Transcript Tri pojma politike

POLITIČKA AKADEMIJA
NOVO DRUŠTVO
Politika: Akteri i procesi
Tri pojma politike
Prof.dr.sc. Ivan Grdešić
Rabac, 12. rujna 2010.
1
Tri pojma politike
• POLITIKA [politics] - kao proces osvajanja vlasti, izbori.
Politika je autoritativna alokacija vrijednosti u društvu.
• POLITIKE [policy] – što vlade rade i zašto, javna dobra.
Racionalan način rješavanja kolektivnih problema.
• POLITIČKE INSTITUCIJE [polity] – ustavne institucije.
2
Sistemska teorija politike
David Easton (1952)
Okolina
I
N
P
U
T
Zahtjevi
Podrške
Odluke
Politički
sustav
Javne politike
O
U
T
P
U
T
Povratna sprega - feedback
Okolina
3
Policy... javna politika
4
Etimologija - policy
• Policy – Polis – Politea
• 1430. prvi puta definirana policy kao aktivnosti državnika
• Nerazlikovanje u francuskom, njemačkom, slovenskom,
hrvatskom ...
• Policy u engleskom kao neinstitucionalno, intencijsko
značenje. U njemačkom državotvorno – Polizei.
• Nema Policy bez Politics i nema Politics bez Policy.
5
Harold Lasswell
...integrating knowledge and
practice to advance human
dignity for all...
Lerner, Daniel, Lasswell, Harold (1951): The Policy Sciences – Recent
Developments in Scope and Method, Stanford Univ.Press.
Prijevod: Politička misao, Zagreb, 3, 1987.
6
Poticaji i razvoj policy analize
Vanjski:
– Tradicionalni i novi problemi: ekonomski, društveni, politički.
– Konfliktne teme i problemi: ljudska prava, prava manjina,
pravednost, itd.
– Pad legitimnosti poretka.
– Potražnja za društveno primjenjivim znanjem.
– Demokratizacija društava.
7
Poticaji i razvoj policy analize
Unutarnji:
– Kritika biheviorizma i stvaranje nove paradigme.
– Razvoj kvantitativnih i kvalitativnih metoda.
– Društvena odgovornost znanstvene zajednice.
8
Policy analiza kao znanje o
i znanje za politički proces.
• Most između političke moći i političkog znanja.
• Analitička vrijednost policy analize za politički sustav.
• Lex artis politologa, policy analiza kao struka.
9
10
Modeli i pristupi
1. T. Lowi - klasifikacije javnih politika.
2. Odlučivanje i racionalnost
3. C. Lindblom – inkrementalizam.
4. J. Kingdon – organizirana anarhija, agenda.
11
Klasifikacije policy sadržaja
Theodore Lowi (1964)
Svaki politički odnos je odnos
moći, kroz protok vremena on
postaje struktura moći.
Vrste političkih odluka kao trajnije
policy strukture.
Policy određuje politics.
Kriterij razlikovanja: očekivane
posljedice na društvo.
12
Klasifikacije
1. Distributivne odluke
– Fragmentirane vrijednosti (novac, prava, privilegije)
– Jednostavna distribucija vrijednosti u zajednici,
– Mala konfliktnost.
13
Klasifikacije
2. Regulativne
–
–
–
–
Manja mogućnost fragmentacije outputa,
Parcijalni interesi,
Objekt nagrada i kazni,
Kao opća pravila koja se pojedinačno provode
(zakoni),
– Povećana razina konflikta,
– Tipičan prostor političkog sustava.
14
Klasifikacije
3. Redistributivne odluke
– Velike društvene grupe i cijele zajednice,
– Visoka razina konfliktnosti,
– Redistribucija vrijednosti između velikih društenih
grupa,
– Vrijeme revolucija, tranzicija i sl.
15
Javne politike, odlučivanje i racionalnost
Preskriptivno i vrijednosno značenje.
Rational actor model.
Idealtipski postupci racionalnog odlučivanja:
–
–
–
–
rangiranje ciljeva: hijerarhija preferencija,
rangiranje sredstava i instrumenata djelovanja,
potpunost informacije: ciljevi, sredstva, posljedice,
neograničeni troškovi: sredstva, vrijeme.
16
Charles Lindblom,
inkrementalno odlučivanje
The science of muddling through
C. Lindblom, 1917. 17
Obol, (obolus) 1/6 drahme
“Dati svoj obol...”, “Pružiti obol...”
18
Vrste političkih odluka
Visoka informiranost
II.
I.
Mala
promjena
Velika
promjena
III.
IV.
Inkrementalizam
Niska informiranost
19
Inkrementalizam i konflikt
Izbjegavanje i smanjenje sukoba:
–
–
–
–
–
zajednička politička kultura, vrijednosti,
izbjegavanje vrhovnih ideoloških vrijednosti,
naglašavanje zajedničkih elemenata,
izbjegavanje formalnih pravila i načela,
usvajanje inkrementalnih odluka.
20
Kritika inkrementalnog modela
•
•
•
•
•
•
Visoka stabilnost i podudarnost vrijednosti.
Pluralistička interesna struktura, poliarhija.
Konzerviranje društvenih odnosa.
Nekontrolirani output.
Inkrementalni input, neinkrementalni output.
Inkrementalizam kao analitička ideja fragmentacije.
21
Javna politika kao kanta za smeće –
model organizirane anarhije
Cohen, March, Olsen: A Garbage Can Model of
Organizational Choice, 1972.
1. Nedefinirani ciljevi i preferencije, ciljevi određeni
djelovanjem.
2. Nejasna tehnologija, pokušaji i pogreške, učenje.
3. Promjenjiva participacija.
22
Moć dnevnog reda
Agenda – politički prioriteti
Definiranje problema, prioriteta, u zajednici
Dnevni red kao indikator moći
JOHN KINGDON
• Određivanje metode, aktera, sredstava, vremena,itd.
• Moć ima onaj koji odlučuje o čemu će se odlučivati.
23
Moć dnevnog reda
John Kingdon – teorija prozora / toka
1. Problemi – definiranje problema, popularni
problemi
2. Rješenja – postojanje javne politike (policy)
3. Politika – povoljna politička klima, politički
poduzetnici
24
Tijek 1: Problem, policy tema
Konstrukcija problema:
•
Socijalna konstrukcija društvenih problema
Indikatori problema: novac, vrijeme, ljudi, prostor,
Problemi u usporedbi s....
•
Problemi kao vlasništvo
•
Problemi kao mogućnosti
B.Baruch redefinicija
25
Tijek 2: Rješenje, policy mogućnosti
Konkurencija mogućih rješenja problema.
Kriteriji izbora rješenja:
– tehnička provodljivost
– vrijednosna prihvatljivost
– politička podobnost
26
Tijek 3: Politika
Nacionalno političko stanje, klima.
Djelovanje posebnih interesa.
Promjene vlasti nakon izbora.
27
John Kingdon – teorija tri toka
...policy stream convergence...
Problem
Rješenje
Agenda –
javna
politika
Politika
Poticaji: socijalni indikatori, feedback, događaji, katastrofe, izbori,
vanjski zahtjevi, proračun, mediji
28
Povezivanje tokova – uspjeh oblikovanja
agende
Važnost investicije političkih poduzetnika u povezivanju
tokova:
političkog kapitala (mandata), vremena, novca,
energije, znanja, reputacije, organizacijskog
potencijala....
29
Policy windows, windows of opportunity
Problem
Rješenje
Politika
Rješenje
30
31