnih odnosa
u školi.
Vukovar, 18. listopada 2013.
ZAKLJUČCI
•Iz istraživanja je vidljivo da učenici razmišljaju o
društvenim procesima, odnosima tolerancije i
prihvaćanja različitosti u društvu, ali na sustavu odgoja
i obrazovanja je da učeniku pruži mogućnost djelovanja.
•Modelom interkulturalne školske zajednice
demokratske vrijednosti sazdane u ciljevima odgoja i
obrazovanja dobivaju svoj potpuni izraz.
•U interkulturalnoj školskoj zajednici, učitelj, učenik i
roditelj dobivaju novu ulogu ravnopravnih članova
zajednice s otvorenim mogućnostima za suradnju.
Vukovar, 18. listopada 2013.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Literatura
Batelaan, P., Gundare, I. (2000), Intercultural education, co-operative learning and the changing society.
Intercultural Education, 11 Supplement, 31-34.
Baatelan, P. (2001), Learning to respect. Intercultural Education, 12(3) : 237-245.
Delors, J.(1998), Učenje blago u nama. Zagreb: Educa.
Ermenc, K. ( 2004), Položaj pripadnika manjinskih etničkih zajednica u slovenskoj osnovnoj školi.
Pedagogijska istraživanja 2 : 261-274.
Gay, G. (1995), Building cultural bridges. Multicultural Education,The Dushkin Publishing Group/Brown &
Benchmark Publishers , Guilford, 2/E: 34-39.
Gundara, J. (2003), Intercultural Education : World on the brink?. London: Institute of Education,
University of London.
Hrvatić, N. (2007), Interkulturalna pedagogija : nove paradigme.U: Previšić, V.,Šoljan, N., Hrvatić, N.(ur.),
Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Školska knjiga, str. 41- 58
Marsh, C.J. (1994), Kurikulum : temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
Perotti, A. ( 1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.
Piršl, E. (2001), Komparativna analiza nastavnih programa i stavova učitelja u interkulturalizmu. Zagreb:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.( Doktorska disertacija)
Previšić, V. ( 1996), Sociodemografske karakteristike srednjoškolaca i socijalna distanca prema nacionalnim
i religijskim skupinama. Društvena istraživanja, 5(25-26): 859-874.
Rey-von-Allmen, M. (2002), Une education interculturelle:defi et necessite pour nos
societes pluriculturelles. Migracijske i etničke teme 18: 85-98.
Roux, J. ( 2001), Social dynamics of the multicultural classroom. Intercultural Education 1(3): 273- 287.
Sablić, M. ( 2009), Sukonstrukcija interkulturalnoga kurikuluma, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu. (Doktorska disertacija)
Zidarić, V. ( 1995), Europska dimenzija u obrazovanju- njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje. Društvena
istraživanja 2(21):161-181.