Transcript Analiza sadrzaja_12_11_2013

Analiza sadržaja
FKKS, 12.11. 2013.
Dr sc. Edina Bećirević
Šta je to analiza sadržaja?
•U širem smislu, to je metod istraživanja i
analiziranja tekstualnih materijala.
•Po svojoj opredijeljenosti, metoda analize
sadržaja usmjerena je na očigledni sadržaj;
međutim, u analizi se može obratiti pažnja i
na kauzalitete.
•Najčešće se vezuje za medije, međutim ima
širu upotrebu u nauci
Ograničena upotreba
 Analiza
sadržaja ima ograničen domet
jer analizira sadržaj komunikacije koji ne
mora uvijek biti refleksija stvarnosti.
 Savremeni trendovi u metodologiji
zahtijevaju da se ova metoda usmjeri na
posmatranje i analizu procesa, latentnih
struktura i faktora nastajanja nekog
fenomena.
 Ovo je zahtjev da analiza sadržaja
dobije dinamičku dimenziju.
Dinamička dimenzija
Smišljenim
komparativnim ispitivanjima
Posmatranjem manjih segmenata
vremena na većem prostoru
Istraživanjem konteksta materijala koji
se analiziraju
Cilj analize sadržaja
 Deskripcija
određenih sadržaja
 Klasifikacija sadržaja
 Eksplikacija sadržaja
 U svakoj od pomenutih faza sadržaj se
kontekstualizira i pokušava se
proniknuti u njegovo značenje i smisao
 Pri tom se posmatra namjera onih koji
ga proizvode, kao i ciljevi koje autori tih
tekstova mogu imati u odnosu na
Cilj analize sadržaja
 Kvalitativna
analiza sadržaja u bliskoj je
vezi sa hermeneutikom i semantikom
 Pronalaženje značenja, odnosno
tumačenje značenja
 Tokom Prvog svjetskog rata razvija se
kvalitativna dimenzija analize sadržaja:
proučavanje propagande.
 Drugi svjetski rat, kvalitativna dimenzija
se proširuje na analizu ratnih ciljeva,
strateških opredjeljenja-skrivenih poruka
Tri područja primjene-nakon
60tih godina
 Razvoj
različitih tehnika, preispitivanje
dalje mogućnosti primjene na različitim
područjima nauka i svakodnevnih
komunikacija
 Proučavanje općih i specijalnih
komunikacija kroz masovne medije i
druge izvore—traženje latentnih
sadržaja u porukama
 Lingvistička istraživanja, preciziranje
jezika i izraza-semantičke studije
Kvalitativna (simbolička)
određenja
 Berelson-fokus
na očiglednom,
manifestnom
 Lazasfeld- iza očitovanog stoji skriveni,
latentni kontekst koji nije vidljiv
 O latentnom možemo zaključivati i na
osnovu očitovanih sadržaja
Vrste analize sadržaja ( prema
predmetu)
sadržaji (naslovi u novinama,
saržaji televizijskih i radijskih emisija)
 Sadržaji dokumenata
 Zvučni (izjave, radio drame,
dokumentarni zapisi)
 Slikovni (fotografije, plakati)
 Medijski
Podjela prema istraživačkom
postupku
 Čisto
kvantitativna
 Čisto kvalitativna
 Mješovita analiza (koja kombinira dva
pristupa)
Osnovna jedinica analize
 Riječ
 Razne
vrste imagea
 Video sekvenca
 Složeni misaoni sadržaji (pojmovi, teme,
kategorije)
 Atribut ( u logičkom ne gramatičkom
smislu)
Korištenje riječi kao jedinica
analize
 Učestalost
korištenja određenih riječi
nije valjan indikator za izvođenje opštih
zaključaka o vrijednosnom usmjerenju
teksta.
 Primjer (medijski napisi u vrijeme
komunizma—demokratija, sloboda,
ravnopravnost bile su najčešće riječi
koje su se koristile s obje strane
gvozdene zavjese)
Problem sa upotrebom riječi u
analizi
 Neke
riječi imaju višestruka značenja;
recimo riječ pravo-znači i pravac i
sistem normi, nešto što je tačno, kao i
nešto što nekom pripada po zakonu.
 Sličan je i problem sinonima—nekad se
za jedan pojam koriste različite riječi što
može otežati analizu
Kvalitativna dimenzija
U
kombinaciji sa kvantitativnom, to je
pridavanje značenja već izdvojenom,
razvrstanom i prebrojanom materijalu
 Recimi brojanje pojavljivanja uloga
žena u medijima (uloge u kojima se
žene spominju: majke, sestre, supruge,
djevojke, pripadnice određenih
profesija)
 Taj materijal već daje osnov za
zaključke koji su kvalitativne prirode.
Atributi
 Sljedeći
korak bilo bi identificiranje
atributa koje se dodjeljuju uz žene
(vrijedne, ponizne, brižne,
arogantne...?)
 To su kvalitativni sudovi koji su
zasnovani na kvantitativnoj metodologiji
(prebrojavanjem)
Čista kvalitativna analiza
 Odlikuje
se holističkim pristupom
 Intenzivnije posmatranje
 Razumjevanje značenja pojedinačnih
pojava u kontekstu
 Čisto kvalitativna matodologija je ona
analiza sadržaja koja na medijske
sadržaje i sadržaje dokumenata
primjenjuje logiku i metodologiju
posmatranja
Uloga istraživača
Kreće se po tekstualnom /slikovnom/ ili
zvučnom zapisu kao posmatrač kroz
događaje, procese, otvoren za inpute,
pažljiv i sistematičan.
Bilježi svoja zapažanja i na kraju ih
proučava
Tokom istraživanja prepoznaje obrasce
mišljenja, osjećanja i ponašanja koji se iz
tog materijala prepoznaju
Proces analize
 Istraživač
se fokusira na složene
pojmove i značenjske strukture i nastoji
da ih identifikuje i opiše u istraživanom
materijalu.
Predstave žena u štampi.
 Izdvoje
se napisi koji na bilo koji način
tretiraju žene
 Identificiraju se tipovi slike o ženama:
npr. samosvjesna žena; poslovna žena;
fizička pojava- seksualni objekat; žena
žrtva; koje još tipove predstava o
ženama možemo navesti?
Dtaljan opis
 Rekonstrukcija
sistema vrijednosti koji
stoji iza onoga što je opisano (recimo
iza svakog od pomenutih tipova slike o
ženama)
 U daljnoj analizi se nalazi dovode u
vezu sa izvorom podataka-recimo sa
novinama i uređivačkom politikom,
društvenom ulogom
 Nalazi se mogu tumačiti i sa stanovišta
tipičnog profila čitalaca-podilaženje
Nacrt istraživanja za analizu
sadržaja
 Opis
problema
 Opisuje se naučna i društvena
nedoumica koju treba riješiti i koja
podstiče na istraživanje
 Npr. na našem primjeru: Koliko su
stereotipi o ženama ukorijenjeni u
medijskim sadržajima?
Nacrt istraživanja
 Koji
su ciljevi istraživanja?
 Da li će se pojava razmatrati u
vremenskom ili historijskom kontekstu?
 Da li ćemo uvesti komparativnu
analizu?
Određivanje predmeta
istraživanja
 Što
bliže odrediti populaciju koja se
istraživanjem obuhvata
 Istraživanje odrediti prostorno i
vremenski
 Određivanje preciznih semantičkih
jedinica ( na našem primjeru to bi bili
pojedini kompleksni tipovi slike o
ženama)
Pripremljeno prema
 Berelson,
B. Content Analysis in
Communication Research. New York:
Free Press, 1952
 Stojak, R. Metoda analize sadržaja.
Tuzla: Grafičar, 1990.