Transcript KULTURNI IDENTITET HRVATSKE


Potreba interdisciplinarnog osmišljavanja
kulture i turizma u jednome studiju
proizlazi iz potrebe da se pruži teorijska
osnova kulturnom turizmu, prvenstveno
namijenjenom suvremenom čovjeku koji
svoj odmor želi oplemeniti
upoznavanjem ljudi, kulture, kulturnopovijesnih spomenika, književnosti,
gospodarstva, gastronomije i ostalih
oblika identiteta prostora u kojem
provodi godišnji odmor.
Ljudi (način života), kultura, kulturno-povijesni
spomenici, književnost, gospodarstvo,
gastronomija: oblici identiteta lokalne
zajednice
 Kulturni identitet Hrvatske: kulturne osobitosti
i vrednote po kojima smo prepoznatljivi u
inozemstvu.
 Po čemu smo posebni? Što je to domaće,
izvorno i autentično na što smo ponosni? Što
nastojimo iskomunicirati kao naše
specifičnosti, simbole i prednosti? Na što
stranca asocira riječ Hrvatska?


Što bi, po Vama, podrazumijevao pojam „kulturni identitet
Hrvatske“?

Koje su to kulturne osobitosti, elementi materijalne i
nematerijalne baštine i vrednote po kojima smo prepoznati u
inozemstvu?

Je li, po Vašem mišljenju, Hrvatska dovoljno (pre)poznata u
inozemstvu po svojim kulturnim osobitostima? Koje su
mogućnosti unapređenja imidža?

Na što, po Vama, strance asocira riječ
„Hrvatska“/”Istra”/”Pula”?

Koje kulturne specifičnosti, simbole i prednosti bi, po Vama,
trebalo intenzivnije promovirati i komunicirati prema ciljnim
skupinama u inozemstvu? Na koji način?

Cilj kolegija je studente osposobiti za
aktivno promišljanje vrijednosti kulturnog
identititeta i kulturne baštine u lokalnom,
regionalnom, nacionalnom i
međunarodnom kontekstu, te njihovu
valorizaciju kroz razne oblike interkulturne
komunikacije (turizam, međunarodna
suradnja, itd.).

Na predavanjima, seminarima i terenskoj
nastavi, kroz studije slučaja, analize i
istraživanja studenti će se trenirati u
prepoznavanju kulturnih osobitosti i
vrednota svoje zajednice, te mogućnosti
njihove zaštite i valorizacije u turizmu.

Terenskim istraživanjem osposobit će se
analizu lokalnih odgovora na globalizacijske
procese, te za upravljanje kulturnim
identitetom u turizmu, uključivanjem ključnih
sastavnica i oblika kulturnog identiteta u
kulturno-turističku ponudu.
Studenti će nakon odslušanog kolegija:
 moći definirati temeljne koncepte kulture i
identiteta u kontekstu globalizacije;
 aktivno promišljati mogućnosti zaštite i
valorizacije temeljnih vrijednosti kulturnog
identiteta i baštine;
 steći kompetencije bitne za kreativno
promišljanje kulturnih politika, interkulturne
komunikacije i multikulturalizma, kao i
vrednovanje kulturne raznolikosti u globalnom
kontekstu, s naglaskom na turizmu, razvojnim
procesima i EU integracijama;
 znati upravljati kulturnim identitetom u turizmu.










Kultura
Identitet, imidž
Kulturni identitet, kulturna baština
Očuvanje kulturnog identiteta
Valorizacija kulturne baštine u turizmu
Globalizacija
Kulturna raznolikost
Interkulturalizam
Multikulturalizam
Kulturne politike











Ideja kulture. Definicije i tipovi kulture.
Pojam identiteta. Kulturni identitet. Nacionalni identitet i
globalizacija.
Kulturna baština. Svjetska kulturna baština. UNESCO-va
lista svjetske baštine.
Temeljne odrednice hrvatskog kulturnog identiteta.
Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa.
Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet,
imidž i brendiranje.
Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj.
Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija.
Lokalne kulturne politike prema europeizaciji i
globalizaciji.
Kulturna raznolikost u svijetu. Interkulturalna komunikacija.
Multikulturalizam.
Europske kulturne politike.
Istraživanje kulturnog identiteta.





Skoko, Božo: Hrvatska – identitet, imidž i
promocija, Školska knjiga, Zagreb, 2009. (str. 3350;155-204)
Budak, N., Katunarić, V. (ur.): Hrvatski nacionalni
identitet u globalizirajućem svijetu, Zagreb,
2010.(str. 3-12)
Švob Đokić, Nada (ur.): Kultura – multikultura,
Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (str. 15-67, 89-128.)
Jelinčić, Daniela Angelina: Kultura, turizam,
interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb,
2010.(str. 17-45)
Skupina autora: Hrvatska u srcu Europe,
Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici
Hrvatske, Hrvatska paneuropska unija, Zagreb,
1996.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Kultura i identitet: osnovne definicije
Kulturni identitet i kulturni turizam
Nacionalni identitet i globalizacija
Kulturna baština. UNESCO-va lista svjetske kulturne baštine
Hrvatski kulturni identitet – temeljne sastavnice
Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet, imidž i
brendiranje
Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj
Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija
Hrvatska u 21. stoljeću. Strategija kulturnog razvitka,
Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003. (Kulturni odnosi,
međunarodna kulturna suradnja, kulturni turizam, kulturni
menadžment...)
Kulturna raznolikost u svijetu. Interkulturalna komunikacija.
Multikulturalizam.
Europska kulturna politika i europski programi u kulturi
Međunarodne organizacije i institucije u kulturi



Način života određenog naroda ili društvene
grupe, ima razlikovna svojstva i sustave
značenja, a uključuje sve oblike društvene
aktivnosti, te umjetničke i intelektualne aktivnosti
(R. Williams)
Sve ono što ljudi misle (stavovi, vrijednosti, rade
(način života) i stvaraju (umjetnost,
kulturni proizvodi).
Hibridnost i raznolikost kultura: rezultat povijesnih
migracija i teritorijalnih interakcija raznih naroda.
Danas tu vrstu interakcije, komunikacije i
privremene migracije predstavlja turizam.




Kulturni turizam omogućava optimalno
korištenje kulturnih resursa u turizmu kako se se
osigurala kvaliteta turističke ponude ali i zaštita,
odnosno očuvanje materijalne i duhovne kulture
kao izraza identiteta receptivne zajednice
Kultura kreira priču, doživljaj, iskustvo
Turizam: kritika - kupoprodaja identiteta?
Postmoderni turist: zanima ga iskustvo, novost,
aktivnost i edukacija, želi upoznati specifičnosti
kulture i sudjelovati u svakodnevnom životu
lokalne zajednice



Kulturna baština: spomenici, skupine građevina
i lokaliteta koji imaju povijesnu, estetsku,
arheološku, znanstvenu, etnološku ili
antropološku vrijednost.
Materijalna i nematerijalna (živuća, predstavlja
identitet naroda i skupina ljudi i osigurava im
kontinuitet življenja)
UNESCO-va lista svjetske baštine: Eufrazijeva
bazilika, Trogir, Split, Stari Grad, Dubrovnik,
Plitvice; nematerijalna: zvončari, čipka, istarska
ljestvica...






Jezik, pismo (tri pisma, tri jezika; originalnost
narodnog jezika u liturgiji)
Tradicija
Kulturna baština (materijalna, nematerijalna)
Vrednote, svjetonazori i mentalitet (uvjetovani
poviješću, podnebljem i načinom života)
Institucije, društvena praksa, rituali i svečanosti
Tradicijski obrti
Hrvatski kulturni identitet: uvjetovan zemljopisom i
poviješću (raskršće i susretište velikih kultura), dobrim
tradicijama srednjoeuropskih i mediteranskih
krugova.
Povijesno nasljeđe
Vrednote zajednice i kvaliteta ljudskih
potencijala
 Prirodne ljepote i raznolikost, ekološka
očuvanost (8 NP, 10 parkova prirode)
 Kulturna baština
 Način života
 Poznate osobe
 Simboli i suveniri
 Kuhinja
 Brendovi
Zadatak: prema natuknicama predstavite
vrijednosti identiteta svoje lokalne zajednice


Nenaseljenost, neiskorišten i
neurbanizirani teritorij
 Očuvanost prirode i okoliša (zdrav život,
zdrava hrana)
 Kvalitetno obrazovanje za visoke
tehnologije
 Očuvanje starih i gotovo izumrlih zanata
 Starije generacije: čuvari tradicionalnih
vrijednosti i identiteta

Koncept kulturne raznolikosti: odgovor na globalizaciju
 Svijest o kulturnoj raznolikosti veže se uz potrebu
očuvanja identiteta, odnosno kulturnih specifičnosti
 Razlike među kulturama smatraju se bogatstvom
 Politike međunarodnih organizacija potiču očuvanje
kulturnog identiteta i kulturnih raznolikosti, promičući
interkulturni dijalog, toleranciju i poštovanje ljudskih
prava
 Multikulturalizam: skladan suživot više kultura na istom
prostoru
 Kulturni pluralizam: podjednaka vrijednost raznih kultura
 Interkulturalizam: interakcija različitih kultura

Hrvatske kulturne politike:
Hrvatska u 21. stoljeću. Strategija kulturnog
razvitka, Ministarstvo kulture, Zagreb,
2003.
http://www.culturelink.org/news/publics/
2009/strategy.pdf
 Europske kulturne politike
 Europski projekti u kulturi i turizmu
 Međunarodne organizacije i institucije

Razvoj lokalne i regionalne zajednice u
skladu s kulturnim identitetom. Primjeri?
(agroturizam, kulturni i kreativni turizam)
 Poštivanje lokalnih i regionalnih tradicija i
kulturnih osobitosti
 Potreba za zaštitom kulturnog identiteta
lokalne zajednice kao odgovor na
globalne/globalizacijske kulturne
procese
 Utjecaj kulture na lokalni i regionalni
razvoj

Kako procesi modernizacije i
globalizacije djeluju na lokalnu tradicijsku
kulturu?
 Primjer: serija feljtona Mije
Mirkovića/Mate Balote “Istra se mijenja”
( “Istra”, 1937/1938)
 Kako turizam djeluje na lokalne tradicije i
kulturni identitet lokalne zajednice?

Tijekom nastave studenti mogu ostvariti 100%
ocjene:
Aktivno sudjelovanje u nastavi (10%)
 Seminar (20%)
 Istraživanje (20%)
 Kolokviji – završni ispit (20%+30%=50%)
