Transcript softver

[to e toa kompjuter ???
Kompjuter e
ma{ina
sozdadena od
~ovekot za
obrabotka na
podatoci i
informacii.
Osnovni komponenti na eden personalen
kompjuter se:
 ma{inski del
(hardver) i
 programski del
( softver).
Hardver na eden kompjuterski sistem go
so~inuvaat ma{inite (kompjuterite), celata
elektronska i druga fizi~ka oprema. Imeto e
dobieno od angliskiot zbor hardware {to
zna~i `elezarija.
Za da mo`e hardverot da funkcionira potrebni
mu se programi, dijagrami, upatstva za rabota.
Seto ova so zaedni~ko ime se narekuva
softver.
Vsu{nost
se
ona
{to
vo
kompjuterot mo`eme da go
vidime i dopreme se vika hardver.
Ednostavno, site programi {to gi
izvr{uva
kompjuterot
se
narekuvaat softver.
Softver ili programska oprema
Ima dva osnovni tipa na softver
Softver
Sistemski
softver
Aplikativen
(korisni~ki)
softver
Ni{to ne razbiram. Pa koja e
razlikata pome|u sistemski i
korisni~ki softver????
Toa e barem lesno!!
Sistemskiot softver go so~inuvaat
programi koi go
upravuvaat i kontroliraat hardverot i
ovozmo`uvaat koristewe na
uredite.Tuka spa|a operativniot
sistem, upravuva~kite programi
(drajveri) i uslu`nite programi
(NortonAntivirus, WinZip...)
Moeto objasnuvawe e polesno.
Aplikativen softver – toa se
programi koi gi sozdava ili koristi
toj {to raboti na kompjuter za
re{avawe na nekoj odreden
problem ili zada~a. Tuga spa|aat :
grafi~kite programi (Photoshop,
Paint)
programite za obrabotka na
tekstovi (Word),
za tabelarno presmetuvawe
(Excel) ,
Internet servisite (Internet
Explorer).
Nemoj da zaboravi{ deka vo ovoj
softver spa|aat i kompjuterskite
igri.!!!
Sega, jasno ti
e????
Pa,
daaa?!?
Ne se sekiraj, ti sega
zapo~nuva{ so
izu~uvaweto na osnovnite
kompjuterski termini. A
sekoj po~etok e te`ok.
Hardver
Osnovna {ema na personalen kompjuter
Vlezna
edinica
Centralna
edinica
Nadvore{na
memorija
Izlezna
edinica
Vlezni i izlezni edinici
5 ~as
Preku vleznite edinici korisnikot vo
kompjuterot vnesuva podatoci,
informacii, naredbi i sli~no.
Tastatura
Digitalna
kamera
Gluv~e(mouse)
Mikrofon
Skener
Xojstik
i volan
Tastaturata e vlezna edinica preku
koja se zadavaat komandi i se
vnesuvaat programi i podatoci
Gluv~eto e vlezna edinica
koja slu`i za
zadavawe komandi
na kompjuterot.
Postojat 2 vida na
gluv~iwa:
1.Mehani~ki gluv~iwa
(rabotat na princip na
top~e)
2.Opti~ki gluv~iwa
(rabotat na princip na
laserski detektor na
dvi`ewe)
Mikrofonot e namenet za
presnimuvawe na zvukot vo digitalna
forma kon kompjuterot



!!!
!
WEB kamera e mala kamera
postavena na kompjuterot {to snima i
gi prenesuva slikite vo kompjuter.
Digitalen fotoaparat
Digitalniot fotoaparat e aparat koj
povrzan, gi prenesuva slikite na
kompjuter. Mo`e i da snima kako
kamera.
SKENER
Skener e vlezna edinica za vnesuvawe sliki i tekst vo
kompjuterot, od pe~aten materijal so digitalizacija.
Goleminata im e razli~na: ra~nite skeneri imaat {iro~ina
10.5sm, dodeka flet-bed skenerite mo`e da skeniraat cela
A4 stranica.
Xojstik i Volan
Xojstikot i volanot se uredi za upravuvawe
i navigacija. Naj~esto se koristat za igrawe
na kompjuter.
Preku Izleznite Edinici kompjuterot gi
soop{tuva na korisnikot rezultatite od izvr{enata
obrabotka. Pova`ni izlezni edinici se:
Monitorot e izlezna edinica koja slu`i za
prika`uvawe grafi~ki prikaz na ona {to se
procesira vo kompjuterot. Goleminata na ekranot
ja izrazuvame so dol`inata na negovata
dijagonala. Spored toa ima monitori od 15, 17,19,
21 do 28 in~i. Zavisno na koj na~in ja prika`uvaat
slikata, postojat:
CRT monitor za prikaz
koristi katodna cevka
LCD Monitorot za prikaz
koristi te~ni kristali
Pe~ata~
Matri~en (igli~en)
pe~ata~ ima glava za
pe~atewe koja se sostoi od
pole (matrica) na tenki
~eli~ni igli~ki koi udiraat
po lentata so boja dodeka
se pe~ati. Postojat pe~ata~i
so 9 i 24 igli~ki vo edna
kolona. Pe~ati bu~no i
bavno.
Pe~ata~ot e izlezen ured so ~ija pomo{ grafi~ki
na list pretstavuvame odreden dokument, crte`,
slika, tekst i sli~no.
Inkxet (Inkjet) pe~ata~ot koristi
mastilo vo boja koe se ~uva vo
posebni sadovi. Ima glava za
pe~atewe koja se sostoi od
cev~iwa niz koi na hartijata se
isprskuva mastilo.Imaat sredna
brzina na pe~atewe, niska cena,
no visoki tro{oci za eksploatacija.
Laserski pe~ata~
koristi laserska
tehnologija na
pe~atewe. Pe~ati
brzo i tivko.
PLOTER
Ploter koristi perca vo boja i
crta na hartija. Pe~ateweto e
bavno, no se prepora~uva za
pe~atewe na in`enerski crte`i.
Zvu~nicite se izlezni edinici nameneti za
preslu{uvawe na zvucite od kompjuterot
Slu{alkite rabotat na ist princip kako i
zvu~nicite so razlika vo goleminata i
mo}nosta, a se koristat dokolku ne sakame
da bideme tolku glasni, odnosno drugite
prisutni da bidat po{tedeni od glasnata
muzika.
Vo niven sklop ~esto e
vgraden i mikrofon pa
takvite slu{alki gi
vbrojuvame vo vlezni
izlezni uredi.
Edinicite preku koi se vnesuvaat vlezni podatoci i na koi se
dobivaat izlezni podatoci se narekuvaat vlezno-izlezni
edinici. Edna od najkoristenite e modemot.
Modemot e ured koj mora da go ima
kompjuterot dokolku sakame da se
priklu~ime na Internet.
Ima dva tipa na modem:
1. vnatre{en
2. nadvore{en
h
,
Nadvore{ni
memorii
Zo{to e potrebna nadvore{nata memorija?
So isklu~uvaweto na kompjuterot se gubi
vnatre{nata memorija pa poradi toa postoi
potreba od nadvore{na memorija. Naj~esti
nadvore{ni memorii se:
Magneten disk (tvrd disk-hard disk)
Magnetna disketa (Floppy)
Kompakt disk (CD)
Magneten disk
( hard disk)
Magnetniot disk e mnogu va`en i interesen del od
kompjuterot, smesten vo centralnata edinica.
[to e toa hard disk?
Hard disk e ured koj zapi{uva i ~ita
podatoci. Sekoj kompjuter denes ima
barem eden hard disk, na koj se zapi{ani
site podatoci neophodni za podignuvawe
na sistemot na kompjuterot kako na pr.
operativen sistem.
Magnetniot disk se sostoi od edna ili pove}e metalni ili
}erami~ki kru`ni plo~i pricvrsteni na zaedni~ka oska okolu
koja rotiraat. Zatoa se narekuva i tvrd disk. Sekoja plo~a e
prema~kana so magneten materijal debel samo nekolku
mikrona, a nad nego se nanesuva za{titen sloj.
Denes vo upotrebа se i
prenoslivite hard diskovi
koi mnogu ja olesnuvaat
rabotata (USB hard
disk).
Magnetna disketa
(floppy)
Disketa (floppy disk) e
ured za skladirawe na
podatocite. Se sostoi
od tenka kru`na plo~a,
napravena od plasti~na
masa prema~kana so
tenok sloj magneten
materijal, trajno
zatvorena vo za{titen
plik od plastika, vo
oblik na kvadrat.
Za ~itawe i zapi{uvawe na disketata se koristi
disketna edinica (floppy disk drive) ili
skrateno FDD.
Disketata se stava vo vlezniot faks
na disketnata edinica
Kompakt disk (CD)
Kompakt Disk (CD)


Vo izminative nekolku godini CD-ROM (Compact Disc Read Only
Memory) stana nezamenliva komponenta koja se nao|a vo sekoj personalen
smeta~.
Kompakt disk e nadvore{na memorija na koja se smesteni golemi
koli~estva podatoci. Mo`at da sodr`at celi enciklopedii, atlasi, re~nici i sl.
Kakvi vidovi diskovi postojat?
Postojat pove}e vidovi diskovi:







CD-ROM (Compact Disk- Read Only Mamory), od koi mo`e samo
da se ~itaat fabri~ki zapi{anite podatoci
CD-R (CD recordable), na koi korisnikot mo`e da zapi{e svoi podatoci
CD-RW (CD ReWritable), na koi mo`e da se zapi{uvaat i bri{at
podatoci pove}e pati.
DVD diskovi (Digital Video Disk) koi ~esto imaat raznovidni boi na
opa~inata) i toa:
DVD-ROM
DVD-R
DVD-RW
Kakvi vidovi ~ita~i postojat?
1.CD-R ~ita~i koi dozvoluvaat samo
~itawe na podatocite od diskot
2. CD-RW ~ita~i koi dozvoluvaat
~itawe i zapi{uvawe podatoci na
diskot (poznati kako re`a~i)
3. DVD ~ita~i koi dozvoluvaat ~itawe i
na CD-ROM i na DVD diskovi
4. Combo - kombinacija na DVD i
CD –RW ~ita~
Centralnata edinica e smestena vo ku}i{teto.
Toa pretstavuva eden vid na metalna kutija (ponekoga{ e od
cvrsta plastika) ~ija cel e da ja za{titi centralnata edinica od
nadvore{ni, mehani~ki vlijanija.
Mati~nata plo~a e
osnovniot del na
centralnata edinica
Na nea se nao|aat drugite elementi kako {to se: procesorot, grafi~kata karti~ka,
zvu~nata karti~ka, ROM-ot i RAM-ot, vnatre{niot modem i dr. Site drugi elementi
na personalniot kompjuter se priklu~eni, no ne le`at na nea.
Na mati~nata plo~a se pricvrsteni
procesorot i vnatre{nata memorija kako i
priklu~oci za povrzuvawe na drugi
elementi i uredi.
Procesorot za kompjuterot e isto {to i motorot za avtomobilot. Toj e srce i du{a na
kompjuterot: Toj gi prima naredbite zadadeni od vleznite edinici, gi prepoznava, gi
obrabotuva, a potoa pra}a soodvetni naredbi do izleznite edinici, so {to se izvr{ila
dadenata naredba. Glavno ja odlu~uva i cenata na sistemot: kolku ponov i
pomo}en procesor, tolku poskap }e bide kompjuterot.
Ventilator i
ladilnik na
procesorot
Podno`je
Eden primer kako raboti procesorot
Roditelite na Ivan mu kupile kompjuter. Toj, osven {to saka da crta i igra igri, saka
da pi{uva i prikazni, bidej}i saka da stane filmski scenarist. Da vidime kako, koga
Ivan ne{to }e ot~uka na tastaturata, tie bukvi se pojavuvaat na monitorot.
Prvo, Ivan pritiska na nekoj taster na koj e ispi{ana bukva, da
re~eme A.
Tastaturata mu ispra}a signal na procesorot deka e pritisnata
bukvata A. Procesorot go prima i zapo~nuva so obrabotka.
Po obrabotkata na signalot, procesorot i pra}a drug signal na
grafi~kata karta. Sega, taa mu ispra}a signal na monitorot da ja
iscrta bukvata A.
Na monitorot se iscrtuva bukvata A.
I taka sekojpat koga Ivan ke pritisne nekoj taster za da ne{to napi{e.
Ne zaboravajte deka funkcija na
procesorot ne e samo prethodno
navedeniot primer. Pri svojata rabota
procesorot mo`e da re{ava mnogu
te{ki zada~i, da presmetuva so
golemi broevi, da obrabotuva
ogromen broj podatoci!!!
Ako podetalno ve interesira rabotata na procesorot ...
A sega malku za memoriite
Ima dva tipa memorija: vnatre{na i nadvore{na.
Na ovoj ~as }e u~ime za vnatre{nata memorija
Vnatre{na
memorija
ROM
(Read Only Memory)
RAM
(Random Access Memory)
Vo ROM memorijata ne mo`e da se
zapi{uva, od nea samo se ~ita. Vo nea se
nao|aat trajnite podatoci i programi.
RAM memorijata ne samo {to mo`eme da ja
~itame, tuku vo nea mo`eme da zapi{eme se
{to sakame. Taa se gubi po isklu~uvaweto na
kompjuterot.
Glavata mi e
prepolna so novi
informacii. A da
videv kako izgledaat
tie memorii.
memorija
memorija
KRAJ
Prezentacijata ja podgotvi:
Obu~uva~ po informatika i kompjuterska tehnika
Darko Spasev