Transcript analiza_javnih_politka_-_1_dan novo

HILS
Trening:
Javne politike i diskriminacija
UVOD U JAVNE POLITIKE
Pripremile: Gordan Bosanac i Sandra Benčić i MAP savjetovanja
Sadržaj treninga
Uvod u javne politike:
 Osnove analize: analiza problema i analiza
policy aktera
 Instrumenti javnih politika
 Procjena policy opcija
 Monitoring i evaluacija javnih politika
 Značajke efektivnog policy prijedloga
 Javno zagovaranje
Vaša očekivanja od treninga
 ...
Osnovni pojmovi i kontekst stvaranja
javnih politika
Što je policy (javne politike)?
 Tijek ili plan
djelovanja kojim se
na racionalan način
nastoje postići
ciljevi u političkom
odlučivanju
 Javna pitanja i problemi –
tiču se cijele zajednice ili
društva
 Političko odlučivanje –
odlučivanje o javnim
pitanjima
 Racionalno – temeljeno na
argumentima (troškova i
koristi)
 Usmjerenost na rješavanje
problema
Ali…
 Javne politike su sve što je vlada odlučila DA
ĆE ILI NEĆE napraviti

nisu vezane samo za pisane dokumente, nego
za djelovanje - tiče se nekog oblika postizanja
cilja u političkom odlučivanju
 Pisana forma – strategija, programi,
zakodavni ili podzakonski akti, planovi
djelovanja…
Policy proces
proces
odlučivanja
o javnim pitanjima
Politics
politička moć
donošenja odluka,
poborništvo,
iracionalnost
akteri
političkog odlučivanja
Policy
Polity
racionalno
rješavanje problema,
izbor
između alternativa
sadržaj
političkog odlučivanja.
institucionalni ustroj
političke
zajednice
procedure
političkog odlučivanja
Kontekst stvaranja javnih
politika
okolina
Birači,
interesne
skupine,
stranke
Policy input
Politički sustav
Proračun;
Odluke: zakoni,
uredbe ...
Policy output
Rezultati
politika
Policy ishodi
okolina
Dimenzije i kompleksnost javnih politika
Promjena općeg konteksta
stvaranja politika: od vlasti
(government) prema javnom
upravljanju (governance)
JAVNO UPRAVLJANJE +
JAVNI MENADŽMENT
javne politike su-stvaraju i
su-provode:
Vlast
Ekspertiza
Vertikalna, ali i horizontalna
dimenzija policy procesa
Klasifikacija javnih politika
prema sektorima ili prema
distribuciji troškova
Niz
zainteresiranih aktera
FAZE i AKTERI
POLICY CIKLUSA
 Postavljanje politike na dnevni red
 Formulacija politike
 Legitimiranje politike
 Implementacija politike
 Evaluacija i promjena politike
 Akteri javnih politika i njihova specifična uloga
Policy ciklus
1. POSTAVLJANJE POLITIČKOG
DNEVNOG REDA –
ODLUČIVANJE
definiranje prioritetnih problema
definiranje glavnih ciljeva
politike
2. FORMULACIJA/RAZVOJ
Identifikacija opcija
Procjena učinka opcija
Razrada politike - izrada
instrumenta (propisa)
Procjena učinka propisa
5. EVALUACIJA
(VREDNOVANJE) I
PROMJENA
Procjena
rezultata
Prijedlozi za
nastavak, izmjene
ili okončanje
politike
3. LEGITIMIRANJE
Donošenje političke odluke
Promocija i prihvaćanje
politike
4. IMPLEMENTACIJA (PROVEDBA)
 Administracija, koordinacija
 Monitoring (praćenje) kvalitete
provedbe i direktnih rezultata
1. Odlučivanje o dnevnom
redu – VELIKI BROJ aktera
2. Razvoj politike –
smanjuje se broj
aktera, raste VAŽNOST
STRUČNJAKA
3. Legitimiranje –
prvenstveno
formalni akteri ali
i MEDIJI
5. Vrednovanje -.
raste broj aktera JAVNA I POLITIČKA
RASPRAVA
4.
Implementacija –
DEFINIRANI
nositelji administracija, ali i
PARTNERI iz
civilnog društva
Tko su akteri / dionici?
Čemu analiza aktera?
Osobe, skupine ili institucije
koje imaju interes za ili na
koje utječe određena javna
politika
Formalni akteri
 Neformalni akteri

 Kako bismo na vrijeme otkrili na
koje bi sve pojedince, skupine,
zajednice i institucije mogla utjecati ili
koji bi mogli utjecati na javnu politiku
(pozitivno ili negativno)
 Kako bismo predvidjeli vrstu
utjecaja (pozitivnog ili negativnog)
pojedinih aktera na javnu politiku
 Kako bismo stigli razviti strategiju
za pridobivanje najučinkovitije
potpore za buduću politiku odnosno
smanjivanje potencijalnih prepreka
njezinoj provedbi
Policy akteri – vertikalna i horizontalna dimenzija
Nadzorne
institucije –
sudbene vlasti,
regulatorne
agencije
Specijalizirane
vladine agencije
Stručnjaci
(instituti,univerziteti)
Donositelji odluka na
nacionalnom
nivou (Parlament, Vlada)
Direktni provoditelji
politika (javna uprava)
Regionalni i lokalni
donositelji odluka
Regionalna i
lokalna uprava
Međunarodni akteri
Parlamentarne
političke stranke
(vodstvo, stranački
klubovi, istaknuti
pojedinci)
Socijalni partneri
(sindikati, poslovni
sektor)
Nevladine
organizacije,
vjerske zajednice
Mediji i
javnost
Izravno pogođene
društvene grupe
Analiza aktera
Korak 1 – Identifikacija aktera
 svi formalni i neformalni akteri dosad uključeni i
zainteresirani za problemsko područje i politiku
 oni koji su direktno i indirektno relevantni za
provođenje
 Popis:
 aktera neophodnih za realizaciju ciljeva
 aktera na koje će ciljevi imati direktni utjecaj
 aktera koji su vjerojatno negativno nastrojeni prema
ciljevima
 aktera s utjecajem na oblikovanje političkog i javnog
mnijenja o ciljevima i sadržaju politike
Korak 2 – Svrstavanje aktera prema razini
moći i interesa
Velika
MOĆ
Uzimamo ih u
obzir...
sekundarni
Ne posvećujemo
im pažnju
Ključni akteri primarni
Moramo imati na
umu njihove
potrebe sekundarni
Mala
Nizak
INTERES DIONIKA
Visok
Korak 3 – Dublja analiza ključnih aktera
Naziv
aktera
(org/inst/
pojedinac)
2. Status
u policy procesu
(formalan/
neformalan)
3. Znanje
o politici
1-2-3
4. Glavni interes
očekivanje i
specifični cilj koji
odgovara akteru
5. Stav
prema
politici
+, 0, -
6.
Savezništ
va
(aktualn,
izvjesna)
7. Utjecaj
na politiku
8.
Mogućnosti
smanjenja
otpora/
osiguranja
aktivne
podrške
politici
Razine sudjelovanja aktera/javnosti
visoka
PRIJENOS
MOĆI
nizak
SURADNJA
BROJ
UKLJUČENIH
RAZINA
INTERAKCIJE
UKLJUČIVANJE
niska
SAVJETOVANJE
visok
INFORMIRANJE
18
Koraci u kreiranju javnih politika









Definiranje problema
Određivanje ciljeva politike
Određivanje ciljanih skupina/aktera
Definiranje policy opcija
Predviđanje učinaka
Odabir opcije
Razrada politike (policy dizajn)
Procjena izvedivosti politike
Planiranje provedbe i praćenja
INSTRUMENTI JAVNIH
POLITIKA
Regulacija
Pribavljanje usluga
Oporezivanje i javna
potrošnja
Tržište
Obrazovanje,
informiranje i uvjeravanje
Akteri analize javnih politika
1.
2.
3.
4.
Donositelji odluka
Provoditelji politika
Analitičari politika
Interesne/zagovaračke skupine

Dinamični, konfliktni odnos moći koji određuje proces i ishode
policy analize
Prisutnost raznolikih, često prikrivenih političkih interesa
Unutarnja/vanjska (prekogranična) pozicija
Važnost uključivanja stavova raznih aktera u analizu
Izazov komunikacije!!!!




Analitički postupci u policy ciklusu
5. b. Komparativna
analiza opcija
budućnosti politike s
obzirom na njezine
ciljeve i iskustva u
njezinoj provedbi.
1. Detaljna analiza
problema radi
određivanja prioriteta i
smjera političkog
djelovanja, tj.
određivanja ciljeva
razvoj/oblikovanje
2. a. Komparativna
procjena izvedivosti i
efektivnosti opcija
rješenja za definirani
problem s obzirom na
ciljeve i troškove te u
odnosu na status quo.
2. b. Procjena izvedivosti
predložene politike s
obzirom na političke odnose
i administrativne kapacitete.
(ex-ante)
5. a. Procjena
postignuća politike
i procesa provedbe
politike (ex-post)
4. MONITORING –
Pravovremeno
uočavanje prepreka i
rizika u provedbi
politike te potreba za
3. Procjena prihvaćenosti
političke odluke u javnosti
i interesnim skupinama,
identifikacija rizika za
provedbu politike.
Iskustva sudionika
 Kako identificirate problem na kojeg treba
odgovoriti javnom politikom?
 Na koji način pristupate definiciji problema u
okviru vaše organizacije?
 Koje izvore podataka koristite?
 Koje metode ste do sada koristili?
Analiza problema
KAKO?
 Pretpostavka za kvalitetno
definiranje ciljeva politike
 Temeljem analize prethodnih
srodnih politika i njihovih
postignuća
 Prepoznavanje policy okvira
(širih policy tema) unutar kojih se
organiziraju argumenti
 Potraga za središnjim
problemom u aktualnom
društvenom i političkom kontekstu
 Prepoznavanje međuovisnosti
 Relevantnost znanstvenih
istraživanja, javnog mnijenja i
niza zainteresiranih aktera
 Zajednički pothvat stručnjaka i
praktičara različitih profila iz
više odjela/uprava/agencija
specifičnih problema
 Analiza društvenih fenomena i
trendova
 Razlikovanje uzroka i posljedica
 Grupiranje srodnih problema
 Metode: Problemsko stablo,
SWOT, PEST, analiza
društvenih/političkih fenomena
Policy okviri
Javne politike proces deliberacije
(rasprave) i praktičnog
rezoniranja (promišljanja)
temeljen na normativnim i
empirijskim argumentima
(Frank Fisher)
Primjer različitih policy okvira
iste politike
Politika/policy tema:
REGULACIJA KONZUMACIJE
DUHANSKIH PROIZVODA
Mogući okviri:
 pravo na zdravlje kao ljudsko
pravo
 zaštita privatnosti i prava na
izbor kao ljudsko pravo
 efikasno javno zdravstvo
Policy okvir –
široki okvir značenja
unutar kojeg se
organiziraju argumenti i
problemi vezani uz
određenu javnu politiku
 zaštita okoliša
 prevencija društveno štetnih
ponašanja
 povećanje proračunskih
prihoda kroz trošarine
Podsjetnik za analizu problema
1. POZADINA
PROBLEMA







Kad je i kako problem nastao?
Koji su uzroci problema?
Koji je povijesni, zakonski, politički, društveni i gospodarski kontekst
problema?
Kako je problem privukao pozornost javnosti?
Na koga i na koje načine problem utječe?
Koje su se politike primijenile u prošlosti u pokušaju da se riješi
problem?
 Koji su bili rezultati tih politika?
2. PROBLEM U OKVIRU TRENUTAČNE POLITIČKE SITUACIJE:
 Koji su trenutačni pravni, društveni, gospodarski, politički konteksti i
posljedice problema?
 Koji je trenutačni opseg problema?
 Koja se politika trenutačno primjenjuje u pokušaju da se riješi problem?
 Koja sve različita mišljenja postoje problemu i trenutačnom pristupu
 problemu?
 U kojem je pogledu trenutačna politika uspješna/neuspješna?
 Što ne valja u trenutačnom pristupu?
·
Definiranje policy problema
 Definiranje problema
 Način mjerenja problema
 Određivanje opsega i veličine problema
 Pronalaženje uzroka problema
 Postavljanje operativnih i dugoročnih ciljeva
za rješavanje problema
 Određivanje mjera koje treba poduzeti
Definiranje problema
Ako je problem kvaliteta obrazovanja, što s
aspekta obrazovne politike to zapravo znači? U
čemu se očituje problem tog aspekta
obrazovne politike – je li stvarno došlo do
pada u kvaliteti obrazovanja ili je pak ta
kvaliteta niža nego što smatramo da bi trebala
biti u odnosu na vrijeme u kojem živimo?
Način mjerenja problema
 Dostupnost kvantitativnih i kvalitativnih
podataka
 Koja je od tih vrsta podataka najbolja za
mjerenje kvalitete obrazovanja?

Npr:
 USPJEH UČENIKA NA STANDARDIZIRANIM ISPITIMA
 INDIKATORI KOJI GOVORE O KVALITETI NASTAVNIKA
Određivanje opsega ili veličine
problema
TKO JE POGOĐEN PROBLEMOM I U KOJOJ
MJERI?
 Odnosi li se problem na razlike u kvaliteti
obrazovanja između pojedinih vrsta škola
(gimanzije, strukovne...)
 Odnose li se razlike poglavito na lokaciju škola
(veliki gradovi – provincija)
Pronalaženje uzroka problema
KAKO SE PROBLEM UOPĆE NASTAO?
 Koji su uzroci doveli do problema
 Na koji se način tijekom nekoliko posljednjih
desetljeća mijenjala kvaliteta obrazovanja
PROBLEMSKSTABLO
POSLJEDICE
POSLJEDICE
POSLJEDICE
POVEZANI PROBLEM
POVEZANI PROBLEM
POVEZANI PROBLEM
SREDIŠNJI PROBLEM
NEPOSREDNI
UZROK
NEPOSREDNI
UZROK
NESPOREDNI
UZROK
DUBLJI UZROK
DUBLJI UZROK
DUBLJI UZROK
STABLO CILJEVA – FOKUS NA UZROKE PROBLEMA I ONE
POJAVE KOJE ZNAČAJNO BRINU KLJUČNE AKTERE
PROBLEMSKO STABLO
Nepovjerenje
javnosti u Vladu
loš rejting u EU
analizama sigurnosti
u prometu
prometne nesreće
glavni uzrok i trošak
ozljeda na radu
negativan utjecaj
na turističku
reputaciju zemlje
visoka smrtnost i
teške povrede
u prometu
mladi vozači najčešći
počinitelji nesreća
česte
prometne nesreće
Nepažljivost vozača
Slaba samodisciplina
i neučinkovite
sankcije
Loša kvaliteta vozila
vozni park prestar
neodržavanje vozila
Loša kvaliteta cesta
loše održavanje cesta
manjak
kapitalnih investicija
Definiranje policy ciljeva
Značajke dobro definiranih policy
ciljeva
 Jasnoća
 Direktno povezani s definiranim problemom i
uzrocima problema
 Međusobno povezani u logičan slijed



Opći
Specifični
Operativni
SMART kriteriji za definiranje ciljeva
 SPECIFIC – jasni i precizni, svima znače isto!
 MEASURABLE – trebate znati dali ste ih ostvarili!
 AGREED – dogovoreni sa svima koji imaju utjecaja i interesa za
ostvarenje cilja!


REALISTIC – izvedivi, ali i izazovni!
TIME-BOUND – vremenski ograničeni u skladu s dogovorom i
potrebama zainteresiranih strana
Pri definiranju ciljeva politike treba
odgovoriti na sljedeća pitanja:
 Kakva se pozitivna promjena u odnosu na
prepoznati problem u ciljanom području nastoji
izazvati ili postići novom ili izmijenjenom politikom?
 Koji su konkretni rezultati očekuju neposredno
nakon uvođenja politike?
 Koji su očekivani rezultati u srednjoročnom
razdoblju, nakon 1-3 godine provedbe?
 Po čemu je upravo donošenje nove ili izmijenjene
politike prikladan način utjecanja na prepoznati
problem?
Iz problemskog u stablo ciljeva
Smanjivanje broja poginulih i
stradalih u prometu
Smanjivanje broja
prometnih nesreća
Povećavanje pažljivosti
kod vozača
Edukacija
vozača
Revizija
sankcija
Kapacitiranje
prometne
policije
Poboljšanje kvalitete
vozila
Poboljšanje kvalitete
cesta
Nabavka novih
vozila
Redovito
održavanje
vozila
Fin.olakšice za
nabavku i redovito
državanje vozila
Bolje
održavanje
cesta
Strategija kapitalnih
investicija u
prometnu
infrastrukturu
Temeljne značajke policy
analize
 Sakupljanje i interpretacija informacija koje
osvjetljuju uzroke i posljedice javnih problema
 Procjena vjerojatnih posljedica različitih policy
opcija u rješavanju tih problema
 Djelomično znanost, djelomično vještina
 Kombinacija deskriptivnog i normativnog
pristupa
 Nije formula za rješavanje problema, već
davanje važnih informacija donositeljima
odluka i javnosti!
Analiza javnih politika
 Policy analiza može biti
POLITIČKA
ZNANSTVENA
Zagovaranje i podrška politikama
koje se preferiraju
Znanstvene metode za testiranje
hipoteza i teorija
PROFESIONALNA
Analiza mogućih alternativa, sintetizira
teoriju i istraživanje i stvara praktična
znanja
Vrste analize javnih politika u policy znanosti
Policy studija – znanje O
Policy analiza – znanje ZA
 Istraživanje i razumijevanje policy
 Razumijevanje i priprema stvarne
politike
procesa
 Usmjerenost na problem
 Usmjerenost na rješenja
 Znanstvenost – teorijska
 Stručnost – primjena teorijskih
razmatranja i temeljna istraživanja
postavki, postupaka i postojećih
istraživanja
 Ciljana publika – znanstvenici,
policy savjetnici

Ciljana publika – klijent, donositelj
odluka
 Diskurs znanstvene zajednice –
preciznost
 Diskurs javne uprave i profesionalne
zajednice – razumljivost
 Policy prijedlog – do 80 kartica (20
000 riječi)
 Policy prijedlog – do 20 kartica
(5 000 riječi)
Analiza za javne politike
(policy analiza)
PRISTUP
 Pragmatičnost – fokus na
METODE








rješavanje problema
Multidisciplinarnost
Vrijednosna određenost –
iznošenje vrijednosne
argumentacije
Prilagođenost vremenskom
okviru, ljudskim i financijskim
resursima
Kombinacija analize postojećih
podataka i empirijskih istraživanja





Analiza policy dokumenata
Anketno istraživanje
Intervjui s policy akterima
Intervjui sa zainteresiranim
skupinama
Intervjui s korisnicima
Fokus grupe
Statističke analize
Analiza medijskih napisa
Analiza troškova i koristi
VAŽNO:
Policy analiza NIJE formula za rješavanje problema, već
davanje važnih informacija donositeljima odluka i
javnosti!
Instrumenti za provedbu javnih politika
Instrumenti javnih politika
 strategije, mjere i resursi koje vlada upotrebljava
kako bi ispunila zacrtane ciljeve
 uključuju, ali se ne ograničavaju na:







oporezivanje
regulaciju
propisivanje obvezatnih uvjeta i zabrana
javnu potrošnju,
Informiranje
političke odluke
…
Klasifikacija instrumenata javnih
politika
Javne politike kroz:
 normativni akti - legislativa, regulativa i službeni autoritet
 direktnu akciju vlasti – pružanje javnih usluga
 novac – korištenje ovlasti za trošenje i prikupljanje javnih
prihoda kako bi s oblikovala aktivnost aktera i izvan same vlasti
 umrežavanje - razvijanje i održavanje odnosa unutar i između
vlade i javne uprave te u s izvan-vladinim akterima
 Informiranje i javna promocija – edukacija i uvjeravanje uz
korištenje informacija koje su vladi na raspolaganju
Javne politike kroz normativne akte
 Legislativa
 Regulacija
 Parlamentarne rezolucije
 Administrativni akti
 Prostorni planovi
 Izdavanje dozvola
Javne politike kroz direktno djelovanje
vlasti
 Odluke vlade
 Stvaranje novih institucija
 Programi pružanja javnih usluga (edukacija,
socijalne i zdravstvene usluge, kulturne…)
 Podugovaranje i financiranje pružanja usluga
agencijama vlasti ili nevladinih organizacija
 Administrativne odluke
 Delegiranje nadležnosti za provedbu na niže
nivoe vlasti
Javne politike kroz novac
 Višestruki ciljevi fiskalne politike




Utjecaj na ekonomiju (deregulacija)
Osiguranje javnih prihoda (balansiranje
između poticaja za gospodarstvo i financiranja
vladinih programa)
Utjecaj na ponašanje pojedinaca – stimulacija
ili destimulacija
Postizanje ciljeva kroz financiranje programa
Javne politike kroz umrežavanje
 Mreže funkcioniraju VERTIKALNO I HORIZIONTALNO
unutar i između formalnih i neformalnih aktera
 Tipovi mreže.





policy zajednice/ teritorijalne zajednice
profesionalne mreže
međuvladine mreže
interesne mreže
mreže povezane oko određene teme
Javne politike kroz informiranje i
javnu promociju
 Osiguranje sredstava za javnu edukaciju i promotivne





aktivnosti
Provođenje kampanja
Uspostavljanje konzultativnih multisektorskih tijela
Organizacija sastanaka, okruglih stolova, javnih
događanja
Prezentacije na javnim zbivanjima drugih aktera
Izrada dokumenta kojima se predstavljaju i
argumentiraju politike vlade
Izbor instrumenata
 Odnos između instrumenata prisile i
instrumenata poticaja



Obvezujući
Mješoviti
Dobrovoljni
Odnos između instrumenata prisile i instrumenata poticaja
niska
↨
razina
državne
intervencije
↨
Tržište- dobrovoljni
obitelj i zajednica
dobrovoljne organizacije
mješoviti instrumenti
informiranje i uvjeravanje
subvencije
prodaja vlasničkih prava (npr.
koncesije)
porezi i korisničke naknade
prisilni instrumenti
regulacija
javna poduzeća
visoka
Izvor: Howlett i Ramesh 1995, 82.
javne usluge
Instrumenti javnih politika kao metode
za ostvarenje ciljeva
LOŠ IZBOR
INSTRUMENATA
 Intervencija koja ne
djeluje na postizanje
očekivanih rezultata
 Npr. studije pokazuju da
povećanje sankcija ima
malen efekt na
smanjenje stopa
kriminaliteta
BOLJI IZBOR – UPOTREBA
VIŠESTRUKIH INSTRUMENATA
 Čak i jednostavni prijedlozi javnih
politika mogu koristiti više različitih
instrumenata
 Smanjenje učestalosti prebrze
vožnje može se postići
kombinacijom dodatne zakonske
regulative, korištenjem opreme za
mjerenje brzine i povećanjem
kazni, te informativnim i
edukativnim programima
Odabir instrumenta javnih politike
 Prikladnost
 Efikasnost
 Efektivnost
 Pravednost
 Održivost
 Izvedivost
 Politička prihvatljivost
Analiza policy opcija
Svrha analize opcija
 razmotriti različite mehanizme postizanja cilja te
odabrati najprikladniji mehanizam temeljem
unaprijed određenih kriterija



Efektivnost
Efikasnost
Konzistentnost
 procjena koliko je koja od mjera provediva, koliko bi
bila učinkovita i koji je odnos troškova i koristi
uvođenja te konkretne opcije.
 Razmatranje koherentnosti i komplementarnosti
različitih komponenata
 Procjena utjecaja na ciljanu populaciju
Razvoj policy opcija s obzirom na:
Izvori ideja:
 glavne ciljeve politike!
 temeljna načela i vrijednosti
politike/njenih stvaratelja
 policy okvire koji
korespondiraju s ideološkom
orijentacijom Vlade te s
obzirom na međunarodne
obveze
 analizu problema koji uključuje
i analizu dotadašnjih načina
njegova rješavanja
 očekivanja i prijedloge aktera
 ulaznih parametara (novac,
vrijeme, institucionalni okvir)








Aktualne politike (na različitim
nivoima vlasti)
Međunarodne preporuke
Policy studije
Međunarodne prakse
Znanstvena istraživanja
Konzultacije sa stručnjacima
unutar i izvan vlade
Konzultacije s korisnicima
Prijedlozi zagovaračkih
skupina
Skiciranje policy opcija
 Status quo
 Grupiranje prijedloga
temeljem analize problema (i
aktera) u značajno različite
pristupe (prema logici
intervencije i kombinaciji
instrumenata)
 Izbjegnite formalno nizanje
opcija (status quo, unaprijed
preferirana opcija, nemoguća
opcija)
Glavni elementi opisa
opcije:
 Opis rješenja problema
(načela, ciljevi, instrumenti,
organizacijska struktura)
 Zašto je ona relevantna?
 Očekivani učinak po ciljeve
politike
 Pod kojima je uvjetima ona
izvediva?
Tri glavna uvjeta
za uspješno (izvedivo) policy rješenje
(dr. sc, Ivan Grdešić, Uvod u analizu javnih politika, 2006:115-116)
 Tehnička provedivost
 Imamo li na raspolaganju i postoje li uopće potrebna tehnička
sredstva i opremu?
 Financijska i organizacijska izvedivost
 Imamo li na raspolaganju dovoljno financijskih i
organizacijskih resursa (znanje, iskustvo, vodstvo, org.
sposobnost, motivacija)
 Politička izvedivost
Koja je razina političke podrške, tko su saveznici? Postoji li
prostor za kompromis i koliki je? Koje elemente rješenja
možemo modificirati radi osiguranja političke podrške?
U stvarnom svijetu, mogućnost političkog dogovora
najviše određuje konačno policy rješenje, a time dominira
inkrementalizam u razvoju javnih politika (Charles Lindblom)
Usporedna procjena policy opcija
Kako usporediti opcije?
• Uspoređivanje pozitivnih i negativnih učinaka
Razmotriti pozitivne i negativne učinke policy opcija
Koristiti dostupne brojčane pokazatelje
Uspoređivati prema pogodnim sektorima
Preporučiti najbolju, optimalnu policy opciju
• Preporuke za uspoređivanje policy opcija
1.
2.
3.
4.
Grupiranje učinaka po područjima i usporedba
Sažetak učinaka policy opcija
Sažetak prednosti i nedostataka policy opcija
Analiza troškova i koristi policy opcija
Usporedba opcija
1.
Usporedba opsega učinaka prema vrsti i
specifikaciji učinaka
(npr. na skali +++, ++, +, 0, -, --, ---)
2.
Usporedba glavnih prednosti i nedostataka opcija
(zbirni prikaz različitih tipova učinaka)
Završni odabir nije puko zbrajanje učinaka već se vodi
glavnim evaluacijskih kriterijima (efektivnost,
efikasnost,izvedivost, distribucija troškova/pravičnost,
održivost)
Vrste procjene učinaka opcija
Procjena fiskalnog učinka

Da li se provedba propisa/akta planiranja mora financirati iz javnih
proračuna?

Koji su predviđeni prihodi i rashodi?

Koji su prijedlozi pokrivanja povećanih rashoda i izdataka
proračuna uzrokovanih propisom/aktom planiranja?

Koji su prijedlozi za nadomjestak smanjenih prihoda i primitaka
proračuna uzrokovanih propisom/aktom planiranja?

Koji je učinak propisa/akta planiranja na zapošljavanje službenika
korisnika javnih proračuna odnosno da li je potrebno osigurati
sredstva za plaće novih službenika?

Kako će se procjenjivati uspješnost provedbe propisa/akta
planiranja, s obzirom na fiskalni učinak?
Procjena ekonomskih učinaka






Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na cjelokupno
gospodarstvo?
Koji su gospodarski sektori izravno obuhvaćeni i pogođeni?
Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na zahvaćene
gospodarske sektore?
Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na aktere tih
gospodarskih sektora?
Koji je od tih učinaka dominantan?
Što treba učiniti da se smanji/spriječi najznačajnija
potencijalna šteta?
Procjena ekološkog učinka
 Koji su i koliki glavni pozitivni, negativni i neizvjesni učinci
policy opcija na obuhvaćena područja zaštite okoliša?
 Koja je vjerojatnost određenog učinka : mala
(1)/srednja(2)/velika(3)?
 Aspekti okoliša koje treba razmotriti:





kakvoća zraka, voda i mora, tla,
klima,
obnovljivi ili neobnovljivi prirodni resursi, biološka i krajobrazna
raznolikost,
korištenje zemljišta, otpad, buka, iskorištavanje energije,
industrija,
zdravlje i sigurnost biljnog i životinjskog svijeta, sigurnost hrane
i stočne hrane
Procjena socijalnog učinka
1.
Koje su (ranjive)socijalne skupine izravno te posredno
pogođene propisom/aktom planiranja?
+/++/+++ ili
- /- - / - - -
2.
Koji su najznačajniji pozitivni i negativni učinci na
društvene skupine ?
 Mogućnost ostvarenja prava, dostupnost socijalne
zaštite, javnih i socijalnih usluga
 Jednakopravnost
 Participacija
3.
Što treba učiniti da se spriječi/ smanji potencijalna šteta?
Upute za rad u malim grupama
 Nakon što pročitate politiku pokušajte odrediti:
 Grupa 1
 Da li je problem adekvatno definiran?
 Da li su ciljevi jasni i koherentni?
 Grupa 2
 Koliko odabrani instrumenti doprinose ostvarenju
specifičnih ciljeva?
 Postoje li kritične točke provedbe?
 Grupa 3
 Kojim indikatorima vezanima uz koji kriterij biste mjerili
uspješnost provedbe?
 Koji podaci nedostaju?
 Gdje ćete pronaći te podatke?
Značajke i struktura policy prijedloga
Svrha i značajke policy prijedloga
 Podloga za odlučivanje rješenju
nekog javnog i političkog problema
 Usmjeren na smanjenje rizika u
razradi i provedbi politike
 Praktičan, a ne akademski tekst

zahtijeva samoograničenje
u prikazu svih postojećih
informacija i aspekata nekog
problema na najuvjerljivije
argumente i doprinos
osvjetljavanju mogućih
rješenja
 Društveni politički angažiran -
zasnovan na vrijednosnoj
argumentaciji!
Policy prijedlog treba…
“osigurati sveobuhvatnu i
uvjerljivu argumentaciju
kojom se obrazlažu
preporuke iznijete u
samom policy prijedlogu
da bi na taj način, djelujući
kao sredstvo odlučivanja,
utjecao na ciljnu
publiku.”
Young i Quinn, (2002)
2007:22
Sastavnice policy prijedloga
 Određenje konteksta i opis policy problema, uz obrazloženje
potrebe za (drugačijim) djelovanjem
 Skiciranje mogućih opcija (policy rješenja)
 Procjena vjerojatnih ishoda i učinaka svake opcije
 Komparativna procjena opcija
 Preporuke policy rješenja


Obrazloženje zašto se radi o optimalnom izboru
Preporuke za razradu politike (policy dizajn) –
kontekstualni faktori, instrumenti, financije, organizacijska
struktura i kapaciteti
Standardni sadržaj analitičkog prijedloga javne politike
(policy analiza/policy prijedlog):
Prema Young i Quinn, (2002) 2007.
 Naslov
 Sadržaj
 Sažetak
 Uvod
 Opis problema
 Policy opcije
 Zaključak i preporuke
 Dodaci
 Bibliografija
 Bilješke
Očekivane odlike:
 Usmjerenost na ciljanu publiku
 Jasnoća argumentacije
 Uvjerljivost argumentacije
 Konzistentnost zaključaka i preporuka
s prethodno iznesenim argumentima
 Relevantnost i izvedivost preporuka
 Prohodnost teksta
 Navođenje izvora
 Primjerena dužina (10-20 stranica s
proredom i fontom 12)
Tekst: “POBOLJŠANJE SISTEMA POTROŠNJE TEKUCIH
SREDSTAVA DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA BOSNE I
HERCEGOVINE”, ACIPS, P.B. 3.2/07, zaključak str. 14
“Pravilnici koji regulišu trošenje sredstava za
tekuće potrebe ne obezbjeđuju najbolji sistem
upravljanja i potrošnje sredstava. Analizirajući
interne pravilnike koji regulišu korištenje
sredstava za tekuće potrebe zaključili smo da
postoje velike razlike između pojedinih
pravilnika i to u visinama odobrenih iznosa po
pojedinim stavkama, u pravima na privilegije,
kao i u nivou detaljnosti samih pravilnika.
Uspostavljanje zakonskog okvira bi omogućilo
prevazilaženje ovog nedostatka.”
Uputa za vježbu recenzije policy prijedloga:












Naslov - odraz glavne teme policy prijedloga, ali i zanimljiv?
Sadržaj – preglednost i jasnoća?
Jasna i konzistentna orijentacija na ciljanu publiku?
Sažetak – ključni nalazi i preporuke (ne uvod)?
Naglasak i obrazloženje relevantnosti i urgentnosti problema za
političko djelovanje?
Usklađenost svrhe policy prijedloga s realnom (aktualnom) fazom
policy ciklusa?
Uvjerljivost/snaga argumenata – što se dobiva ako DA, što se gubi ako
NE?
Jasno definirani ključni pojmovi – izbjeći podrazumijevanje?
Navođenje konzultiranih aktera - ako ne po imenu, prema funkciji ili
instituciji i sektoru?
Navođenje izvora?
Ilustrativnost – primjeri/slučajevi iz prakse?
Ciljanost preporuka – prema ciljanoj publici i/ili nivou i mehanizmu
intervencije?