Transcript Drugo predavanje

METODIKA NASTAVE INFORMATIKE 1
1
2. predavanje
SEMINARI – ANALIZA POJEDINIH UDŽBENIKA
Popis odobrenih udžbenika iz Informatike za osnovne
škole može se naći na web-stranici MZOŠ, pod
Obrazovanje/Udžbenici za osnovnu i srednju školu
 Obavezno usporediti s nastavnim planom i dati
metodičku analizu (što je dobro, a što ne?)
 Molim obavijestiti o izboru najkasnije do 1.10.2010.

2
SPECIFIČNOSTI INFORMATIKE KAO ŠKOLSKOG PREDMETA
Informatika je više od ostalih predmeta problemski
orijentirana
 Faze rješavanja problema (Polya):

Postavljanje
problema
Razumijevanje problema;
Prikupljanje podataka
Planiranje
Pogled unatrag
(interpretacija i diskusija)
Izvedba plana
3
KOMPETENCIJA: SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA
Korelacije među različitim predmetima
 Spada u Cross-curricular competencies (CCC)
 Tipično za nastavu informatike je da učenici trebaju aktivno
rješavati određene probleme
 Posebice na višim razinama: kombinacija sa stručnim
metodama kakve se koriste u informatičkim zanimanjima

4
KORELACIJE
puno korelacija!
Korelacije unutar informatike i s drugim nastavnim predmetima:
 Kad god je moguće, potrebno je uspostavljati horizontalne i
vertikalne poveznice unutar informatike
 treba povezati informatiku s drugim nastavnim predmetima te
sa situacijama iz realnog svijeta i života

Integracija informatike s drugim predmetima:
 zajednička nastava kojom se ispunjavaju ciljevi više predmeta
odjednom
 povećava efikasnost i ekonomičnost nastave
5
 kod nas još nedovoljno zastupljeno
NASTAVNA NAČELA OD POSEBNE VAŽNOSTI U NASTAVI
INFORMATIKE
Načelo postupnosti: gradivo se izlaže postupno u jednoj godini
i slojevito gledajući sve godine u presjeku; u svakoj sljedećoj
godini se ponavlja poznato i na to dodaje novo znanje
 Načelo primjerenosti: svi zadaci za programiranje moraju biti
iz učeniku poznatih područja; suradnja s predavačima ostalih
predmeta kako bi se zadali primjereni zadaci
 Načelo zornosti: računalom se demonstrira ono što se
predaje; sve što se može pokazati praktično ili nacrtati ima
veću vrijednost od usmenog prepričavanja; uloga multimedije
 Načelo individualizacije: svaki učenik radi samostalno i
napreduje svojim tempom

6
NASTAVNI SAT INFORMATIKE - CILJEVI
Opći ciljevi
 Specifični ciljevi

7
OPĆI CILJEVI NASTAVNOG SATA
Ukratko opisana očekivana učenička postignuća nakon
nastavnog sata
 Definiraju se u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i
standardima nacionalnog kurikuluma
 Detaljnije se razrađuju u specifične ciljeve, tj. zadaće
nastavnog sata

8
SPECIFIČNI CILJEVI NASTAVNOG SATA
Mogu biti obrazovni (materijalni), funkcionalni ili odgojni
 Obrazovni (materijalni) ciljevi:
 Očekivano znanje i razumijevanje koje bi učenici trebali
usvojiti na danom nastavnom satu
 Informatički koncepti (tj. pojmovi i svojstva im),
terminologija i simbolika
 Trajni (ne podliježu kratkoročnom vremenskom utjecaju)
 Podloga za cjeloživotno obrazovanje

9
…
Funkcionalni ciljevi:
 Vještine i sposobnosti koje se očekuju da će ih učenici razviti
tokom nastavnog sata
 Vještina = vježbom (učenjem!) stečeno umijeće dovoljno
preciznog i dovoljno brzog (rutinskog!) izvođenja sustavno
organiziranih operacija (ili nizova operacija) s ciljem
rješavanja postavljenog zadatka
 Sposobnost = ne stječe se, već razvija učenjem; ovisi o
psihofizičkim predispozicijama učenika
 Iskazuju se u terminima učeničkih postignuća

10
…

važno je konkretizirati deklarativne funkcionalne ciljeve
iskazane na razini cijelog predmeta, kao što su npr:

razvijanje logičkog, analitičkog
(algoritamskog) mišljenja
i
proceduralnog

razvijanje vještina i sposobnosti rješavanja problemskih
zadataka (problema)

razvijanja vještine procjenjivanja (rješenja problema ili
najefikasnijeg pristupa rješavanju postavljenog problema)

vještine uspješne upotrebe konkretne ICT (hardware,
software)
11
…
Odgojni ciljevi:
 Vrijednosti, stavovi i slične pozitivne osobine ličnosti koje se
očekuju da će ih učenici razviti tokom nastavnog sata



koncentracija, sposobnost za ustrajan i predan rad, sustavnost u radu, točnost,
preciznost i urednost u radu, organizacijske vještine, komunikacija u socijalnoj grupi
(timu ili paru), usmena i pisana komunikacija, povjerenje u vlastite sposobnosti,
uvažavanje informatike kao područja ljudske djelatnosti, sposobnost samoprocjene,
etičke i estetske vrijednosti, tolerancija prema drugima i drukčijem mišljenju
Važno: zbog negativne percepcije programiranja, posebno
treba voditi računa da se na satu kod svih učenika razvija
samopouzdanje i povjerenje u vlastite programerske
sposobnosti te uvažavanje i pozitivan odnos prema ovom
važnom dijelu informatike
12
OBLICI NASTAVE
slijede iz postavljenih općih i specifičnih ciljeva i zadaća
 najzastupljeniji su:
 frontalna nastava
 diferencirana nastava: rad u paru, timski rad, grupni rad,
individualni rad, …
 programirana nastava
 u jednom satu može se izmijeniti nekoliko oblika
 Važno: nastavni oblici ne smiju se brkati s nastavnim
metodama

13
NASTAVNE METODE
Prema izvorima znanja:
 Verbalne, vizualne i dokumentacijske metode
 Verbalne metode – predavačka m., m. dijaloga, …
 Vizualne metode – demonstracijska m., m. rada na
pripremljenom materijalu, …
 Dokumentacijske metode – pisani rad, m. eksperimenata,
praktični rad, …
 Prema oblicima zaključivanja:
 m. analogije, m. analize i sinteze, m. indukcije, m. dedukcije,
m. apstrahiranja i konkretizacije, m. razlikovanja slučajeva,
m. generalizacije i specijalizacije, heuristička m., problemska
m., …

14
NASTAVNE METODE U NASTAVI INFORMATIKE
Predavačka metoda
 nastavnik izlaže, učenik sluša
 cjelokupni sat informatike ne smije se svesti samo na
ovu metodu
 Metoda dijaloga
 zajednički rad učitelja i učenika koji se odvija u obliku
pitanja i odgovora
 potiču se misaone aktivnosti učenika i zahtjeva se
njihova potpuna pažnja
 za informatiku karakterističan brz razvoj spoznaja, pa
često može doći do slučajeva da učenik postavlja pitanja
na koja nastavnik ne zna odgovor

15
…
Demonstracijska metoda
 temelji se na pokazivanju i promatranju
 u nastavi informatike primjerena kod obrade gotovih
informatičkih proizvoda
 pokazuje se na primjeru uz pomoć projektora
priključenog na računalo
 Metoda rada s tekstom
 samostalan rad učenika s literaturom
 u informatici su materijali prijevodi svjetskih izdanja
(engleskih) s nazivima koji su obično riječi iz engleskog
jezika

16
…
Metoda samostalnih vježbi
 učenik samostalno izvodi postavljeni zadatak, npr. na
računalu
 učenik sam u slobodno vrijeme ostvaruje neki rad
(seminar) koji nastavnik pregledava te ga usmjerava u
daljnjem radu
 visoka kvaliteta radova
 velik trud nastavnika – često se radi o sadržajima koji su
širi nego nastavno gradivo
 pogodno za više razrede OŠ i srednju školu

17
PROJEKTNA NASTAVA

Osobine projekta: veza s konkretnom situacijom,
orijentacija na interesima sudionika, praktična važnost,
planiranje usmjereno na cilj, samoorganizacija i vlastita
odgovornost, uključivanje više osjetila, socijalno učenje,
orijentacija prema produktu, interdisciplinarnost
18
OTKRIVAČKA METODA
Discovery method, Bruner
 Otkrivačka nastava (discovery method, Bruner):
nastavna metoda koja potiče učenike na aktivniju ulogu
u procesu učenja kroz odgovaranje na niz pitanja ili
rješavanje problema odabranih kako bi se uveo neki opći
koncept
 Obraća se pažnja na kontekst i iskustvo učenika
 Učitelj postavlja pitanja kako bi učenika usmjerio na
razumijevanje koncepta _prije_ nego se isti iskaže
 Zadaća 2.1. (u paru) Primjena otkrivačke metode u
nastavi informatike

19
Daje problemsku situaciju
Daje procesno orijentiranu
pomoć u učenju
Formuliraju hipoteze
učenici
učitelj
Svi učenici analiziraju problem
Provjeravaju hipoteze
Daje rezultatno orijentiranu
pomoć u učenju
Nalaze rješenje(a)
Ocjenjuju rješenje(a)
20
NASTAVNA SREDSTVA
Materijali koje na nastavnom satu upotrebljavaju učenici i
nastavnici kako bi ostvarili postavljene ciljeve
 paziti: uloga udžbenika
 Vezani su uz temu nastavnog sata i gradivo
 Tekstualna: udžbenik, zbirka zadataka, nastavni listić za
učenike, riječnik, enciklopedija, …
 Vizualna, audio-vizualna i auditivna: crteži, slike, fotografije,
dijagrami, plakati, grafikoni, tablice, dijapozitivi, modeli,
makete, aparati, instrumenti, globusi, kazete, ploče, CD,
filmovi, TV emisije, CD-ROM-ovi, računalne prezentacije, …
 Važno: ne smiju se brkati nastavna sredstva s nastavnim
pomagalima

21
NASTAVNA POMAGALA
Tehnička pomagala nužna za upotrebu nastavnih sredstava i
realizaciju sata
 Nemaju direktne veze s nastavnim gradivom
 Ploča i kreda/flomasteri
 Računala
 Projektor
 Radio, TV, …

22
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA
“didaktički scenarij”
 Za svaki tip sata (sat obrade nove nastavne jedinice, sat
ponavljanja i vježbanja, sat provjere i ocjenjivanja) – tri
dijela
 Uvodni dio
 Glavni dio
 Završni dio

23
UVODNI (PRIPREMNI) DIO NASTAVNOG SATA
Služi za:
 fizičku i emocionalnu pripremu učenika, uključivši
eventualno preraspoređivanje i provjeru uređaja
 upisivanje sata i odsutnih učenika
 aktualiziranje prethodno ostvarenih postignuća (znanja,
vještine, sposobnosti)
 motivaciju i najavu glavnog dijela sata
 Max.10 minuta

24
PRIPREMA UČENIKÂ
Sadržajna: obnavljanje stečenih znanja, analiza učeničkih
iskustava, određivanje mjesta nove nastavne jedinice
 Psihološka: postavljanje problema, definiranje zadataka
 Tehnička: plan rada, izbor i pripremanje sredstava za rad


Sat obrade novog gradiva: uvodni dio sata završava (a ne
počinje!!!) pisanjem naslova na ploču
 naslov na ploči stoji cijeli sat!
25
GLAVNI DIO NASTAVNOG SATA
Posvećen ostvarenju nastavnih ciljeva
 Max. 35 min.
 Preporučljivo je predvidjeti različite aktivnosti (zadatke,
probleme, …) za učenike različitih sposobnosti, stilova
učenja i individualnih brzina rada
 posebno: zadaci za slabije učenike, dodatni zadaci za
učenike većih sposobnosti
 Poželjno: opcionalni zadaci

26
ZAVRŠNI DIO NASTAVNOG SATA
Zadavanje domaće zadaće
 Obavezno:

Zapisati na ploču (uvijek na isto mjesto)
 Prokomentirati s učenicima


Nakon toga: provjera ostvarenosti nastavnih ciljeva i
zadaća





Završno ponavljanje (pitanja i odgovori),
Dodatni složeniji zadatak,
Nastavni listić,
Kviz,
Ili nešto slično
27
DIJAGRAM TOKA NASTAVNOG SATA
Priprema (motivacija)
Obrada
Primjer
Vježba (zadaci)
Domaća zadaća
Provjera ostvarenosti
postavljenih ciljeva i zadaća
28
TIPOVI NASTAVNOG SATA
Tip nastavnog sata se definira prema postavljenim ciljevima
 Obzirom na dominantni dio, nastavni sat može biti
 sat obrade novog gradiva,
 sat ponavljanja i sistematizacije gradiva (radi
uvježbavanja i automatizacije pojedinih algoritama, radi
generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi
poticanja i razvoja učeničke kreativnosti i dr.),
 sat provjere učeničkih postignuća,
 kombinirani sat

29
SAT OBRADE NOVOG GRADIVA
osnovni zadatak: usvajanje novog znanja
 za svaku generalizaciju treba odabrati toliko činjenica da
svaki učenik može normalno napredovati do
generalizacije
 znanje učenika se neprestano proširuje i produbljuje pri
čemu treba paziti na tempo i postupnost

30
…

uvod
u njemu učenika upoznajemo sa stvarnim problemom
 što više konkretizirati gradivo
 učenik treba uvidjeti vezu gradiva s drugim predmetima ili životnim
situacijama


središnji dio
izlaže se tema
 ovisno o temi, izlaganje povezano uz rad na računalu
 nastavnik piše primjer, učenici isprobavaju na svojem računalu
 cjelokupan tijek izvođenja radnji nastavnik ispisuje na ploču ili foliju


završni dio

ponavljanje i zaključivanje učenika uz pomoć nastavnika
31
VJEŽBANJE
zadatak: razvoj sposobnosti
 nastavnik učenicima demonstrira radnju – po potrebi
više puta, analizira je, izdvaja teža mjesta, uspoređuje sa
sličnom radnjom, objašnjava,…
 samostalno vježbanje učenika:

početno vježbanje – učenik prvi put samostalno pristupa
izvođenju radnje
 osnovno ili temeljno vježbanje – stjecanje vještine kroz
kontinuirano ponavljanje
 završno ili dopunsko vježbanje – primjena stečene vještine,
automatiziranje, navika
 korektivno vježbanje – za učenike s pogrešno razvijenom
vještinom

32
PONAVLJANJE
u okviru jednog nastavnog sata ili kao samostalni sat
fragmentarno (pri obradi novih sadržaja), tematsko
(nakon obrade teme), kompleksno (na početku i kraju
školske godine)
 s obzirom na kvalitetu: reproduktivno i produktivno

33
SAT PONAVLJANJA I VJEŽBANJA
izuzetno bitan u informatici jer omogućava samostalan
rad učenika
 uvod: definira se što se ponavlja/vježba i navode zadaci
koje učenici samostalno rješavaju u središnjem dijelu
 broj učenika u grupi ovisi o broju računala u učionici
(najbolje samostalno ili u paru)
 uspješan rad učenika može se vrednovati
 u završnom dijelu najbolje radove učenici obrazlažu
ostalima

34
SAT PROVJERE I OCJENJIVANJA

sat provjere može biti
pismena provjera (na pr. za programiranje)
 praktična provjera na računalima (poznavanje rada gotove
aplikacije)
 usmena provjera (razgovor, objašnjenje pojedinih rutina,
algoritama ili funkcija)


kod zaključivanja ocjene iz informatike najveći utjecaj
uspjeh iz praktične i kreativne izvedbe (ca. 60%), zatim
terorijska znanja i stavovi (ca. po 20%)
35
IZVORI
A. Čižmešija: Nastavni sat informatike, PPT-prezentacija
 Metodika nastave informatike – Opći pojmovi iz
didaktike i metodike, Filozofski fakultet Sveučilišta u
Rijeci, http://ahyco.ffri.hr/metodika/pojmovi.htm
 L. Humbert, Didaktik der Informatik, 2006.

36