Transcript Kompetencije za obrazovni rad s odraslima u svjetlu Glasserove

KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI
RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU
GLASSEROVE TEORIJE POTREBA
Međunarodni andragoški simpozij:
Ključne kompetencije i
učenje odraslih
Biograd na Moru, 16-17. 5. 2013.
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
1
Kompetencije kao imenice
 Kompetencije se često izjednačavaju sa
znanjem i vještinama, a zapravo
predstavljaju sposobnost susretanja
kompleksne stvarnosti u kojoj treba obaviti
određeni posao
 Sposobnost smo navikli posmatrati kao
urođeni fenomen, nadarenost za nešto –
no, sposobnost se može razvijati
 Sposobnost je moć – ovu odrednicu često
zaboravljamo, “skromno” je “guramo pod
tepih”
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
2
Pedagoške i andragoške
kompetencije – sličnosti i razlike
Potječu od sličnosti i razlika u učenju djece
i odraslih:
 Slika o sebi – zavisnost Vs.
samousmjerenost
 Iskustvo – malo, vrijedno Vs. obimno
 Spremnost za učenje – biloški razvoj,
socijalni pritisak Vs. uloge, razvojni zadaci
 Orijentacija u vremenu – odložena Vs.
trenutna primjena znanja
 Orijentacija u učenju – predmetna Vs.
problemska
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
3
ISSA pedagoški standardi –
primjenjivi u andragogiji?







Kvalitetna interakcija u odgojnom procesu
Rad sa obitelji i zajednicom
Inluzija, život s razlikama i ljudska prava
Planiranje i vrednovanje
Strategije poučavanja
Poticajno okruženje za učenje
Profesionalni razvoj
 Pitanje: KAKO EDUKATORA PRIPREMITI ZA
PRIMJENU OVIH PRINCIPA U RADU S
ODRASLIMA?
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
4
Za što treba biti kompetentan
andragog?
 Stvaranje klime uvažavanja, suradnje i ležernosti u
nastavnom radu
 Uzajamno planiranje skupa s polaznicima
 Zajedničko definiranje potreba svih sudionika u
edukaciji
 Pregovaranje o ciljevima edukacije (osobnim,
poslodavčevim, edukatorovim)
 Problemska, a ne predmetna orijentacija u
curriculumu
 Istraživačke tehnike, poduka dekonstrukciji i
konstrukciji informacije
 Zajedničko, uzajamno vrednovanje sudionika
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
5
Glasserova teorija potreba u službi
obrazovanja odraslih
 Egzistencija – hrana, zrak, voda... – kakvi su uvjeti
edukacije (fizički prostor, smjena rada i odmora)?
 Ljubav i pripadanje – prostor, sadržaj, ljudi ili predmeti
koji su osobni – kakve veze sadržaj edukacije ima sa
ulogama polaznika?
 Sloboda – izbor postupaka, kretanja, načina rada, skupine u
kojoj jesam – kako obaviti zajedničko planiranje, dijagnozu
potreba, redefiniranje ciljeva, vrednovanje?
 Zabava – radost, veselje i opuštenost s kojima činim to što
činim – kako primijeniti metodiku usmjerenu na polaznika,
istraživačke tehnike, spoznajnu dekonstrukciju-konstrukciju?
 Moć – kompetencija, sposobnost, poštovanje zajednice za
ono što mogu i znam – kako će se promijeniti polaznikova
kvaliteta života s obzirom na edukaciju kroz koju prolazi?
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
6
Praktičan primjer za ilustraciju:
izobrazba nastavnika na FF UNSA
 Nekad
 Sad






Predmetna orijentacija
Usmjerenost na
nastavnika
Vremenska orijentacija:
sloboda bez reda
Ispitna situacija: krajnje
instrumentalizirana
Planiranje i izvedba:
profesorocentrična




Problemska orijentacija
(samoprocjena
obrazovnih potreba)
Usmjerenost na
polaznika (uloge)
Vremenska orijentacija:
sloboda u zajedničkom
uspostavljanju reda
Ispitna situacija:
zajednički pregovori o
kriterijima, vrijeme
neograničeno, uzajamno
vrednovanje
Planiranje i izvedba: uz
učešće sudionika
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
7
Kompetencije nastavnika
 Staro, predmetno
utemeljeno
polazište:
 Novo, problemski
utemeljeno
polazište:
 Pedagoškopsihološke
kompetencije
 Didaktičkometodičke
kompetencije
Ped
Ψ
Komp
Komp
cjeloživotno
učenje
Did
Met
Dr.sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet Sarajevo
8
SISTEMSKE KOMPETENCIJE
Sposobnost primjene znanja u praksi
Sposobnost učenja
Sposobnost prilagodbe novome
Sposobnost stvaranja novih ideja
Sposobnost vođenja (umjesto upravljanja)
Sposobnost razumijevanja u kontekstu
Spoosobnost neovisnog rada
Sposobnost kreiranja projekata,
pokretačkog i poduzetničkog duha
 Sposobnost razumijevanja kvalitete








Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
9
INSTRUMENTALNE KOMPETENCIJE
 Sposobnost analize i sinteze
 Sposobnost planiranja i organiziranja
 Sposobnost prepoznavanja općeg znanja u
osnovnom profesionalnom znanju
 Sposobnost rukovanja računalom
 Sposobnost korištenja informacija
 Sposobnost rješavanja problema
 Sposobnost odlučivanja (izbor)
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
10
INTERPERSONALNE SPOSOBNOSTI
 Sposobnost uvida i samouvida (kritičko
posmatranje)
 Sposobnost za timski rad
 Sposobnost kvalitetne komunikacije
(interpresonalne vještine – aktivno slušanje, na
pr.)
 Sposobnost komunikacije sa neekspertima iz
svoje i drugih oblasti
 Sposobnost prihvaćanja raznolikosti
 Sposobnost rada u međunarodnom okruženju
 Sposobnost balansirane posvećenosti poslu (etika
odnosa prema sebi i drugima)
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
11
Predmeti i kompetencije
predm.
Okvir
realizacije
TEORIJA
PRAKSA
ZADACI ZA
SAMOST. R.
ISPIT
PEDAGOGIJA
PSIHOLOGIJA
DIDAKTIKA
METODIKA
Sistemske kompetencije
Instrumentalne kompetencije
Instrumentalne kompetencije
Sistemske kompetencije
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
12
Iako postoje 4 bazična predmeta,
polazi se od uloga...
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
13
... i potreba koje se samoprocjenjuju...
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
14
Uloge i samoprocjena obrazovnih
potreba
 Vizualizacija različitosti koje treba posložiti u
jedinstvenu programsku cjelinu
 Samoprocjena obrazovnih potreba:
 Od 158 odgovora: vještina komunikacije 65, strategije učenja i podučavanja -58,
cjeloživotno učenje -28, inkluzivno
obrazovanje – 7, informacijska
pismenost – 4
 Riječima: “inkluzija nije naše područje” i
“znamo raditi na računaru”
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
15
Primjer promjene u stavu o obrazovnoj
potrebi za informacijskom pismenošću





Postoji razlika između informatičke i informacijske
pismenosti
Postoji razlika između informacijskog društva i društva
znanja
Važno je znati temeljne ciljeve IP i značenje koncepta “učiti
kako učiti”
Bibliotekar je informacijski stručnjak koji mi može pomoći u
radu s učenicima
Odmah ću:

Raditi na vlastitoj i učeničkoj IO, staviti akcent na smisao
znanja kojemu podučavam, uputiti učenike na literaturu,
važnost provjere izvora i samostalno traganje, okušati se u
korištenju metapretraživača, koristiti tezauruse, razgovarati s
bibliotekarom o postojećim pretplatama na baze podataka,
napraviti stranicu s učenicima, apelirati na nezadržavanje
informacije jer se ona dijeljenjam umnožava i raste joj
vrijednost
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
16
Razumijevanje potreba u
obrazovanju odraslih
Čini edukaciju ugodnim iskustvom
Daje osjećaj kontrole polaznicima
Nastavnikovu ulogu humanizira
Jača grupnu koheziju
Omogućava promjenu stava polaznika bez
agresivnog prodora u postojeće stavove
 Upotpunjava teorijski okvir unutar kojega
se odvija obrazovanje odraslih
 Naglašava poruku voditelja: “MENI JE
STALO - A VAMA?”





Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
17
Izvori
 Despotović, M.(2000), Igra potreba – andragoške
varijacije, Institut za pedagogiju i andragogiju,
Filozofski fakultet, Beograd
 Glasser, W. (2000), Teorija izbora, Alinea, Zagreb
 Mavrak, M. & Hajdapašić, L. (2012), Informacijska
pismenost i pedagoško obrazovanje nastavnika,
Zbornik radova sa 6.savjetovanja o reformi visokog
obrazovanja, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo
 Pastuović, N. (1999), Edukologija, Znamen, Zagreb
 Slatina, M. (2005), Od individue do ličnosti, Dom
štampe, Zenica
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski
fakultet, Sarajevo
18