Transcript Goran Vukšić

Sektorska dinamika plaća i
međusektorska povezanost u kontekstu
izvozne konkurentnosti
listopad 2012.
Goran Vukšić
Institut za javne financije, Zagreb
uz podršku GDN & WIIW
Uvod
• Preveliki rast plaća u izvoznim sektorima, u odnosu na rast produktivnosti i
odgovarajuća kretanja u konkurentskim zemljama, može dovesti do
pogoršanja vanjsko-trgovinske pozicije zemlje.
• Ekonometrijska analiza koristi se u svrhu utvrđivanja determinanti kretanja
plaća na razini sektora, s posebnim fokusom na međusektorsku povezanost
tih kretanja (razdoblje 1998-2007 i 1998-2008 – dvije metode).
CILJ ISTRAŽIVANJA:
• Ocijeniti sposobnost trenutnog načina kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj
da pozitivno utječe na izvoznu konkurentnost sprječavajući prevelik rast
plaća.
Kontekst istraživanja I
• Nezadovoljavajuća kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske, usprkos
pridruživanju WTO (2000) i CEFTA (2003);
• Prosječna pokrivenost robnog uvoza izvozom oko 50%;
• Usprkos značajnom prihodu od turizma – trajan deficit tekućeg računa (u
prosjeku oko 5%);
• Poboljšanje tijekom krize zbog snažnije kontrakcije uvoza;
• Politika fiksnog deviznog tečaja (uslijed visoke euroizacije).
 Analizirati mogućnosti procesa određivanja plaća kao instrumenta jačanja
izvozne konkurentnosti.
Robni izvoz 1998-2007
60
50
40
30
20
10
0
1998
1999
2000
2001
2002
Exports of goods, % of imports
2003
2004
2005
Exports of goods, % of GDP
2006
2007
Kontekst istraživanja II
• Razdoblje 1994-1999: nakon provedbe stabilizacijskog programa, realni rast
plaća brži od rasta realnog BDP-a.
• Promjene u politici plaća 2000 (javni sektor); ukupni porast plaća zadržan
ispod rasta realnog BDP-a (Nestić 2009)  Potencijalna vodeća uloga
javnog sektora u procesu određivanja plaća – nije adekvatno testirano!
• Potencijalno vodeća uloga neizvoznih sektora (privatnih i/ili javnih) može
dovesti do pritiska na plaće izvoznika  potencijalna potreba za većim
stupnjem međusektorske koordinacije u kolektivnom pregovaranju.
• Ukoliko izvozni sektori imaju vodeću ulogu, tada se izvoznici mogu
prilagođavati eksternim uvjetima i zadržati konkurentnost.
Sustavi određivanja plaća u drugim zemljama
• Bitne karakteristike: udio članova sindikata, udio radnika na koje se odnose
uvjeti iz kolektivnih ugovora, razina kolektivnog pregovaranja i stupanj
koordinacije, itd.
• Postojeća istraživanja ne daju jasne odgovore koji pojedini aspekti sustava
generiraju najpovoljnije makroekonomske učinke: nužno analizirati izvedbu
čitavog sustava jer različiti sustavi mogu biti jednako uspješni.
• Du Caju i dr. (2009) - tri kategorije sustava kolektivnog pregovaranja:
1)
2)
3)
Regulirani sustavi, pregovaranje na razini sektora, visoka razina
pokrivenosti, koordinacija kroz vodeće sektore ili minimalne plaće (Austrija,
Francuska, Njemačka, Danska, Nizozemska, Norveška, Švedska…)
Sustavi slični onima pod 1), uz veću ulogu države, međusektorske ugovore i
indeksiranje (Belgija, Finska, Slovenija, Španjolska…).
Uglavnom neregulirani sustavi, s decentraliziranim pregovaranjem, uz kratko
trajanje kolektivnih ugovora (SAD, Velika Britanija, Japan, ali i većina
srednjeeuropskih država: Mađarska, Češka, Estonija, Litva ili Poljska).
Kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj (Bagić 2010)
• Relativno visoki udio članova sindikata od 34.7% uz velike razlike među
sektorima (samo 16.8% u privatnim poduzećima, ali 70% u javnom sektoru
uključujući javna poduzeća);
• Barem dio radnih uvjeta za 60% zaposlenika uređen je kolektivnim
ugovorima (većina ugovora u privatnom sektoru nisu ažurni);
• Usprkos nekim sektorskim ugovorima, kolektivno pregovaranje je uglavnom
decentralizirano i ugovori na razini poduzeća u privatnom sektoru su
značajniji u praksi;
• Nema koordinacije među sektorima;
• Postoji mogućnost administrativne ekstenzije uvjeta kolektivnih ugovora.
Definicije različitih grupa sektora
Izvozni
sektori (21):
Neizvozni
sektori (29):
Sektori u kojima prosječna vrijednost izvoza tijekom čitavog
razdoblja prelazi 40% bruto dodane vrijednosti:
prerađivačka industrija osim sektora 22 and 37 (izdavaštvo i
reciklaža).
Svi osim izvoznih.
Privatni
Neizvozni sektori kod kojih broj zaposlenih u javnim
neizvozni sektori poduzećima i institucijama ne prelazi 50% ukupnog broja
(17):
zaposlenih u tim sektorima: neizvozni sektori osim 40-41;
60; 63-64; 73; 75-85; 90-92.
Država i javna
Neizvozni sektori kod kojih broj zaposlenih u javnim
poduzeća (12):
poduzećima i institucijama prelazi 50% ukupnog broja
zaposlenih u tim sektorima: 40-41; 60; 63-64; 73; 75-85; 9092.
1998Q1
1998Q2
1998Q3
1998Q4
1999Q1
1999Q2
1999Q3
1999Q4
2000Q1
2000Q2
2000Q3
2000Q4
2001Q1
2001Q2
2001Q3
2001Q4
2002Q1
2002Q2
2002Q3
2002Q4
2003Q1
2003Q2
2003Q3
2003Q4
2004Q1
2004Q2
2004Q3
2004Q4
2005Q1
2005Q2
2005Q3
2005Q4
2006Q1
2006Q2
2006Q3
2006Q4
2007Q1
2007Q2
2007Q3
2007Q4
2008Q1
2008Q2
2008Q3
2008Q4
Realne bruto plaće za grupe sektora (vagani prosjeci,
sezonski prilagođeno, HRK)
8000
7500
7000
6500
6000
5500
5000
4500
4000
Exporting
Government and SOE
Private sheltered
Sheltered
Porast nekih varijabli za grupe sektora 1998-2007, u %
(1) Realna BDV (2) Zaposlenost (3) Produktivnost rada (4) Realne bruto plaće
(3) – (4)
Izvozni sektori
31.57
-7.17
41.74
33.34
8.39
Neizvozni
sektori
64.87
21.37
35.84
26.29
9.55
Privatni
neizvozni
sektori
87.54
39.59
34.35
28.10
6.25
Država i javna
poduzeća
33.05
5.34
26.30
27.34
-1.04
Neka istraživanja za druge zemlje
• Austrija: vodeća uloga metalo-prerađivačkog sektora; kretanja plaća u
drugim sektorima su važnija nego prošla kretanja plaća u istom sektoru
(Knell i Stiglbauer 2009a, 2009b).
• Švedska: (više studija) značajna uzročno-posljedična veza od plaća
privatnog sektora (ili njegovih segmenata) prema plaćama središnje države;
(jedna studija) značajna simultana veza između plaća privatnog sektora i
središnje države; (jedna studija) plaće središnje države utječu na plaće
privatnog sektora izvan prerađivačke industrije (Friberg 2007).
Srednja i istočna Europa
• Stockhammer i Onaran (2009): relativna važnost sektorskih i nacionalnih
faktora u određivanju plaća u 14 sektora prerađivačke industrije za 6
zemalja (1995-2004, bez Hrvatske): nacionalni faktori (ukupna prosječna
plaća) dominiraju nad sektorskim (produktivnost), uz razlike među
zemljama.
• Christou i dr. (2008): Rumunjska (1993-2007) – plaće u privatnom sektoru
utječu na plaće u javnom, a obratno ne osim za kasniji period (1998-2006),
kada postoji veza u oba smjera. Plaće u javnim poduzećima utječu na plaće
u privatnom sektoru, što obratno nije slučaj.
• D’Adamo (2011): 3 grupe sektora (izvozni, privatni i javni neizvozni), 10
zemalja (2000-2010, bez Hrvatske) – različiti rezultati ovisno o zemlji, ali
neizvozni (privatni i/ili javni) sektori često imaju vodeću ulogu, ili barem
kratkoročno utječu na plaće u izvoznim sektorima.
Metodologija
• Metoda 1: analiza panel podataka – utvrditi skup determinanti kretanja
plaća: porast plaća u prethodnoj godini; porast plaća u drugim sektorima
(tj. grupama sektora); promjena stope nezaposlenosti; porast
produktivnosti; udio izvoza u BDV; udio zaposlenih u javnim poduzećima i
institucijama  1998-2007; 50 područja ekonomske djelatnosti
podijeljenih u tri grupe: izvozni, privatni i javni neizvozni.
• Metoda 2: analiza vremenskih nizova – fokusirana isključivo na utvrđivanje
međusobnih uzročno-posljedičnih veza između tri grupe sektora  19982008, tri grupe sektora: izvozni, privatni i javni neizvozni.
Pregled rezultata – metoda 1
Sektori:
Svi (S)
Izvozni (I)
Neizvozni (N)
Privatni neizvozni (PN)
Država i JP (D)
Zavisna varijabla: realni rast plaća u sektoru
Nezavisna varijabla:
Realni rast plaća
prošle godine
+**
+***
0
0
+*
Promjena
nezaposlenosti
-***
0
-**
-**
0
Rast produktivnosti +***
+***
+***
+**
0/+**
Izvoz / BDV
0
0
Zaposlenost u JP i
institucijama
-**/-***
0
-**
0
-**
Realni rast plaća u
drugim sektorima
+***
+ I**; PN***
0SND
+ I**; (S N)***
+ (S PN)***; I**
0D
+ (S PN D)***
0I
Pregled rezultata – metoda 2
Hipoteza:
I ne utječe na N
Odbačeno**
N ne utječe na I
Ne može se odbaciti
Hipoteza:
PN ne utječe na D
Odbačeno*
I ne utječe na D
Ne može se odbaciti
PN i I zajedno ne utječu na D
Odbačeno**
D ne utječe na PN
Ne može se odbaciti
I ne utječe na PN
Odbačeno**
D i I zajedno ne utječu na PN
Odbačeno**
PN ne utječe na I
Ne može se odbaciti
D ne utječe na I
Ne može se odbaciti
PN i D zajedno ne utječu na I
Ne može se odbaciti
Zaključci I
• Plaće u svim sektorima: sve varijable značajne s očekivanim predznakom,
(osim izvoza) – eksterni faktori (nezaposlenost i plaće u drugim sektorima)
značajniji od sektorskih (produktivnost, prošlogodišnji rast plaća, udio
zaposlenih u javnim poduzećima i institucijama).
• Plaće u izvoznim sektorima: relativno slabije reagiraju na makroekonomska,
tj. izvansektorska kretanja (kao i plaće u sektorima države i javnih
poduzeća).
• Viši koeficijent kod varijable rasta produktivnosti u izvoznim nego u drugim
sektorima!
• Čini se da izvozni sektori imaju vodeću ulogu pri formiranju plaća – to bi im
trebalo omogućiti dovoljnu fleksibilnost da očuvaju konkurentnost (uz
nepromijenjene ostale uvjete).
• Međutim, prema rezultatima prve metode postoji i mogućnost da rast
plaća u privatnim neizvoznim sektorima utječe na rast plaća u izvoznim
sektorima.
Zaključci II
• S obzirom na heterogenost kretanja relevantnih varijabli unutar grupe
izvoznih sektora, postoji mogućnost da uspješniji izvozni sektori (možda i
uz privatne neizvozne), pritišću plaće u nekim manje uspješnim izvoznim
sektorima (možda i kroz utjecaj na iznos minimalne plaće).
• To bi impliciralo restrukturiranje izvoznog sektora prema većem udjelu
uspješnijih industrija.
• Potrebna daljnja istraživanja: detaljna analiza kretanja i čimbenika
produktivnosti u prerađivačkoj industriji; identifikacija pojedinačnih
sektora, ili grupa sektora, s vodećom ulogom pri formiranju plaća,
neovisno o tome da li su izvozni.
• Postoji li mogućnost kontrole brzine restrukturiranja kroz veći stupanj
koordinacije u kolektivnom pregovaranju, pri čemu bi se normu za porast
plaća u ostalim sektorima određivalo prema kretanjima u izvoznim
djelatnostima?
Izvoz prerađivačke industrije: udjeli, promjene i
rast 1998-2007
Sektor
15 Proizvodnja hrane i pića
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda
17 Proizvodnja tekstila
18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torbi ... obuće
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja ...
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira
22 Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa
23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
27 Proizvodnja metala
28 Proizvodnja proizvoda od metala,osim strojeva i opreme
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala
31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.
32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
35 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.
37 Reciklaža
Ukupno
Udio 1998
9.8%
0.8%
2.6%
11.0%
4.6%
4.2%
1.5%
0.6%
10.4%
12.1%
1.6%
3.0%
3.8%
2.2%
3.5%
0.1%
4.1%
1.9%
0.6%
1.7%
17.2%
2.6%
0.0%
100.0%
Udio 2007
7.8%
0.9%
2.8%
3.7%
2.9%
4.3%
2.0%
0.6%
10.1%
10.0%
1.6%
3.9%
5.0%
4.5%
8.7%
0.9%
5.0%
4.1%
1.2%
2.6%
12.7%
4.6%
0.0%
100.0%
Promjena udjela
-2.0%
0.1%
0.2%
-7.3%
-1.7%
0.1%
0.5%
0.0%
-0.3%
-2.1%
0.0%
1.0%
1.2%
2.4%
5.2%
0.8%
1.0%
2.2%
0.6%
0.9%
-4.5%
2.0%
0.0%
0.0%
Realni rast
42.8%
94.8%
91.2%
-39.8%
14.4%
85.6%
139.0%
75.9%
75.4%
48.1%
79.1%
137.6%
134.5%
275.6%
345.2%
1179.6%
122.3%
284.5%
260.4%
179.4%
33.1%
215.0%
…
79.9%
Literatura
• Bagić, D. (2010) Industrijski odnosi u Hrvatskoj: Društvena integracija ili tržišni sukob. TIM
press, Zagreb.
• Christou, C., Klemm, A. and Tiffin, A. (2007) Wage Dynamics in the Romanian Economy. IMF
Article IV, Selected Issues, 34-50.
• D’Adamo, G. (2011) Wage spillovers across sectors in Eastern Europe. Universitat de Valencia
Working Papers in Applied Economics WPAE-2011-22, September.
• Du Caju, P., Gautier, E., Momferatou, D. and Ward-Warmedinger, M. (2008) Institutional
features of wage bargaining in 23 European countries, the US and Japan. ECB Working Paper
974, December.
• Friberg, K. (2007) Intersectoral wage linkages: the case of Sweden. Empirical Economics, 32,
161-184.
• Knell, M. and Stiglbauer, A. (2009a) The impact of reference norms on inflation persistence
when wages are staggered. European Central Bank Working Paper 1047, April.
• Knell, M. and Stiglbauer, A. (2009b) Wage Staggering and Wage Leadership in Austria – Review
and Implications. Oesterreichische Nationalbank. Monetary Policy & The Economy q4/09, pp.
79-97.
• Nestić, D. (2009) Plaće u Hrvatskoj: trendovi, problemi i očekivanja. In V. Franičević and V.
Puljiz (eds.), Rad u Hrvatskoj: pred izazovima budućnosti, pp. 165-195, Zagreb: Centar za
demokraciju i pravo Miko Tripalo and Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
• Stockhammer, E. and Onaran, O. (2009) National and sectoral factors in wage formation in
Central and Eastern Europe. European Journal of Industrial Relations, 15 (3), pp. 317-338.