Transcript ovdje
Marina Katnić-Bakaršić “NEMA PREDJELA JEZIKA U KOJIMA STIL NE OBITAVA” (M. HALLIDAY) Svi tekstovi imaju vlastiti stil – od književnog teksta, preko akademskog teksta pa do reda vožnje, uputstva za upotrebu nekog aparata ili jelovnika u restoranu STIL, REGISTAR, VARIJETET DISKURS DISKURSNI TIPOVI: PISANI USMENI 1. PRIVATNI 2. JAVNI 3. SPECIJALNI 4. LITERARNI 5. MULTIMEDIJALNI FUNKCIONALNI STIL MOŽE SE REALIZIRATI U VIŠE REGISTARSKIH OPOZICIJA (KAO PRIVATNA VS. JAVNA, FAMILIJARNA VS. ZVANIČNA, PROFESIONALNA VS. LAIČKA REALIZACIJA) HEGEMONIJSKI TEKSTOVI HETEROGLOSIJSKI TEKSTOVI (R. FOWLER) PREREGISTRACIJA U KNJIŽEVNOUMJETNIČKOM TEKSTU A. U jednom dalekom kraljevstvu živjela je princeza, tužna i sama. Poželjela je upoznati nekog princa... B. Naslonjen na šank, šarmantni crnokosi muškarac posmatra dugonogu plavušu u tijesno pripijenoj haljini kako lelujavim korakom ulazi u bar.... C. PRIČA O XY (NASLOV) NEMA “NEVINOG” IZBORA JEZIKA (REGISTRA, STILA...) BORBA REGISTARA (STILOVA) ZA DOMINACIJU OPRESIVNI REGISTRI I SUBORDINIRANI REGISTRI AKADEMSKI DISKURS, JEZIK LJEKARA, SUDNICE, SAKRALNI STIL – (P)OVLAŠTENI DISKURSI (P. BOURDIEU) IDEOLOŠKI DISKURS PRODIRE I U SVAKODNEVNI GOVOR Subverzivni registri (žargon kao podrivanje “ozbiljnog” dominantnog registra) “ U ovim krajevima postoje idealni uslovi za eksploataciju stočnog bogatstva” Vršim usluge šivanja. NAUČNI, ADMINISTRATIVNI, ŽURNALISTIČKI, PUBLICISTIČKI, RAZGOVORNI, SAKRALNI, KNJIŽEVNOUMJETNIČKI, REKLAMNI, STRIPOVNI, ESEJISTIČKI, RETORIČKI, SCENARISTIČKI SPOSOBNOST PREPOZNAVANJA STILOVA, ŽANROVA, ALI I PROIZVOĐENJA STILSKI ODGOVARAJUĆIH TEKSTOVA “PREKLJUČIVANJE” SA JEDNOG (POT)KODA NA DRUGI APPROPRIATNESS - DILEME O AKTUALNOSTI OVOGA POJMA A. 1. UPUĆUJEM VAM ISKRENE ČESTITKE.... 2. ČESTITAM VAM.... B. 1. ČULA SAM DA ME TRAČAŠ 2. DOŠLA SAM DO SAZNANJA DA ME TRAČAŠ.... C. 1. Lijepa ti je djevojka. 2. Dobra ti je treba. D. (dekomponirani predikat) Vršiti preticanje – preticati Uputiti čestitke – čestitati Uzeti učešće - učestvovati DA LI BISTE MI DODALI SO? DAJ MI TU SO! SOLI! GOVORNIK SAMO GESTOM POKAZUJE SAGOVORNIKU NA SO HIRURG: MAKAZE! KROJAČICA: MOLIM TE, DODAJ MI TE MAKAZE! A) Čudim se što vas vidim ovdje. B) Gle, vi ste ovdje? C) Kako! Vi ovdje?! D) Vi! E) O! (Ch. Bally) KAKO PRONAĆI ODGOVARAJUĆI STIL U NEKIM SLUČAJEVIMA? DA LI “POPRAVLJATI” STIL TEKSTAIZVORNIKA? KAKO POSTUPATI SA STILSKIM OBILJEŽJIMA TIPIČNIM ZA KULTURU IZVORNIKA KOJA NE POSTOJE U CILJNOJ KULTURI? RIJEČI NISU NIKADA IDEOLOŠKI NEVINE – NA NJIH DJELUJU RAZLIČITE SILNICE (BAHTIN) IZBOR STILA TAKOĐER NE MOŽE BITI NEUTRALAN domestifikacija ili oneobičavanje („foreignization“) teksta koji se prevodi. Većina savremenih teoretičara prevođenja (npr. Venuti 1995 i 1998 i Lefevere 1992) opredjeljuje se tu za čuvanje elemenata „stranosti“ jer se time Drugi ne podvodi nasilno pod Našu kulturu. Prevođenje Mein Kampfa: neki prevodioci, očito bliski ideologiji nacizma, ublažavali su pojedine Hitlerove stavove prevodeći neutralnim leksemama njegove izrazito negativno markirane, mijenjali su registar tako da on postane prihvatljiviji masama i mijenjali neke druge jezičke karakteristike (Schaffner 2007: 144) UBLAŽAVANJE, MIJENJANJE (PRIJEVOD DNEVNIKA ANE FRANK NA NJEMAČKI, PREVOĐENJE EROTONIMA U HILJADU IJEDNOJ NOĆI....) Nasuprot tome postoji etika razlike (Venuti 1998) čuva se posebnost izvorne kulture, izvornoga jezika, i bez etnocentričnih predrasuda ga prenosi na jezik ciljne kulture.