Transcript AZIJA
AZIJA
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
PRIRODNE ODLIKE
KLIMA
KULTURNO I ISTORIJSKO
NASLEĐE
• Stare civilizacije:
– Kineska
– Indijska
– Asirska, Vavilonska i Sumerska
•
•
•
•
Srednjovekovne tekovine
Spomenici istorijskih događaja i arhitektura
Sakralni objekti i narodno graditeljstvo
Folklor i tradicija
TURIZAM
• Stare destinacije: Maldivi, Delhi (Indija),
Peking i Hong Kong (Kina), Puket
(Tajland)
• Nove destinacije: Šri Lanka, Indija,
Himalaji, Indonezija, Vijetnam/Kambodža,
Japan
JUŽNA AZIJA
ODLIKE
• Geografski
položaj
• Prirodne
odlike
• Klima
Veliki prirodni regioni
• Severni planinski pojas (Himalaji na istoku,
Pamir, Karakorum i Hindukuš na zapadu)
• Severne ravnice (Ind – pustinja Tar, Gang i
Bramaputra)
• Poluostrvo i ostrva (visoravan Dekan sa
Istočnim i Zapadnim Gatima, Šri Lanka i
Maldivi)
Kulturni pejzaž
• Religiozno šarenilo (hinduizam, budizam,
islam, sikizam)
• Etnička heterogenost
• Britansko kolonijalno carstvo
TURIZAM
• Oko 1% ukupnog broja stranih turista u
svetu (Indija)
• Prirodna raznovrsnost, specifična klima i
kulturno nasleđe
• Geografska udaljenost i politička
nestabilnost
NEPAL
•
•
•
•
Oko 500.000 stranih turista
Planinska regija (treking i alpinizam)
Planinske doline (Katmandu i okolina, Pokhara)
Oblast džungle
PAKISTAN
• Oko 500.000 stranih turista (Britanija i
SAD); domaći turizam – oko 40 mil.turista)
– Karači
– Lahor (religijski i kulturni centar, carstvo
Mogula i Šalimr vrtovi)
– Multan (stari grad, III milenijum p.n.e.)
– Islamabad
– Severni deo (ski rizorti, treking i planinarenje
– autostrada Karakorum)
INDIJA
• Brzorastuće stanovništvo (do 2030.
najmnogoljudnija zemlja sveta) i rastuća
ekonomija
• Preko polovine indijskog stanovništva je
mlađe od 25 godina, a oko 60% je
nepismeno (siromaštvo)
• Tri najveća grada imaju preko 10 miliona
stanovnika (Delhi, Mumbaj i Kalkuta)
• Kulturna raznolikost
TURIZAM
• Domaći turizam (oko 150 miliona turista
pripada srednjoj klasi, a oko 200 miliona
domaćih turista) – hodočašća (Benares na
Gangu, Himalaji i Kašmir, Bodgaja – sveto
mesto budista, hram Amrisar sveto mesto
Sika)
• Indusi kao strani turisti (oko 4 miliona,
susedne zemlje)
TURIZAM
• Oko 2,5 mil. stranih turista (290.000 u 1970) –
brzorastući sektor privrede
• Problemi:
– Nedostatak infrastrukture (vodovod i struja)
– Negativan publicitet u zapadnim medijima (higjena,
bolesti)
– Velika raznovrsnost zemlje – promocija Indije kao
jedne destinacije ?
– Sezonalnost (problem smeštajnih kapaciteta)
– Nedostatak smeštajnih kapaciteta srednjeg nivoa
– Nizak nivo higjene u gradovima, buka, zagađenje
TURIZAM
• Turisti dolaze iz: Britanije, Nemačke,
Francuske, SAD, Bliski istok i Japan
• Prosečna dužina boravka turista: 28 dana
• Sezonalnost: oktobar – decembar
• Avionski prevoz dominira; železnica može
biti turistička atrakcija (himalajski prevoji)
• Smeštajni kapaciteti u gradovima
TURIZAM
• Kulturni turizam
• Primorski turizam (7500 km duga obala, ali je malo
valorizovano za turizam – Goa, Kerala i Tamil Nadu)
• Avanturistički turizam (Himalajski region: treking,
planinarenje, biciklizam, splavarenje)
• Ekoturizam (raznovrstan biljni i životinjski svet – samo
13% teritorije pod šumom, 70 NP – stroga zaštita)
• Spa turizam (luksuzni hoteli i joga)
• Četiri “ulazne kapije”: Delhi (sever), Mumbaj (zapad),
Madras (jug) i Calkuta (istok)
Severna Indija
• Najveće kulturne atrakcije (istorija Indije)
• “Klasični trougao” (Delhi – Agra - Džaipur)
– Delhi (Stari Delhi – prestonica Moglua,
Džama Masdžid džamija, Crvena tvrđava,
bazari; Novi Delhi);
– Agra (Tadž Mahal, Kadžuraho hram)
– Džaipur (“vrata Radžastana”, prestonica
maharadža, etnički motivi: “Palata vetrova” i
bazari)
– Kašmir
TURIZAM
I
TADŽ MAHAL
DANIJELA LAPCIC 07/1337
U Indiji, 200 km jugoistočno od Delhija, nalazi se Agra,
mesto u kome je najlepša grobnica na svetu-Tadž Mahal
Izgrađena je u periodu od 1632.-1654. god. i svakodnevno je
u gradnji učestvovalo 22.ooo muškaraca i žena
“Spomenik ljubavi” ili “San u mermeru”, kako još nazivaju
Tadž Mahal, nalazi se na reci Džamine
Pre 300 godina Indijom je vladao Džahan (kralj sveta), a
njegova žena Mumtaz Mahal (biser sveta) je 1631. godine
umrla na porođaju rađajući četrnaesto dete
Zbog velike ljubavi prema njoj
Džahan joj je podigao ovaj mauzolej,
kao večnu uspomenu na nju
Predstavlja mešavinu različitih umetničkih stilova
U centru kompleksa nalazi se osmougaoni mauzolej od
belog mermera, koji je samo ukras, a ispod se nalazi jos
jedan mauzolej. U oba su smeštena po dva sarkofaga
ukrašena draguljima.
U centru je sarkofag Mumtaz Mahal,
koji je prazan, jer se pravi grobovi
nalaze u podzemlju
Pored njenog je grobnica Džahana.
Gornje prostorije su za prikazivanje,
a u donjim se nalaze posmrtni ostaci
kralja i kraljice.
Ispred mauzoleja je vrt koji na 4 jednaka dela deli
fontana u obliku krsta
Na spoljnim zidovima ispisane
su reči iz Kurana, a unutrašnji
zidovi, grobnice i pod su ukrašeni
sa 28 vrsta dragog kamenja
Nijanse Tadž Mahala menjaju se iz sata u sat,od bele,
roze, žute, zelene do tirkizplave boje
UNESCO je 1983. godine proglasio Tadž Mahal
spomenikom svetse baštine i svetskim remek delom
Tadž Mahal se smatra najprepoznatljivijim
arhitektonskim simbolom Indije i kao takav privlači od 2
do 4 miliona turista godišnje
Većina turista dolazi u hladnijim mesecima . Zbog
zagadjenja postoje ograničenja prometa u blizini
kompleksa pa turisti moraju ili šetati od parking mesta
do spomenika ili se voziti električnim autobusom.
Severno dvorište se obnavlja u svrhu novog centra za
posetioce
Veliki broj svetskih turističkih agencija imaju u
aranžmanu posete Tadž Mahalu, koji je proglašen jednim
od Sedam novih svetskih čuda na internet anketi u kojoj
je glasalo više od 100 miliona ljudi
Postoje i brojne legende i mitovi
vezani za ovu građevinu koji
dodatno privlače turiste
Istočna Indija
• Kalkuta (velika luka, “grad nauke”, ulaz
prema istočnim Himalajima - Dardželing)
• Puri – religijski centar
Južna Indija
• Luka Koči
• Primorski rizorti (država Kerala - Kovalam)
• Madras – kulturni i primorski centar
Zapadna Indija
• Mumbaj – velika luka i poslovni centar
• Malabarska obala (primorski turizam)
• Goa (mešavina Hindu i zapadnog uticaja)
– 100 km obale
Ostrvska Indija
• Domaći turizam
– Lakadivska ostrva (ostrvo Bangaram –
jedino za zapadne turiste)
– Andamanska i Nikobarska ostrva
(potencijal za ekoturizam)
JUGOISTOČNA AZIJA
PRIRODNE ODLIKE
INDONEZIJA
• Oko 6.5 mil.stranih turista, sa prosekom
dužine boravka od oko 8,5 dana
• Destinacije:
– Bali
– Severna Sumatra
– Zapadna Sumatra (ekoturizam – Sianok
kanjon)
– Java i Džakarta
– Sulavesi – plaže i koralni grebeni
MALEZIJA
• Kuala Lumpur
• Istorijsko i kulturno nasleđe
• Prašuma i Iban narod
TAJLAND
•
•
•
•
Oko 14 mil.stranih turista (2007)
Bankok
Pataja
Tai kultura
Ostali regioni:
• Filipini: Manila i ostrvo Luzon
• Singapur
• Kambodža, Laos, Vijetnam, Mianmar
ISTOČNA AZIJA
ISTOČNA AZIJA
• Geografski položaj
• Prirodne odlike
• Klima
JAPAN
• Oko 5 mil. stranih turista
• Domaći turizam izuzetno razvijen
• Japanci – najpoznatiji turisti (oko 16 mil. turista) – veliko
emitivno područje
–
–
–
–
Stare prestonice i gradovi: Kjoto, Osaka, Nara
Nacionalni parkovi (28 NP)
Unutrašnje more (Honšu - Šikoku)
Saparo – planinski turizam, Hokaido - vulkanska jezera, banje,
biogeografski resursi
– Honšu (Tohoku – termomineralni izvori, planinski turizam)
– Kjušju – tematski parkovi (svemirski svet), Huis Ten Bosch (stari
holandski grad - reprodukcija), Sigaja rizort (najveća veštačka
plaža na svetu), spa centri
JUŽNA KOREJA
• Seul
• Severozapadni region – priroda, religija,
kultura
• Jugoistočni region
KINA
•
•
•
•
Najmnogoljudnija zemlja sveta
Brzorastuća ekonomija
Raznovrsno prirodno i kulturno blago
Oko 30 mil.turista (Japan, Rusija,
Jugoistočna Azija i SAD; Britanija,
Francuska i Nemačka oko 5% ukupnog
broja turista)
• Oko 1/3 turističkih dolazaka čine poslovni
ljudi
Severna Kina
• Dolina reke Hoangho (kolevka stare
kineske civilizacije):
– Grobnica Prvog imperatora u Ksijanu
(terakota ratnici)
– Veliki kineski zid (preko 3000 km)
– Letnjikovac Manču dinastije u Čengdu
– Peking (zabranjeni grad, Nebeski hram i
grobnica Ming dinastije, Tjenanmen trg)
Istočno centralna Kina i sečuan
region
• Šangaj
• Istorijski gradovi: Nanjing, Hunagdžou,
Vuksi, Sudžou
• Krstarenje rekom Jangce (planinski
region u unutrašnjosti) – HE “Tri klisure”
Zapadna Kina
• Sinkjang i Unutrašnja Mongolija
• Planinska i pustinjska oblast, retko
naseljena
• Etnički i religioznoi raznovrsna
– Tibet
Južna Kina
• Potencijal za ekoturizam, avanturistički
turizam i primorske rizorte
– Gulijan (krečnjački planinski predeo)
– Kunming (treking ture ka planinskom
području, oko 30 različitih naroda)
– Guangdžou
– Ostrvo Hainan (tropska klima, domaći
turizam)
Guangsi provincija
Bojana Olujić 07/969
• Bivša Kwangsi je autonomna
pokrajna Narodne Republike
Kine
• Locirana na samom jugu
Kine
• “guang” znači prostranstvo
• graniči se sa: Yunnan,
Guizhou, Hunan, Guangdog i
Vietnam
• pretežno planinski region (Nanling, Yuecheng,
Haiyang)
• reke prave useke kroz planine, ulivajući se jedna u
drugu formiraju veliku reku Xi (Zai)
• kratka obala
• važne luke (Beihai, Qinzhou...)
• suptropska klima
• veći gradovi (Nanning,
Luizhou, Guilin, Beihai)
• 14 gradova, 56 okruga
34 distrikta, 12, 7.
• Ekonomija: pirinač, kukuruz, slatki
krompir i pšenica
• 85% anisa na svetu se gaji u Guangsi
• Liuzhou je glavni industrijski centar
• Demografija: Han kinezi – najveća etnička grupa
• druge etničke grupe: Dong, Miao, Yao, Hui, Yi...
• 4 dijalekta: Mandarinski
Cantonese, Pingua i Zhuang
• Turizam: najveća
tur.atrakc. je Guilin
• Jingjiang Princes City
• Yangshuo i etničke manjine
•Longsheng Rice Terraces