Transcript STJEPAN_ADANIC_Populacijska_politika_i_dječje_naknade

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti
NACIONALNA POPULACIJSKA POLITIKA
I DJEČJE NAKNADE U CILJU SMANJENJA
SIROMAŠTVA DJECE
Državni tajnik mr. sc. Stjepan Adanić
Zagreb, 30. studenoga 2010.


Prema Svjetskoj banci (World Bank, 2000) osoba
je siromašna ako je njezin dohodak nedovoljan za
zadovoljavanje razine nužnih potreba. Razina tih
potreba mijenja se tijekom vremena i u različitim
društvima, sukladno stupnju razvoja, društvenim
normama i vrijednostima. *
2010. godina kao Europska godina borbe protiv
siromaštva i socijalne isključenosti usmjerena je
borbi protiv siromaštva u cjelini.
* http//www.ijf.hr/pojmovnik/siromastvo.htm
2



Prema novim podatcima Državnog zavoda za
statistiku u Republici Hrvatskoj najrizičnije
skupine stanovništva su starije osobe,
nezaposleni, umirovljenici te obitelji s više djece
i jednoroditeljske obitelji.
Vlada Republike Hrvatske stavila je obitelj u
središte društvenog interesa te od 2004. godine
poduzima niz mjera usmjerenih pomlađivanju
stanovništva i osnaživanju obitelji.
Jedan od primjera za to svakako je i donošenje
Nacionalne populacijske politike.
3
Nacionalna populacijska politika



Donošenjem Nacionalne populacijske politike u 2006. godini
Vlada Republike Hrvatske je odgovorila na izazove koje su
donijeli izmijenjeni ekonomski uvjeti, promjene u obiteljskoj
strukturi i na tržištu rada te posebno višegodišnji nepovoljni
demografski pokazatelji.
Temeljna načela Nacionalne populacijske politike su poštivanje
temeljnih ljudskih prava, dragovoljnost, slobodno i odgovorno
roditeljstvo, ravnopravnost spolova i pozitivno ozračje prema
obitelji, braku i djeci.
Ovaj strateški dokument promiče novu svijest o obiteljskim
potrebama i izazovima, potrebu sagledavanja obitelji i djece kao
jamstva društvenog razvoja i opstanka, nov odnos između
obitelji, države, lokalne zajednice i gospodarstva te društvenu
zaštitu i osnaživanje uloge obitelji.
4
Nacionalna populacijska politika
Nacionalna populacijska politika sadrži sljedeća područja:
 Održivi gospodarski razvoj, temeljne i razvojne pretpostavke
 Sustav obiteljskih potpora
 Porezne olakšice
 Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života
 Skrb o djeci
 Zdravstvena zaštita majke i djeteta te
 Senzibilizacija i informiranje.

Od početka primjene Nacionalne populacijske politike, 1. siječnja
2007. godine, zadani ciljevi ostvaruju se provođenjem brojnih
mjera u suradnji s tijelima državne uprave, tijelima i institucijama
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
organizacijama civilnog društva, znanstvenim institucijama i
vjerskim organizacijama te interesnim skupinama građana poput
5
sindikata i poslodavaca.
Nacionalna populacijska politika
Zadane mjere i aktivnosti usmjerene su, među ostalim,
osnaživanju obitelji u podizanju djece. To je moguće učiniti
osiguravanjem fleksibilnijeg zapošljavanja radi skrbi o djeci,
rodiljnim dopustima i naknadama, jednokratnim novčanim
pomoćima i poreznim olakšicama.
U tom smislu ističemo:
 povećanje rodiljnih naknada za nezaposlene majke (od 2007.
godine najniža rodiljna naknada iznosi 50% proračunske
osnovice, odnosno 1.663,00 kn)
 delimitiranje rodiljnih naknada za prvih šest mjeseci života
djeteta zaposlenim majkama od 2008. godine te
 povećanje iznosa pomoći za opremu novorođenog djeteta u
iznosu 70% proračunske osnovice (s 1.360,00 kn na 2.328,20 kn)

6
Nacionalna populacijska politika
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama



Izuzetno važna mjera Nacionalne populacijske politike iz
područja Sustav obiteljskih potpora, koja se odnosi na
institucionaliziranje sustava obiteljskih potpora kroz poseban
propis ili zakon, provedena je donošenjem Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama, koji je u primjeni od 1. siječnja 2009.
godine.
Zakon na jedinstveni način jednim propisom objedinjuje i
uređuje prava po osnovi roditeljstva za sve osobe koje su
državljani/ke Republike Hrvatske i osiguranici/e u sustavu
obveznog zdravstvenog osiguranja.
Ovim Zakonom uvedene su brojne novosti kojima se promiče
kvalitetno roditeljstvo, sigurno i odgovorno podizanje željenog
broja djece, ravnopravnost spolova te mogućnost većeg
sudjelovanja očeva u skrbi za djecu.
7
Nacionalna populacijska politika
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama




Zakonom je propisano da sve/svi rodilje/roditelji imaju pravo na
rodiljnu i roditeljsku potporu bez obzira na radno pravni status u
trenutku rođenja djeteta te se dodatno utječe na izjednačavanje
položaja supružnika u brizi za djecu i ostvarivanju prava na rad,
odnosno povratak na posao.
Isto tako, redefinira se dodatni rodiljni dopust u roditeljski
dopust i uvodi mogućnost njegova korištenja u dijelovima do
osme godine života djeteta.
Svim majkama koje ne ostvaruju pravo kao zaposlene majke u
vrijeme obveznoga rodiljnog dopusta omogućava se korištenje
prava na rodiljnu naknadu, u iznosu od najmanje 50%
proračunske osnovice.
Zakonom su stvorene pravne pretpostavke za fleksibilno
korištenje roditeljskog dopusta do 8. godine života djeteta i
prenošenje prava na drugog roditelja.
8
Nacionalna populacijska politika
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama




Rodiljni i roditeljski dopust može se koristiti u skraćenom
radnom vremenu, a roditeljski dopust mogu koristiti oba roditelja
istovremeno, naizmjenično i u dijelovima.
Nezaposlena majka djeteta koja koristi pravo na rodiljni, odnosno,
roditeljski dopust može radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuti korištenje predmetnog prava i prenijeti to pravo
drugom roditelju koji je u istom radnopravnom statusu.
U slučaju ponovnog prekida radnog odnosa, majka koja nije
prenijela pravo korištenja roditeljske brige o djetetu na drugog
roditelja, može nastaviti koristiti ranije započeto pravo ili može
iskoristiti preostali dio ovog prava.
Ovakva fleksibilizacija u korištenju svih navedenih prava
maksimalizira mogućnosti zapošljavanja žena, kao jedan od
društveno važnih čimbenika koji utječu na smanjenje dječjeg
siromaštva i poboljšavanje omjera aktivnih i neaktivnih
stanovnika.
9
Nacionalna populacijska politika
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama



O pozitivnim pomacima u ovom području govore i statistički
pokazatelji koji bilježe blagi porast živorođene djece u posljednje
tri godine. Primjerice, 2007. godine rođeno je 41.910 djece, 2008.
43.753 djece, u 2009. godini 44.577 djece što čini porast od 1,9%,
a prema najnovijem priopćenju Državnog zavoda za statistiku, u
prvih osam mjeseci 2010. godine rođeno je 28.644 djece.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pozitivni
pronatalitetni učinci u razdoblju od 2005. godine do 2009. imali
su odraza na ukupno povećanje broja djece najmlađe dobi (djeca
od 0 – 4 godine). Tako je ta brojka s 205.100 djece u 2005. godini
narasla na 213.000 djece te dobi u 2009. godini.
Usporedbe radi navodimo podatak da je prema istim podacima
2005. godine u ukupnoj populaciji stanovništva RH bilo 219.600
stanovnika u dobi od 70 – 74 godine, a 2009. godine 214.700
stanovnika te dobi.
10
Nacionalna populacijska politika
Doplatak za djecu
U području doplatka za djecu ističu se sljedeća rješenja:
 proširenje prava na doplatak za djecu podizanjem
iznosa dohodovnog cenzusa do kojeg se može ostvariti
pravo na doplatak s 40% na 50% proračunske osnovice
 uvođenje cenzusnih grupa prema ostvarenom dohotku i
podizanje najnižeg iznosa doplatka s 166,34 kune na
199,56 kuna te
 uvođenje pronatalitetnog dodatka od 500,00 kuna za
svako 3. i 4. rođeno dijete korisnika doplatka za djecu
11
Nacionalna populacijska politika
Doplatak za djecu


Slijedom navedenog doplatak za djecu ima trojaku
ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja
djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog
života te pronatalitetnu funkciju.
Podatci analitičkog izvješća Ureda UNDP-a u
Hrvatskoj, pod nazivom “Uloga i učinkovitost dječjih
doplataka i socijalne pomoći kao mehanizama socijalne
sigurnosne mreže”, pokazuju da doplatak za djecu ima
ulogu u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a
najviše u kućanstvima s četvero i više djece.
12
Nacionalna populacijska politika
Doplatak za djecu
Provedena analiza doplatka za djecu, između ostalog, ukazala je na
sljedeće:
 udio doplatka za djecu u ukupnom dohotku kućanstva raste s
brojem djece (u obiteljima s jednim ili dvoje djece udio doplatka
za djecu iznosi oko 7%, dok je u kućanstvima s troje i više djece
spomenuti udio 2 do 4 puta veći)
 zakonske promjene u ostvarivanju doplatka za djecu, koje su
stupile na snagu početkom 2007. godine, rezultirale su
povećanjem prosječnog iznosa doplatka zahvaljujući prije svega,
uvođenju pronatalitetnog dodatka, ali i uvođenju tri dohodovna
cenzusa
 doplatak za djecu općenito reducira stopu dječjeg siromaštva
 stopa redukcije relativnog siromaštva raste s brojem djece te
 stope redukcije siromaštva variraju ovisno o dobi djeteta
13
Nacionalna populacijska politika
Zaklada „Hrvatska za djecu”





Donošenjem Zakona o Zakladi „Hrvatska za djecu” u 2008.
godini provedena je mjera Nacionalne populacijske politike iz
područja Skrb o djeci.
Zaklada „Hrvatska za djecu” započela je s radom u 2009. godini.
Zaklada je osnovana sa svrhom povećanja nataliteta, promicanja
obiteljskih vrijednosti i osnaživanja obitelji s većim brojem djece.
Prigodom blagdana Svetog Nikole 2009. godine Zaklada je
novčano darivala 1.261 dijete iz obitelji s osmero djece i 65-ero
djece bez oba roditelja.
Zaklada danas stipendira 54 studenta i studentice iz obitelji s
petero i više djece.
14
Nacionalna populacijska politika
Zaklada „Hrvatska za djecu”



U srpnju i kolovozu 2010. godine Zaklada je financirala
ljetovanje 700 djece iz višečlanih obitelji i slabijeg imovinskog
stanja te djecu iz udomiteljskih obitelji i ustanova socijalne skrbi s
područja cijele kontinentalne Hrvatske.
Zaklada će financirati i program zimovanja u koji će biti
uključeno oko 200 djece.
Isto tako, zaključeni su natječaji za dodjelu 1.000 stipendija
učenicima/učenicama tijekom srednjoškolskog obrazovanja u
školskoj godini 2010./2011. te za dodjelu 1.000 stipendija
studentima/studenticama u akademskoj godini 2010./2011.
15
Nacionalna populacijska politika
Zaklada „Hrvatska za djecu”



Zaključen je i natječaj za provedbu „Edukativnih vikend
programa“ za učenike osnovnoškolskog uzrasta iz brojnih
obitelji u školskoj godini 2010./2011. Projektom će se obuhvatiti
do 2.000 djece te roditelji djece, odnosno osobe koje skrbe o
djeci, za djecu kojoj je zbog zdravstvenog stanja potrebna
roditeljska briga.
Projekt obuhvaća osmišljeni vikend program koji uključuje:
igraonice i radionice primjerene dobi djece, zdravstvene, socijalne
i humanitarne programe, edukativne, kulturne, zabavne i
sportske sadržaje te stručni nadzor djece tijekom vikend
programa.
Objava rezultata za sve prethodno navedene natječaje bit će u
vrlo skorom roku kao i uplata sredstava za sve stipendije i
prihvaćene projekte u sklopu “Edukativnih vikend programa”.
16


Prema prijedlogu Državnog proračuna za 2011.
godinu za doplatak za djecu osigurano je
1.638.399.800,00 kuna, a za rodiljne i roditeljske
potpore1.262.000.000,00 kuna
Isto tako, iz dijela prihoda od igara na sreću na
razdjelu Ministarstva obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti u 2011. godini,
osigurano je daljnje financiranje dosadašnjih
programa i projekata Zaklade „Hrvatska za
djecu”.
17
Vlada Republike Hrvatske ohrabrena dobrim
pokazateljima o rastu broja novorođene djece te
uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s
ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na
održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s
uzdržavanom djecom, unatoč recesiji nema u planu
umanjiti postojeća materijalna prava korisnika
doplatka za djecu, rodiljnih i roditeljskih potpora te
potpora iz sredstava Zaklade “Hrvatska za djecu”.
 Hvala
na pozornosti
18