Transcript Document

5. Poglavlje – HOS teorema
Hekšer-Olin(Samjuelsonova)
teorema
1977 Nobelova
nagrada
Tj. “za njihov pionirski
doprinos teoriji
međunarodne razmene
i međunarodnog
kretanja kapitala”
Bertil Ohlin
(1899-1979)
University of Stockholm
Eli F Heckscher
(1879-1952)
Dva pitanja



dva važna pitanja ostala su uglavnom
bez odgovora u radovima Smita, Rikarda
i Mila.
Otkud razlike u relativnim cenama
Šta se dešava sa zaradama nakon
razmene
teorema
Zemlja će izvoziti robu u čijoj proizvodnji
intenzivno koristi svoj obilan
proizvodni faktor,
a uvoziće proizvod u čijoj
proizvodnji koristi svoj relativno
oskudan (i skup) faktor
proizvodnje.
pretpostavke
1. 2 zemlje - dva proizvoda - dva faktora proizvodnje (rad i
kapital).
2. Obe zemlje koriste istu tehnologiju
3. Proizvod X je radno intenzivan, a proizvod Y je kapitalno
intenzivan.
4. konstantna ekonomija obima u obe zemlje.
5. nepotpuna specijalizacija
6. Ukusi su identični
7. savršena konkurencija na tržištima proizvoda i tržištima faktora.
8. savršena mobilnost faktora, ali nema faktorske mobilnosti
9. Ne postoje transportni troškovi, carine, ili druge barijere
10. Svi resursi su potpuno uposleni
11. Međunarodna razmena je uravnotežena.
Pretpostavka 1
1.
2.
Postoje dve zemlje
dva proizvoda
i dva faktora
proizvodnje (rad i
kapital).
+2
proizvodna
faktora!
Pretpostavka 2



Ista tehnologija
Ali cene faktora nisu
iste
Ravnoteža nije u istoj
tački!!!
Pretpostavka 3
Proizvod X je
radno
intenzivan u
obe zemlje
a proizvod Y je
kapitalno
intenzivan
proizvod u
obe zemlje.
u zemlji 1 – K/R je ¼
U zemlji 2 – K/R je 1
To bi mogla da bude proizvodnja žita u Srbiji i SAD
Pretpostavka 4

Konstantna
ekonomija obima u
obe zemlje
Na primer, ako je Zemlja 1 u proizvodnji X
udvostruči količine rada i kapitala koje koristi,
njen autput se udvostručuje

F(nK,nR)=nF(K,R)
Kako je poljoprivreda
naša šansa





% poljoprivrednog
stanovništva u SAD
1%
U Srbiji
15%
Šta će da se desi?


Rumunija
Smanjila
nezaposlenost tako
što su svi na selu
Pretpostavka 5


nepotpuna
specijalizacija u
proizvodnji
U obe zemlje

Sledi – isključen slučaj
male zemlje
Pretpostavka 6


Ukusi su identični u
obe zemlje.
Isključena
mogućnost sa slike
3.6
Pretpostavka 7
7. U obe zemlje postoji savršena konkurencija
na tržištima proizvoda i tržištima faktora.
znači da su proizvođači, potrošači i trgovci
proizvoda X i proizvoda Y u obe zemlje
suviše mali da bi uticali na cene ovih
proizvoda.
Pretpostavka 8
8. Postoji savršena
mobilnost faktora
unutar svake
zemlje, ali nema
faktorske mobilnosti
između zemalja.



Šta ako se sruši ova
pretpostavka?
Outsourcing
Drugi čin!!!!
postoji nulta međunarodna pokretljivost faktora
Pretpostavka 9
9. Ne postoje
transportni troškovi,
carine, ili druge
barijere slobodnom
odvijanju
međunarodne
trgovine.


To menja relativne
cene uvozne robe!!!
ŠTA SE DEŠAVA
AKO UKINEM OVU
PRETPOSTAVKU?
Pretpostavka 10

10. Svi resursi su potpuno
uposleni u obe zemlje.
Pretpostavka 11
E
TROŠIO
11. Međunarodna
razmena između
dve zemlje je
uravnotežena.
TROŠIO
70*80-60*50=
5600-3000=2600
60*100-80*42.5=
6000-3400=2600
E
’
FAKTORSKA …


INTENZIVNOST
RASPOLOZIVOST
KOME MERIMO FAKTORSKU
INTENZIVNOST?
A.
B.
C.
D.
PROIZVODU
ZEMLJI
KONKURENCIJI?
SVIMA NJIMA
Ako je Y kapitalno intenzivno
dobro




To je relativna mera
U odnosu na sta?
U odnosu na drugo dobro i drugu
zemlju
Dobro je kapitalno intenzivno ukoliko
je koeficijent kapital/rad (K/R) veći od
K/R u proizvodnji X.
Ako se…
za 1X zahteva 1K i 4R
 1Y zahteva 2K i 2R
Onda imamo

za 1X zahteva 3K i 12R
 1Y zahteva 2K i 2R
Onda imamo
X
Y
ZEMLJA 1
K R K/R
1 4 1/4
2 2 1
ZEMLJA 1
K R

X
Y
3
2
12 1/4
2 1
Primetimo da nije važna apsolutna količina kapitala i rada
proizvodnja će se odvijati duž
prave linije čiji nagib=K/R
Obilnost

Postoje dva načina da se definiše
obilnost faktora.
– u izrazima fizičkih jedinica

Izražavamo kao (TK/TR)- ukupan kapital i
ukupan rad
– u izrazima relativnih cena faktora

PK/PR.
Kako to da...



Zemlja 2 može imati manje kapitala od
Zemlje 1 a da ipak bude zemlja sa obiljem
kapitala?
Tako što TK/TR za Zemlju 2 veće od TK/TR
za Zemlju 1.
ono što je važno nije apsolutna količina
kapitala i rada, već odnos količine kapitala
prema količini rada.
Dajte primer
Drugi način izražavanja
obilnosti







A koji je bio prvi?
Količine
A drugi
Cene.
Koje cene?
Relativne.
Čega?
Prema definiciji u
izrazima cena faktora...

Zemlja 2 ima relativno obilje kapitala ukoliko
je

PK/PR u Zemlji 2 je manje nego PK/PR u

Zemlji 1
cena rentiranja kapitala je...
– kamatna stopa (r)

cena radnog vremena je...
– Nadnica w, PK/PR = r/w.
Ako su kamatne stope u
Zemlji 1 niže nego u Zemlji 2
A.
B.
C.
D.
Zemlja 1 je K- intenzivna
Zemlja 1 je K-obilna
Nemamo dovoljno informacija
Zemlja 1 je L-obilna
Dakle,



Da ponovimo, ono što određuje da li je jedna
zemlja K obilna ili ne
nisu apsolutne vrednosti r,
već je to r/w.
Na primer




r može biti veće u Zemlji 2 nego u
Zemlji 1,
ali Zemlja 2 će još uvek biti K obilna
zemlja
ako
ima nižu stopu r/w od Zemlje 1.
Odnos između dve
definicije obilnosti




Definicija obilnosti faktora u izrazima fizičkih
jedinica uzima u obzir samo ponudu faktora.
Definicija u izrazima relativnih cena faktora
uzima u obzir i tražnju i ponudu
Kako je onda to istо?
Pošto smo pretpostavili da su ukusi identični
definicije dovode do istih zaključaka.
zaključak
Ako je TK/TR veće u Zemlji 2 nego u Zemlji 1,
s obzirom na iste ukuse i tehnologiju
PK/PR će biti manje u Zemlji 2.
Da li je Zemlja 2 K-obilna u
izrazima obe definicije?
Da li je Zemlja 1 je K-obilna
prema obe definicije?
Prema prvoj TK/TL je
a.
b.
c.
d.
veće od nule
Veće od 1
manje od 1
veće nego u Zemlji 2

Prema drugoj
definiciji, r/w je onda
a. veće od nule
b. veće od 1
c. manje od 1
d. manje nego u Zemlji 2
Ovo nije uvek slučaj.





Na primer, može se zamisliti da u
Zemlji 2
tražnja za Y
Koji je K-intenzivan proizvod
bude toliko veća nego u Zemlji 1
Pa da relativna cena kapitala bude
veća u Zemlji 2 nego u Zemlji 1
Šta onda?

U tom slučaju će se Zemlja 2 smatrati K obilna prema definiciji
u izrazima fizičkih jedinica a R obilna prema definiciji u
izrazima relativnih cena faktora.

U takvim situacijama koristiće se definicija u izrazima relativne
cene faktora.

Drugim rečima, zemlja je K obilna ukoliko je relativna cena
kapitala niža nego u slučaju druge zemlje

Mi ćemo pretpostavljati da ne postoji takva kontradikcija, sem
ako nije eksplicitno ukazano na suprotan slučaj.
zemlja koja je K-obilna
može da proizvede više Kintenzivnog proizvoda...
Molim zaključak




Pošto Sjedinjene Države imaju
veći relativni udeo u svetskim
resursima kapitala i kvalif. rada
(20,8 procenata i 19,4
procenata, u poređenju sa 5,6
procenata svih svetskih resursa
možemo očekivati da
Sjedinjene Države imaju
komparativnu prednost u
kapitalno intenzivnim
proizvodima
i proizvodima koji su
intenzivnipo kvalifikacijama
radnika
dok komparativno zaostaju u
proizvodima za koje se koristi
nekvalifikovan rad. Slična je
situacija i u drugim
industrijalizovanim zemljama.
k
k
k
R
SAD nemaju
Još jedan
zaključak...
komparativnu prednost u
odnosu na zemlje ispred
sebe
Kako se zvao početak...





Hekšer - 1919
“The Effect of Foreign Trade on the Distribution of
Income”
Tokom više od deset godina ovaj članak je ostao
nezapažen
sve dok ga Hekšerov student, budući Nobelovac Bertil
Ohlin nije preradio u
1933. Interregional and International Trade
(Međuregionalna i međunarodna trgovina).
2 dela ima



Hekšer–Olinova (H–O) teorija
može se izložiti u vidu dve teoreme:
H–O teoreme (daje mehanizam
razmene)
teoreme o izjednačavanju faktorskih
cena
Teorema HO


Zemlja će izvoziti proizvod čija
proizvodnja zahteva intenzivnu
upotrebu relativno obilnog i jeftinog
faktora proizvodnje u toj zemlji,
a uvoziće proizvod čija proizvodnja
zahteva intenzivnu upotrebu relativno
oskudnog i skupog faktora proizvodnje
Na koji način HO teorija
predstavlja proširenje



Umesto da pretpostavlja njihovo
postojanje
Ona objašnjava komparativne
prednosti
Čime?
mehanizam
•razlike u relativnim cenama
proizvoda
•i razlike u relativnim cenama
faktora
•prevode se u razlike apsolutnih
cena proizvoda i faktora
•ova razlika u apsolutnim cenama
predstavlja neposredan uzrok
razmene.
Raspodela dohotka
Ponavljamo...

Ukoliko se rad i kapital
mogu međusobno
zamenjivati u proizvodnji
oba proizvoda, kada će
jedan proizvod biti
kapitalno intenzivniji, a
drugi radno intenzivniji?
ZEMLJA 1
K
R
X
Y
3
2
12
2
1/4
1
Ako zemlja 1 ima
kompratinvu prednost u robi
X a Zemlja 2 u robi y, onda
a.
b.
c.
d.
(Px/Py)1
(Px/Py)1
(Px/Py)1
(Px/Py)1
>(Px/Py)2 u autarkiji
=(Px/Py)2 u autarkiji
=(Px/Py)2 nakon razmene
<(Px/Py)2 nakon razmene
Zemlja ima dva faktora,
kvalifikovan i nekvalifikovan
rad, kojim i obiluje. U
razmeni,
a.
b.
c.
d.
Jednakost raste
Nejednakost raste
Nejednakost ostaje ista
Ponderi obe vrste rada rastu
HOS - zadaci
sir
Vino
R
400
4
10
Z
600
8
5
• zemlja proizvodi vino (V) i sir (S),
•koristeći raspoloživih 400 čovek-godina R
• i 600 jedinica (hektara zemlje) (Z)
•. Za proizvodnju jednog litra vina
potrebno je 10 jedinica rada i 5 hektara
zemlje.
•Kilogram sira zahteva 4 jedinice rada i 8
jedinica zemlje
Pretpostavimo da zemlja proizvodi vino (V) i sir (S),
koristeći raspoloživih 400 čovek-godina R i 600 jedinica
(hektara zemlje) (Z). Za proizvodnju jednog litra vina
potrebno je 10 jedinica rada i 5 hektara zemlje. Kilogram
sira zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje
– Koji se resurs intenzivno koristi u
proizvodnji sira?
sir
Vino
R
400
4
10
Z
600
8
5
1/2
2
r/z
R= Rs+Rv, Rs=4, Rv=10
Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5
R = 400 and Z = 600
– Je li izvodljivo da ova zemlja
proizvede 90 litara vina i 50
kilograma sira, uz date resurse?
–
50 kg sira 90 l Vina
R
400
4
50
200
10
90
900
Z
600
8
50
400
5
90
450
200r+400z
900r+450z
Ako imamo da je
L= Ls+Lv, Ls=4, Lv=10, max- 400
Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5, max- 600
L = 400 and Z = 600
600/5=120
Sir
Vino
400
4
10
600
8
5
400/10=40
600/8=75
400/4=100
Je li izvodljivo da ova zemlja proizvede 90 litara vina i 50
kilograma sira, uz date resurse?
600/5=120
90v+50s
400/10=40
600/8=75
400/4=100
Kako će na kako će ova na ova
ogrančenja uticati porast
ponude rada od 100 radnika.
Pokažite to na gornjem
dijagramu
L= Ls+Lv, Ls=4, Lv=10
Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5
L = 400 and Z = 600
600/5=120
500/10=50
600/8=75
500/4=125
Pretpostavimo da proizvodnja litra vina zahteva 10
jedinica rada i 5 hektara zemlje, dok proizvodnja sira
zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje. Ako vino
košta $30 a sir $16




Odredite faktorske cene rada i zemlje
1Ow + 5r = 30$ za vino
4w + 8r = 16$ za sir, te dobijamo
w = 8/3$ po ha and r = 2/3$po
radniku.
Pretpostavimo da proizvodnja litra vina zahteva 10
jedinica rada i 5 hektara zemlje, dok proizvodnja sira
zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje. Ako vino
košta $30 a sir $16

Ako se cena sira poveća na $24, šta će
se desiti sa faktorskim cenama?
Primer paradoksa




Kina izvozi radno intenzivne proizvode
SAD uvozi radno intenzivne proizvode
Meksiko izvozi kapitalno inteznizvne
proizvode
Sve navedeno