Slide 1 - zoranamarusic

Download Report

Transcript Slide 1 - zoranamarusic


jkhkj
 Povrtnjak
i njive naseljava veći broj
životinja.
 Među njima je mnogo štetočina.
 Svake godine odnose sa žitnih polja
veće količine zrnevlja.
 Neke od tih životinja dio života
provedu u zemlji.
U
blizini povrtnjaka i njiva živi mnoštvo
ptica koje svoja gnijezda prave na
obližnjem drveću,u grmlju,međama ili
usjevima.
 U povrtnjacima i njivama često se
nalaze i brojne štetne ptice.
 Među njima su najčešće svraka,vrana i
čavka.
 One u proljeće jedu sjeme i čupaju iz
zemlje mlade biljke.
 Kasnije sa biljaka otkidaju zrele
plodove.
Ljudi
ih razgone pomoću strašila
koja postavljaju na njivama ili u
povrtnjacima.
Čavka je naša najmanja vrana.
 Čavke su radoznale i inteligentne ptice.
 Uglavnom se kreću u parovima ili jatima
sa oko hiljadu članova.
 Kod čavki oči su svetloplave u prvoj
godini života,ali se boja mijenja u smeđu
u proljeće duge godine njihovog života, a
potom vremenom prelaze u svjetlo sive.

Svraka ima dugo tijelo koje se lako
prepoznaje po bijelim krilima i crnom tijelu.
 Na donjem dijelu leđa perije je tamnoplave
boje i metalnog odsjaja.
 Ima crni kljun za hvatanje buba i drugih sitnih
životinja.

Vrane su s jedne strane srodne vugama i
čvorcima, a s druge strane vrlo bliske rajskim
pticama.
 Sve vrste vrana su slične veličine koja ne
prelazi 50 cm od repa do kljuna i
karakternistčnog sjajnog crnog perija.

Po njivama i povrtnjacima mnoštvo je štetnih
insekata koji unistavaju usjeve.
 U zemljištu ih ima uvjek.
 U tome je najmarkjivija mala poljska ševa.
 Ona je slična vrapcu,ali ima ćubu na glavi.
 Veoma često pravi gnjijezdo u malim
udubljenjima usred njive.
 Ševa je korisna ptica,i ne treba je unistavati.

Kišna glista je jedna od korisnih životinja koja
najveci dio života provodi kopajući kanale
ispod zemlje,čineći je tako rastresitijom.
 Takva zemlja je bogatija vodom i
vazbuhom,što je veoma važno za korjen
većinje biljaka.

Poljski miševi uglavnom žive po njivama.
 Nagrizaju stabljike biljaka, a nakon njihovog
padanja na zemlju, jedu plodive.
 Iako su dosta mali, pod zemljom mogu da
naprave čitava skladišta hrane.

Hrčak živi u jazbini pod zemljom.
 Jazbinu sam iskopa.
 U nju nanosi žito koje spremi za zimu.
 Najčešći neprijetelji su mu tvor i lisica.

Krtica uglavnom živi pod zemljom kopajući
hodnike u povrtnjaku,rijetko na njivi.
 Rijući zemlju,krtica grice i uništava korjenje
većine povrtlarskih biljaka.

Jazavac usjeve uništava najčešće noću.
Naročito voli kukuruz.
 Živi u jazbini koju iskopa ublizini njive.

Rovac ili mrvak živi u zemlji.
 Nagriza korjenje i gomolje krompira.
 Noću izlazi na površinu.
 Može nanjeti velike štete u plastenicima.

Leptir kupusar se javlja među prvim
proljetnim leptirima.
 Ima velika,bijela krila čiji su vrhovi crni.
 Jaja odlaže na naličje lišća kupusa i njegovih
srodnika.
 Iz jaja se legu gusjenice.

Kromnpirova zlatica je štetočina čija ženka
odlaže jaja sa donje strane lista krompira.
 Larve se hrane lišćem.
 Brste ga nekoliko sedmica,a zatim se zavlače
u tlo.
 Iz tla izlaze razvijene krompirove zlatice koje
se takođe hrane listom.

Žižak je sićušni insekt koji napada pasulj
(grah) i grašak.
 Masovni razvojem može smanjiti prinose u
koliko se larve žižka razvijaju u sjeme ovih
biljaka.

Koje štetočine naseljavaju povrtnjake i njive?
 Gdje ptice prave svoja gnjezda?
 Koje ptice su štetočine?
 Zašto se one nazivaju štetočine?
 Pomoću čega ljudi tjeraju štetočine?
 Opiši vranu!
 Koje sve štetočine žive u žemlji?
 Koje životinje koje žive u zemlji nisu
štetočine?
