Transcript ZORAN_ŠUĆUR_Rizici_dječjeg_siromaštva

RIZICI DJEČJEG SIROMAŠTVA U RH –
PRIORITETI ZA PODUZIMANJE
ODGOVARAJUĆIH MJERA
Prof. dr. sc. Zoran Šućur
Studij socijalnog rada
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti –
izazovi i mogućnosti
Zagreb, 30. studeni 2010.
DEFINICIJE I NAČINI
MJERENJA SIROMAŠTVA
Definicija siromaštva
 Apsolutno siromaštvo: nemogućnost zadovoljenja osnovnih
potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma)
 Relativno siromaštvo: nemogućnost zadovoljenja potreba ili
sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog
(pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)
Načini mjerenja
 Direktni način mjerenja: potrošnja, stil života
 Indirektni način mjerenja: dohodak
DJEČJE
SIROMAŠTVO
U RH
Izvor podataka i linija siromaštva
 Anketa o potrošnji kućanstava (DZS)
 službena linija siromaštva EU: < 60% medijana
nacionalnog dohotka (modificirana OECD ekvivalentna
ljestvica)
Pragovi relativnog siromaštva (2008.)
Tip kućanstva
Samac
2 odraslih + 2 djece
Kuna (mj.) Eura (mj.)
2 160
4 536
299
628
0
Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)
* dijete < 16
30
Nacionalni prosjek
33
Stopa dječjeg siromaštva
Rumunjska
Bugarska
Italija
Poljska
Španjolska
Grčka
V. Britanija
Litva
Portugal
Latvija
Luksemburg
Irska
Mađarska
Malta
Estonija
Belgija
Slovačka
Češka
Hrvatska
Francuska
Austrija
15
Njemačka
20
14
14
15
15
15
16
16
17
17
18
19
19
20
20
21
22
23
23
23
24
25
25
Nizozemska
Cipar
30
Slovenija
35
Švedska
Finska
9
10
11
12
12
10
Danska
Stope relativnog siromaštva djece* u RH i zemljama EU (2007.)
5
Stope relativnog siromaštva djece* u RH (2001.-2009.)
(60% medijana nacionalnog dohotka)
25
20
20
19
15
16
17
15
15
15
15
2007.
2008.
14
10
5
0
2001.
Izvor: DZS
2002.
* dijete < 16
2003.
2004.
2005.
2006.
2009.
Stupnjevi dječjeg siromaštva (2008.)
100
80
Dobrostojeći
(32,6%)
70
DOHODAK
NESIROMAŠNI
90
2L
60
50
Privr. nesiromašni
(42,2%)
Ranjivi nesiromašni
(11,7%)
Površno siromašni
Kronično siromašni
(6,8%)
(3,9%)
Ekstremno siromašni
(2,7%)
SIROMAŠNI
40
30
20
10
0
1.25 L
L
0.75 L
0.50 L
Stope relativnog siromaštva djece prema regijama (2008.)
30
Prosjek RH
7-15
0-6
35
29
27.2
23.7
25
20
17.8
15.9
15
12.8 12.3
9.1
10
7.9
6.6
4.3
5
0
0
Središnja
Hrvatska
Izvor: APK
Sjeverna
Hrvatska
Istočna
Hrvatska
Južni
Jadran
Zagrebačka
regija
Sjeverni
Jadran
Udio siromašne djece (0-15) prema regijama (2008.)
30.0%
Udio među siromašnom djecom
Udio u populaciji djece
24.6% 25.1%
25.0%
21.8%
21.6%
21.3%
19.4%
20.0%
17.9%
15.0%
13.6%
10.5% 10.4%
10.2%
10.0%
5.0%
3.6%
0.0%
Središnja
Hrvatska
Izvor: APK
Istočna
Hrvatska
Sjeverna
Hrvatska
Južni
Jadran
Zagrebačka
regija
Sjeverni
Jadran
Stope siromaštva u različitim tipovima kućanstava (2008.)
40
36.3
35
28.6
30
25
18.9
20
14.7
15
9.2
10
10.6
5
0
Samac
2 odraslih 2 roditelja + 2 roditelja + 2 roditelja + 1 roditelj + 1
(oboje ispod
1 dijete
2 djece
3 ili više
ili više djece
65)
djece
Stope siromaštva djece u proširenim obiteljima (2008.)
45
38.5
40
35
30
25
20
15
10
13.2
12.5
10.5
5
0
2 roditelja + 1 ili 2 roditelja + 1 ili
više djece
više djece
(+djed/baka)
1 roditelj + 1 ili
više djece
1 roditelj + 1 ili
više djece
(+djed/baka)
Stope siromaštva djece, prema broju djece (0-15 g.) (2008.)
25
21.3
20
15
10.9
11.5
1
2
10
5
0
3+
Stope siromaštva djece, prema broju zaposlenih* u
kućanstvu (2008.)
60
53.3
50
40
30
20
13.4
10
2.9
2.4
2
3+
0
0
1
* Zaposleni ili samozaposleni (bez poljoprivrednika)
Obilježja siromašne djece
 Više od 56% sve siromašne djece živi u kućanstvima bez
zaposlenih
 67% sve siromašne djece iz jednoroditeljskih obitelji živi s
roditeljem koji nije zaposlen
 Stope dječjeg siromaštva su niske ukoliko su u obitelji dvije
zaposlene osobe, ali 13% djece iz dvoroditeljskih obitelji s jednim
hraniteljem živi u siromaštvu
 Oko 18% sve siromašne djece živi u jednoroditeljskim obiteljima, s
tim da visok rizik siromaštva imaju one jednoroditeljske obitelji u
kojima nema drugih odraslih osoba (82% sve siromašne djece iz
jednoroditeljskih obitelji živi samo s roditeljem, bez bake/djeda)
 Rizik siromaštva je značajno veći u kućanstvima s 3 i više djece
(36% sve siromašne djece živi u ovakvim kućanstvima)
 Oko 22% siromašne djece dolazi iz kućanstava koja primaju
novčanu socijalnu pomoć, a stopa siromaštva djece iz ovih kućanstava
iznosi 68% (stopa ekstremnog siromaštva = 32%)
EKSTREMNO
SIROMAŠTVO
Obilježja ekstremno siromašne djece
90
82.9
80
70
60
60
52.7
50
41.3
40
30
20
10
0
Kućanstva bez
zaposlenih
Kućanstva s 3+
djece
Dob 7-15
Ruralno
POKAZATELJI
MATERIJALNE
DEPRIVACIJE
Udio (%) kućanstava koja ne posjeduju
Siromašna
djeca
Nesiromašna
djeca
Sva djeca
Stanovništvo
RH
39.7
8.9
12.7
41.9
1.8
0.3
0.5
2.6
58.5
29.0
32.6
63.1
9.4
0.8
1.9
6.6
87.6
59.5
62.9
75.8
2.5
1.1
1.3
2.0
Mikrovalna pećnica
73.4
44.9
48.3
66.8
Mobitel
18.4
3.6
5.4
31.2
76.3
50.3
53.4
56.8
Struja
0.0
0.0
0.0
0.2
Vodovod
4.4
0.7
1.2
3.1
Kanalizacija
18.4
6.2
7.7
11.8
Telefon
20.9
4.2
6.3
9.9
9.8
2.3
3.2
5.5
Kućanska dobra
Automobil
TV
Osobno računalo
Perilica rublja
Perilica posuđa
Hladnjak
Infrastruktura
Centralno grijanje
WC u stanu
PRIORITETI I
POLITIKA PREMA
DJEČJEM
SIROMAŠTVU
Multidimenzionalni pristup dječjem
siromaštvu
 dohodovna dimenzija dječjeg siromaštva je
važna, ali ne nudi uvid u cjelovitu sliku dječjeg
blagostanja
Potrebne su informacije o drugim dimenzijama
dječjeg blagostanja:
 zdravlje
 stanovanje
 obrazovanje
 socijalne veze (i sudjelovanje u društvenom
životu)
 sigurnost i rizici
Mjere koje proizlaze iz dobivenih rezultata
 Tržište rada i zapošljavanje
 Ekonomski rast i zapošljavanje
 Antidiskriminacijske mjere zapošljavanja žena
 Fleksibilnost rada i radnog vremena
 Naknade djeci i obiteljima
 Obuhvat dječjih naknada
 Adekvatnost naknada
 Skrb i usluge za djecu
 Dostupne i priuštive usluge skrbi za
predškolsku djecu
 Podrška razvoju modela dvohraniteljske
obitelji