Transcript softver
[to e toa kompjuter ???
Kompjuter e
ma{ina
sozdadena od
~ovekot za
obrabotka na
podatoci i
informacii.
Osnovni komponenti na eden personalen
kompjuter se:
ma{inski del
(hardver) i
programski del
( softver).
Hardver na eden kompjuterski sistem go
so~inuvaat ma{inite (kompjuterite), celata
elektronska i druga fizi~ka oprema. Imeto e
dobieno od angliskiot zbor hardware {to
zna~i `elezarija.
Za da mo`e hardverot da funkcionira potrebni
mu se programi, dijagrami, upatstva za rabota.
Seto ova so zaedni~ko ime se narekuva
softver.
Vsu{nost
se
ona
{to
vo
kompjuterot mo`eme da go
vidime i dopreme se vika hardver.
Ednostavno, site programi {to gi
izvr{uva
kompjuterot
se
narekuvaat softver.
Softver ili programska oprema
Ima dva osnovni tipa na softver
Softver
Sistemski
softver
Aplikativen
(korisni~ki)
softver
Ni{to ne razbiram. Pa koja e
razlikata pome|u sistemski i
korisni~ki softver????
Toa e barem lesno!!
Sistemskiot softver go so~inuvaat
programi koi go
upravuvaat i kontroliraat hardverot i
ovozmo`uvaat koristewe na
uredite.Tuka spa|a operativniot
sistem, upravuva~kite programi
(drajveri) i uslu`nite programi
(NortonAntivirus, WinZip...)
Moeto objasnuvawe e polesno.
Aplikativen softver – toa se
programi koi gi sozdava ili koristi
toj {to raboti na kompjuter za
re{avawe na nekoj odreden
problem ili zada~a. Tuga spa|aat :
grafi~kite programi (Photoshop,
Paint)
programite za obrabotka na
tekstovi (Word),
za tabelarno presmetuvawe
(Excel) ,
Internet servisite (Internet
Explorer).
Nemoj da zaboravi{ deka vo ovoj
softver spa|aat i kompjuterskite
igri.!!!
Sega, jasno ti
e????
Pa,
daaa?!?
Ne se sekiraj, ti sega
zapo~nuva{ so
izu~uvaweto na osnovnite
kompjuterski termini. A
sekoj po~etok e te`ok.
Hardver
Osnovna {ema na personalen kompjuter
Vlezna
edinica
Centralna
edinica
Nadvore{na
memorija
Izlezna
edinica
Vlezni i izlezni edinici
5 ~as
Preku vleznite edinici korisnikot vo
kompjuterot vnesuva podatoci,
informacii, naredbi i sli~no.
Tastatura
Digitalna
kamera
Gluv~e(mouse)
Mikrofon
Skener
Xojstik
i volan
Tastaturata e vlezna edinica preku
koja se zadavaat komandi i se
vnesuvaat programi i podatoci
Gluv~eto e vlezna edinica
koja slu`i za
zadavawe komandi
na kompjuterot.
Postojat 2 vida na
gluv~iwa:
1.Mehani~ki gluv~iwa
(rabotat na princip na
top~e)
2.Opti~ki gluv~iwa
(rabotat na princip na
laserski detektor na
dvi`ewe)
Mikrofonot e namenet za
presnimuvawe na zvukot vo digitalna
forma kon kompjuterot
!!!
!
WEB kamera e mala kamera
postavena na kompjuterot {to snima i
gi prenesuva slikite vo kompjuter.
Digitalen fotoaparat
Digitalniot fotoaparat e aparat koj
povrzan, gi prenesuva slikite na
kompjuter. Mo`e i da snima kako
kamera.
SKENER
Skener e vlezna edinica za vnesuvawe sliki i tekst vo
kompjuterot, od pe~aten materijal so digitalizacija.
Goleminata im e razli~na: ra~nite skeneri imaat {iro~ina
10.5sm, dodeka flet-bed skenerite mo`e da skeniraat cela
A4 stranica.
Xojstik i Volan
Xojstikot i volanot se uredi za upravuvawe
i navigacija. Naj~esto se koristat za igrawe
na kompjuter.
Preku Izleznite Edinici kompjuterot gi
soop{tuva na korisnikot rezultatite od izvr{enata
obrabotka. Pova`ni izlezni edinici se:
Monitorot e izlezna edinica koja slu`i za
prika`uvawe grafi~ki prikaz na ona {to se
procesira vo kompjuterot. Goleminata na ekranot
ja izrazuvame so dol`inata na negovata
dijagonala. Spored toa ima monitori od 15, 17,19,
21 do 28 in~i. Zavisno na koj na~in ja prika`uvaat
slikata, postojat:
CRT monitor za prikaz
koristi katodna cevka
LCD Monitorot za prikaz
koristi te~ni kristali
Pe~ata~
Matri~en (igli~en)
pe~ata~ ima glava za
pe~atewe koja se sostoi od
pole (matrica) na tenki
~eli~ni igli~ki koi udiraat
po lentata so boja dodeka
se pe~ati. Postojat pe~ata~i
so 9 i 24 igli~ki vo edna
kolona. Pe~ati bu~no i
bavno.
Pe~ata~ot e izlezen ured so ~ija pomo{ grafi~ki
na list pretstavuvame odreden dokument, crte`,
slika, tekst i sli~no.
Inkxet (Inkjet) pe~ata~ot koristi
mastilo vo boja koe se ~uva vo
posebni sadovi. Ima glava za
pe~atewe koja se sostoi od
cev~iwa niz koi na hartijata se
isprskuva mastilo.Imaat sredna
brzina na pe~atewe, niska cena,
no visoki tro{oci za eksploatacija.
Laserski pe~ata~
koristi laserska
tehnologija na
pe~atewe. Pe~ati
brzo i tivko.
PLOTER
Ploter koristi perca vo boja i
crta na hartija. Pe~ateweto e
bavno, no se prepora~uva za
pe~atewe na in`enerski crte`i.
Zvu~nicite se izlezni edinici nameneti za
preslu{uvawe na zvucite od kompjuterot
Slu{alkite rabotat na ist princip kako i
zvu~nicite so razlika vo goleminata i
mo}nosta, a se koristat dokolku ne sakame
da bideme tolku glasni, odnosno drugite
prisutni da bidat po{tedeni od glasnata
muzika.
Vo niven sklop ~esto e
vgraden i mikrofon pa
takvite slu{alki gi
vbrojuvame vo vlezni
izlezni uredi.
Edinicite preku koi se vnesuvaat vlezni podatoci i na koi se
dobivaat izlezni podatoci se narekuvaat vlezno-izlezni
edinici. Edna od najkoristenite e modemot.
Modemot e ured koj mora da go ima
kompjuterot dokolku sakame da se
priklu~ime na Internet.
Ima dva tipa na modem:
1. vnatre{en
2. nadvore{en
h
,
Nadvore{ni
memorii
Zo{to e potrebna nadvore{nata memorija?
So isklu~uvaweto na kompjuterot se gubi
vnatre{nata memorija pa poradi toa postoi
potreba od nadvore{na memorija. Naj~esti
nadvore{ni memorii se:
Magneten disk (tvrd disk-hard disk)
Magnetna disketa (Floppy)
Kompakt disk (CD)
Magneten disk
( hard disk)
Magnetniot disk e mnogu va`en i interesen del od
kompjuterot, smesten vo centralnata edinica.
[to e toa hard disk?
Hard disk e ured koj zapi{uva i ~ita
podatoci. Sekoj kompjuter denes ima
barem eden hard disk, na koj se zapi{ani
site podatoci neophodni za podignuvawe
na sistemot na kompjuterot kako na pr.
operativen sistem.
Magnetniot disk se sostoi od edna ili pove}e metalni ili
}erami~ki kru`ni plo~i pricvrsteni na zaedni~ka oska okolu
koja rotiraat. Zatoa se narekuva i tvrd disk. Sekoja plo~a e
prema~kana so magneten materijal debel samo nekolku
mikrona, a nad nego se nanesuva za{titen sloj.
Denes vo upotrebа se i
prenoslivite hard diskovi
koi mnogu ja olesnuvaat
rabotata (USB hard
disk).
Magnetna disketa
(floppy)
Disketa (floppy disk) e
ured za skladirawe na
podatocite. Se sostoi
od tenka kru`na plo~a,
napravena od plasti~na
masa prema~kana so
tenok sloj magneten
materijal, trajno
zatvorena vo za{titen
plik od plastika, vo
oblik na kvadrat.
Za ~itawe i zapi{uvawe na disketata se koristi
disketna edinica (floppy disk drive) ili
skrateno FDD.
Disketata se stava vo vlezniot faks
na disketnata edinica
Kompakt disk (CD)
Kompakt Disk (CD)
Vo izminative nekolku godini CD-ROM (Compact Disc Read Only
Memory) stana nezamenliva komponenta koja se nao|a vo sekoj personalen
smeta~.
Kompakt disk e nadvore{na memorija na koja se smesteni golemi
koli~estva podatoci. Mo`at da sodr`at celi enciklopedii, atlasi, re~nici i sl.
Kakvi vidovi diskovi postojat?
Postojat pove}e vidovi diskovi:
CD-ROM (Compact Disk- Read Only Mamory), od koi mo`e samo
da se ~itaat fabri~ki zapi{anite podatoci
CD-R (CD recordable), na koi korisnikot mo`e da zapi{e svoi podatoci
CD-RW (CD ReWritable), na koi mo`e da se zapi{uvaat i bri{at
podatoci pove}e pati.
DVD diskovi (Digital Video Disk) koi ~esto imaat raznovidni boi na
opa~inata) i toa:
DVD-ROM
DVD-R
DVD-RW
Kakvi vidovi ~ita~i postojat?
1.CD-R ~ita~i koi dozvoluvaat samo
~itawe na podatocite od diskot
2. CD-RW ~ita~i koi dozvoluvaat
~itawe i zapi{uvawe podatoci na
diskot (poznati kako re`a~i)
3. DVD ~ita~i koi dozvoluvaat ~itawe i
na CD-ROM i na DVD diskovi
4. Combo - kombinacija na DVD i
CD –RW ~ita~
Centralnata edinica e smestena vo ku}i{teto.
Toa pretstavuva eden vid na metalna kutija (ponekoga{ e od
cvrsta plastika) ~ija cel e da ja za{titi centralnata edinica od
nadvore{ni, mehani~ki vlijanija.
Mati~nata plo~a e
osnovniot del na
centralnata edinica
Na nea se nao|aat drugite elementi kako {to se: procesorot, grafi~kata karti~ka,
zvu~nata karti~ka, ROM-ot i RAM-ot, vnatre{niot modem i dr. Site drugi elementi
na personalniot kompjuter se priklu~eni, no ne le`at na nea.
Na mati~nata plo~a se pricvrsteni
procesorot i vnatre{nata memorija kako i
priklu~oci za povrzuvawe na drugi
elementi i uredi.
Procesorot za kompjuterot e isto {to i motorot za avtomobilot. Toj e srce i du{a na
kompjuterot: Toj gi prima naredbite zadadeni od vleznite edinici, gi prepoznava, gi
obrabotuva, a potoa pra}a soodvetni naredbi do izleznite edinici, so {to se izvr{ila
dadenata naredba. Glavno ja odlu~uva i cenata na sistemot: kolku ponov i
pomo}en procesor, tolku poskap }e bide kompjuterot.
Ventilator i
ladilnik na
procesorot
Podno`je
Eden primer kako raboti procesorot
Roditelite na Ivan mu kupile kompjuter. Toj, osven {to saka da crta i igra igri, saka
da pi{uva i prikazni, bidej}i saka da stane filmski scenarist. Da vidime kako, koga
Ivan ne{to }e ot~uka na tastaturata, tie bukvi se pojavuvaat na monitorot.
Prvo, Ivan pritiska na nekoj taster na koj e ispi{ana bukva, da
re~eme A.
Tastaturata mu ispra}a signal na procesorot deka e pritisnata
bukvata A. Procesorot go prima i zapo~nuva so obrabotka.
Po obrabotkata na signalot, procesorot i pra}a drug signal na
grafi~kata karta. Sega, taa mu ispra}a signal na monitorot da ja
iscrta bukvata A.
Na monitorot se iscrtuva bukvata A.
I taka sekojpat koga Ivan ke pritisne nekoj taster za da ne{to napi{e.
Ne zaboravajte deka funkcija na
procesorot ne e samo prethodno
navedeniot primer. Pri svojata rabota
procesorot mo`e da re{ava mnogu
te{ki zada~i, da presmetuva so
golemi broevi, da obrabotuva
ogromen broj podatoci!!!
Ako podetalno ve interesira rabotata na procesorot ...
A sega malku za memoriite
Ima dva tipa memorija: vnatre{na i nadvore{na.
Na ovoj ~as }e u~ime za vnatre{nata memorija
Vnatre{na
memorija
ROM
(Read Only Memory)
RAM
(Random Access Memory)
Vo ROM memorijata ne mo`e da se
zapi{uva, od nea samo se ~ita. Vo nea se
nao|aat trajnite podatoci i programi.
RAM memorijata ne samo {to mo`eme da ja
~itame, tuku vo nea mo`eme da zapi{eme se
{to sakame. Taa se gubi po isklu~uvaweto na
kompjuterot.
Glavata mi e
prepolna so novi
informacii. A da
videv kako izgledaat
tie memorii.
memorija
memorija
KRAJ
Prezentacijata ja podgotvi:
Obu~uva~ po informatika i kompjuterska tehnika
Darko Spasev