Transcript REVIZIJA UČINKA U JAVNOM SEKTORU NA PRIMJERU

NEDŽAD REDŽEP, dipl.oec:
REVIZIJA UČINKA U JAVNOM SEKTORU NA
PRIMJERU SEKTORA ZDRAVSTVA
XII Međunarodni Simpozij, Neum, 26-28.05.2011. godine
1
UVOD
Složenost i specifičnost sektora zdravstva;
Istinitost i fair prikazivanje finansijskog položaja subjekata;
Uglavnom bazirani na programima;
Koliko su ekonomični, učinkoviti i efikasni;
Mandat Ureda za reviziju institucija;
Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH,
interni revizori će procjenjivati „adekvatnost ekonomične,
efikasne i djelotvorne upotrebe resursa kao i ispunjavanje
zadataka i postizanja definiranih ciljeva organizacije“.
2
Pojam revizije učinka
Revizija učinka prati organizaciju, ostvarivanje ciljeva
kroz planirane programe i aktivnosti. Cilj revizije je da se
procijeni da li je klijent efikasan i za razliku od finansijske
revizije, gdje su kriteriji jasno definisani kroz računovodstvene
standarde, a način izvođenja utvrđen revizijskim standardima i
tehnikama u reviziji učinka metode variraju od projekta
do projekta, kriteriji su generalno više subjektivni i
podređeni individualnoj reviziji, a izvještaji nisu
tipizirani i struktura sadržaja je različita.
3
Revizija učinkovitosti ili Perfomance Audit ili VFM
(Value for money - vrijednost za novac) se iskazuje
kroz 3 parametra: ekonomičnost, efikasnost,
uspješnost.
Ekonomičnost - Minimiziranje troškova resursa za
aktivnosti da bi se dobio odgovarajući kvalitet.
Efikasnost - Odnos između outputa/rezultata i
resursa koji su uložen.
Uspješnost - Efekti poređeni sa ciljevima prema
uloženim sredstvima za postizanje ciljeva.
4
INPUT--- KLIJENT U JAVNOM SEKTORU------OUTPUT
PROGRAM
Da li se radi pravi posao
Da li se koristi pravi metod
5
Zdravstvo
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti „zdravstvena zaštita
obuhvata sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera,
usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja,
sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremeno
liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu
zdravstvenih tehnologija.“
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi Strateški plan
razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
6
Zdravstvena djelatnost provodi se kao primarna,
specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena
djelatnost i djelatnost javnog zdravstva.
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom,
sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, te
na nivou federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda.
Programi-Predmet revizije učinka
7
Revizija učinka u sektoru zdravstva
Zakon o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine;
Dokument okvirnog budžeta za srednjoročni period za sve
korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetske fondove.
Na osnovu propisane metodologije vanbudžetski korisnik
definiše sadržaj programa iz oblasti zdravstvene zaštite.
Pojedinačni programi sadrže grupisane srodne zdravstvene
usluge i programe zdravstvene zaštite. Za svaki program
definisane su operativne aktivnosti, izlazni i krajnji
rezultat, te indikatori u smislu mjerenja efikasnosti u
provođenju programa.
8
Program liječenja određenih oboljenja
Operativni cilj je osiguranje sredstava za nabavku
lijekova i pružanje usluga terapije.
Glavna aktivnost je procjena potrebnih količina lijekova
i obima zdravstvenih usluga, zaključivanje ugovora sa
zdravstvenim ustanovama, blagovremeno izdavanje
narudžbi i distribucija lijekova u zdravstvene ustanove,
praćenje realizacije programa i izvještavanje.
9
Očekivani učinak programa se mjeri kroz:
 Izlazne rezultate, koje predstavljaju zdravstvene usluge koji
proizlaze iz sprovođenja programa. Kao jedan od pokazatelja je broj
pacijenata i broj izvršenih usluga, ali to je samo pokazatelj
kvantitativnog učinka.
 Krajnji rezultati efekat i utjecaj pruženih usluga po ciljnu grupu (u
odnosu na strateške i operativne ciljeve) bi u užem smislu predstavljao
blagovremenu nabavku i isporuku lijekova i osiguranje pružanje
kvalitetne usluge za sva oboljenja iz sadržaja programa.
 Efikasnost se izražava kao trošak po jedinici izlaznog rezultata. Mjeri
nivo do koje se usluge pružaju po minimalnom trošku. Ovaj pokazatelj
je i najteže iskazati obzirom da se radi o najsloženijim oblicima
zdravstvene zaštite iz specijalističko-konsultativnih i bolničkih
zdravstvenih djelatnosti.
10
Načela propisana Zakonom o zdravstenoj zaštiti
Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene
zaštite, koji se ostvaruje mjerama i aktivnostima, kojima
se u skladu sa savremenim dostignućima medicinske
nauke i prakse povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i
smanjivanje rizika i drugih neželjenih posljedica po
zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini.
Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se
postizanjem najboljih mogućih rezultata u odnosu na
raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem
najvišeg nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno
korištenje raspoloživih resursa.
11
ISQua - Međunarodni principi za standarde u oblasti
zdravstvene zaštite
Unapređenje kvaliteta
Fokus na pacijenta/korisnika usluge
Organizaciono planiranje i učinak
Sigurnost
Razvoj standarda
Mjerenje standarda
12
Standardi unapređenja kvaliteta
Kreirani su da bi podstakli organizacije za zdravstvenu
zaštitu na poboljšanje kvaliteta i učinka, kako u okviru
svojih organizacija tako i na nivou šireg sistema
zdravstvene zaštite.
Definisati:
• misiju
• vrijednosti
• etiku ili pravila ponašanja, i
• strateške ciljeve.
Odgovornost za poboljšanje kvaliteta i učinka na različitim
nivoima organizacije.
13
Standardi zahtijevaju da:
Ključni procesi zdravstvenih usluga, kao i rezultati
istih, budu mjereni korišćenjem:
• indikatora učinka;
• istraživanjima/procenama;
• zadovoljstva pacijenata/korisnika usluga i
• drugim pokazateljima učinka.
14
Standardi
Fokus na pacijenta/korisnika usluge
Standardi su kreirani sa fokusom na pacijenta/korisnika usluge i
podrazumevaju
kontinuiranu
brigu
i
pružanje
usluga
pacijentu/korisniku usluga.
Organizaciono planiranje i učinak
Da organizacije koriste proces planiranja da bi se ustanovio potreban
broj osoblja i skup potrebnih vještina za adekvatno pružanje usluga
koje se nude. Učinak i kompetencije osoblja zdravstvene organizacije
treba budu redovno evaluirani.
Da se efikasnost korišćenja resursa redovno revidira i procjenjuje
naspram organizacionih planova i budžeta. Revidiranje može
uključivati i razmatranje stepena iskorištenosti osoblja, opreme i
prostora.
15
Standardi sigurnosti
 Standardi uključuju mjere za zaštitu i unapređenje
sigurnosti pacijenta i korisnika usluge, osoblja i posjetioca
ustanova.
 Standardi zahtijevaju planirani i strukturirani pristup
upravljanju rizikom, kojim se obrađuju svi rizici sa kojima
se organizacija i usluge, koje ona pruža, suočavaju.
 Plan upravljanja rizikom
16
Mjerenje standarda
Standardi omogućavaju dosljedno i transparentno
ocjenjivanje i mjerenje postignuća. Postoji transparentni
sistem za ocjenjivanje učinka organizacije po svakom
standardu, kriteriju ili elementu. Obezbjeđuju se smjernice
ili druge informacije koje pomažu ocjenjivačima da
dosledno evaluiraju, a zdravstvenim organizacijama da
ocjenjuju sopstveni učinak po standardima.
17
National Audit Office u Engleskoj
Za Sektor zdravstva, a vezano za reviziju upravljanje i
produktivnost
u
bolničkim
ustanovama
navodi
metodologiju:
 Intervjui;
 Case study;
 Posjeta konsultantima;
 Analize bolničkih troškova i relevantnih indeksa;
 Bolnički izvještaji sa skorovima o efikasnosti;
 Detaljna statistička analiza finansijskih pokazatelja i
podaci o aktivnostima u bolničkim odjeljenjima.
18
Pristupi u određivanju učinka
ISPOR (Međunarodno druištvo za farmakoekonomiku i istraživanje
rezultata) u knjizi Health care cost, quality and outcomes, ISPOR
Book of terms, 2003, predstavlja značajnu listu termina vezano za
određivanje outcoma u oblasti zdravstva i obzirom na detaljnja
pojašnjenja ovih termina mogli bi se primjeniti kao široka spektar
tehnika pri određivanju ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u
zdravstvu.
Cost Benefit Analiza (CBA)
Analitička tehnika proizašla iz ekonomske teorije, koja prati i
komparira neto troškove intervencije u zdravstvenoj zaštiti sa
koristima koje se javljaju kao posljedica izvršene aktivnosti oblasti
zdravstva. Kod ove tehnike i troškovi i koristi se izražavaju u novčanim
jedinicama.
19
Benefit je ostvaren ukoliko je komparacijom određeno da je
posljedica izvršenog programa dala bolje rezultate u odnosu
na alternativni program uz date troškove. Neto troškovi
intervencije su troškovi tretmana (lijekovi, troškovi, opreme,
kućna njega, troškovi pacijenta i porodice, troškovi
izgubljene produktivnosti, mogući troškovi zbog izgubljenog
vremena, itd) i oni treba du budu niži od tretmana sa
alternativnim programom.
Komparativna analiza troškova (CCA)
Prati samo troškove koji idu uz dva ili više alternativnih tretmana ili
intervencija. Ne prati posljedice odnosno rezultate liječenja tako da
kroz ovu analizu dobivamo pokazatelj E vezan za ekonomičnost jer
se isključivo radi o troškovima.
20
Kvalitet zdravstvene usluge (QC)
 Zavod za medicinu (IOM) je još 1990. godine definisao kvalitet
zdravstvene usluge kao “stepen kojim bi zdravstvene usluge za
pojedince ili populaciju uvećale mogućnost željenog
zdravstvenog stanja i da su konzistentne sa profesionalnim
znanjem medicinskog osoblja. Generalno postoje 3 dimenzije
ove analize. Efektivnost zdravstvene usluge, pristup liječenju i
zadovoljstvo pacijenta.
 Okvirni pristup uključuje 5 elemenata. 1) cilj mjerenja kvalitete
2) pacijent/populacija; 3) vrijeme mjerenja 4) kao izvor
pacijentovu informaciju i 5) oblikovanje na koji će se način
mjeriti kvalitet zdravstvene usluge.
21
Osiguranje kvalitete (QA)
Obuhvata set aktivnosti sa ciljem da se izmjeri i utvrdi
povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga uključujući
medicinske, administrativne i ostale pomoćne usluge.
Osiguranje kvalitete uključuje početnu procjenu stanja i
prati sve aktivnosti kroz zdravstvenu uslugu sa ciljem da se
otklone odstupanja identifikovana kroz početnu procjenu.
To je dinamički proces zasnovan na stavu da se kvalitet
zdravstvene usluge može unaprijediti i da su ta poboljšanja
trebaju pratiti kontinuirano, a zasnovana su na praćenju
učinka i identifikovanju boljih mogućnosti.
22
Retrospektivna analiza (RA)
Zasniva se na postojećim raspoloživim podacima koji se nalaze u
administraciji medicinske ustanove. Ovom metodom se ispituje
korisnost usluge prema pacijentu u stvarnom vremenu. Može se
fokusirati na ekonomske rezultate ili klinička postignuća.
Ova analiza obezbjeđuje informaciju o zdravstvenom tretmanu u
dužem vremenskom periodu na bazi obimnih podataka, koji su
već skupljeni, tako da se ova analiza može obaviti daleko kraće u
odnosu na prikupljanje tekućih informacija na klinikama ili kroz
studije promatranja i uz manje troškove istraživanja.
23
ZAKLJUČAK
Složenost i specifičnost revizije učinka u zdravstvu;
Input – program – output/outcome;
ISQua - Međunarodni principi za standarde u oblasti
zdravstvene zaštite;
Definisana načela u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti
određene smjernice i kriteriji u praćenju učinka;
Složenije tehnike procjene učinka kao cost benefit
analiza, analize kvaliteta, gdje je u prvom planu
kvalitet usluge, ostvareni benefit, uložena sredstva i
zadovoljstvo pacijenata/populacije.
24
Hvala na pažnji!!
Diskusija.....
Pitanja....
25