Transcript SISTEMATIKA BILJAKA

SISTEMATIKA BILJAKA


proučava
–
srodstvene i razvojne odnose između biljaka
–
biljke po filogenetskom redu
svrstava
- od najprimitivnijih do najrazvijenijih
ZADATAK SISTEMATIKE BILJAKA

ustanoviti uzajamno srodstvo pojedinih oblika
* komparativnim istraživanjima
vanjskih i unutrašnjih morfoloških svojstava

opisati biljke – koje danas postoje

odrediti ih i

svrstati u filogenetski sustav
SVRHA

omogućiti pregled velikog broja biljnih vrsta

prikazati plan građe i odstupanja od njega
u svezi s filogenijom (povijest razvitka biljnog svijeta)
BROJNOST BILJNIH VRSTA
370 000 živućih vrsta biljaka

2/3 SJEMENJAČE

(141 000)
(226 800)


800 golosjemenjača
226 000 kritosjemenjača
172 000 dvosupnice
54 000 jednosupnice
1/3 SVE OSTALE SKUPINE





33 000 algi
50 000 gljiva
20 000 lišajeva
26 000 mahovina
12 000 papratnjača
SVRSTAVANJE BILJAKA
- čovjek – svrstavao biljke od najstarijih vremena
prema praktičnoj primjeni
- za hranu
- ljekovite
- otrovne
2 OSNOVNA SUSTAVA klasifikacije (svrstavanja) biljaka
UMJETNI

1 ili 2 svojstva
(slučajno uzeta)
PRIRODNI

srodnost biljaka

podrijetlo

povijesni razvoj
(tj. filogenetske odnose)
- više umjetnih sustava
Teofrast





-
4. st p.n.e.
1. umjetni sustav
opisao oko 500 biljaka
zeljasta biljke
grmovi
drveće




kultivirane
vodene
zimzelene
listopadne
Cesalpini – 16.st.

razvrstao biljke
na osnovi građe ploda
Liné – 18. st.

najpoznatiji umjetni sustav

“Species plantarum” – knjiga – početak znanstvene sistematike biljaka

razvrstao biljke u 24 klase:
– u radu -
“Systema nature”
Phanerogamia – cvjetnice – u 23 klase – iz sjemena
* građa cvjetova
* broj, raspored i dužinski odnosi prašnika
Cryptogamia – u 24 klasu – iz spora
- mahovine, papratnjače, alge, gljive
- neke cvjetnice – sa slabije primjetnim cvjetovima
Liné – 18. st.

dao nazive – više od 10 000 biljaka

opisao – oko 1 500 novih vrsta

predložio binarnu nomenklaturu
Vitis vinifera
Olea europaea
Ficus carica
Liné – 18. st.
- razvrsta biljni svijet na:





razrede
redove
porodice
rodove i
vrste
Liné – 18. st.

uvidio nedostatak umjetnog sustava

pokušao izraditi prirodni sustav

njegovu ideju – razradili drugi autori
uzimali u obzir i
* uz morfološka svojstva
* anatomsku građu
nisu uzimali u obzir
* filogenetske odnose
Darwin – 19. st
Teorija evolucije - descedentna teorija
svi živući organizmi
razvili
od drugih jednostavnije građenih
nova era u razvoju prirodnih znanosti
Darwin – 19. st
1859. g. – “Porijeklo vrsta”
odlučujući utjecaj na
stvaranje prirodnih sustava biljaka

srodnost biljaka

njihovo podrijetlo i

povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)
19. – 20. st.

Wettstein – prvi pravi filogenetski sustav

Engler – najdetaljnije razrađen prirodni sustav (do danas)
- u novije vrijeme u botaničkoj praksi sve više se primjenjuje filogenetski sustav

Takhtajana iz 1966. g


različiti autori – primjenjuju različite sustave svrstavanja
kritosjemenjača
u knjizi – novi filogenetski sustav Takhtajana
- uz izvjesne dopune prema Engleru i Hutschinsonu i dr.
TAKSONOMSKE JEDINICE
VRSTA (species) - sp.
osnovna sistematska (taksonomska) jedinica

skup biljaka, odnosno individua (jedinki)
srodne u najvećem broju bitnih karakteristika
zauzimaju određeni prostor (areal)
Niže (infraspecijske) jedinice


PODVRSTA (subspecies) – ssp.
- međusobno ograničene svojte unutar vrste
- često se radi o geografskim
- ili ekološkim prijelazni populacijama
VARIJETET – var.
- upotrebljava se za razlikovanje podvrsta
- za još nedovoljno poznate infraspecijske svojte
SORTA (kultivirane vrste) – odlikuju se specifičnim
morfološkim, biološkim i proizvođačkim svojstvima
Više (supraspecijske) jedinice
Rod
Porodica
Red
Razred
Pododjeljak
Odjeljak
Carstvo

I odjeljak:
SCHIZOPHYTA – bakterije i modrozelene alge

II odjeljak:
PHYCOPHYTA – alge

III odjeljak:
MYCOPHYTA – gljive

IV odjeljak:
LICHENES – lišaji

V odjeljak:
BRYOPHYTA – mahovine

VI odjeljak:
PTERIDOPHYTA – papratnjače

VII odjeljak:
SPERMATOPHYTA - sjemejnače
MORFOLOŠKI STUPNJEVI ORGANIZACIJE
Protofite
Talofite
Briofite
Kormofite
Jednostanični
organizmi
Talus ili steljka
Stabljika
Listovi
Rizoidi
Stabljika
Listovi
Korijen
Bakterije
Modrozelene alge
Alge
Gljive
Lišajevi
Mahovine
Papratnjače
Sjemenjače
Protofite
Jednostanični organizmi
Cenobiji
- stanični sklopovi
Plazmodiji
- gole protoplazmatične mase
Bakterije
Modrozelene alge
Alge
Gljive
Lišajevi
Talofite
Talus ili steljka
* niži stupanj organizacije
Plektenhim
- staničje poput pletiva
Pseudoparenhim
filoid
- prividno staničje
* viši stupanj organizacije
oran nalik na:
kauloid
– list - filoid
– stabljiku - kauloid
- korijen - rizoid
rizoid
Mahovine
Briofite
Stabljika
Listovi
Rizoidi
- staničja:
jednostavno
građena
Papratnjače
Sjemenjače
Kormofite
Stabljika
Listovi
Korijen
kožno staničje
provodno staničje
osnovno staničje
- staničja:
kožno
osnovno
(provodno) žiljno