Transcript Specifičnosti zakonske revizije subjekata od javnog interesa

1
prof. dr. sc. Lajoš Žager
doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ
Ekonomski fakultet - Zagreb
Specifičnosti zakonske revizije
subjekata od javnog interesa
Sadržaj
2

Promjene regulative revizije financijskih izvještaja

Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskoj reviziji

Donesena Uredba o posebnim zahtjevima za subjekte od
javnog interesa
Promjene regulative revizije
financijskih izvještaja (1)
3




financijska kriza razotkrila slabosti u obavljanju
zakonskih revizija
dani su prijedlozi za mijenjanje direktive Europske unije
Direktiva (2006/43 EC) o obavljanju zakonske revizije u
Europskoj uniji – dopunjena (primjenjuju je svi ovlašteni
revizori i revizorska društva neovisno o tome obavljaju li
revizije društva od javnog interesa ne)
Posebna Uredba koja regulira pitanje revizije subjekata
od javnog interesa
Izmijenjena i dopunjena Direktiva o
zakonskim revizijama





uvođenje dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti na
način da se poboljšavaju organizacijski zahtjevi za revizore
promjene u revizorovom izvješću koje treba biti
„korisnije“ za investitore na način da im se pruža više
informacija o revidiranom društvu
ojačavanje kompetencija i odgovornosti tijela koji su
odgovorni za javni nadzor revizijske profesije;
harmonizaciju vrsta sankcija kao i kriterija koje
kompetentna tijela javnog nadzora trebaju uzeti u obzir
kada primjenjuju te sankcije čime se želi doprinijeti
efikasnosti tog sustava;
davanje mogućnosti Europskoj komisiji da usvoji
Međunarodne revizijske standarde na razini Europske
unije.
Posebni zahtjevi revizije za subjekte
od javnog interesa
5

Prema Uredbi subjekti od javnog interesa (public
interest entities (PIE)) su:




kotirajuća poduzeća,
kreditne institucije i
osiguravajuća društva.
države članice mogu proglasiti subjektima od javnog
interesa i ostale organizacije koje su zbog




prirode svog poslovanja,
svoje veličine ili
broja zaposlenih
od velikog javnog značaja.
Obvezna rotacija revizora
6



Subjekti od javnog interesa će trebati mijenjati
revizora najdulje nakon 10 godina neprekinutog
revizijskog angažmana
Države članice mogu ustanoviti i kraća razdoblja za
obveznu rotaciju ovlaštenog revizora ili revizorska društva
(primjerice, sedam ili osam godina)
Države članice mogu produžiti razdoblje
revizijskog angažmana:


a) na dodatnih 10 godina po postupku javnog natječaja,
ili b) na dodatnih 14 godina u slučaju zajedničke revizije.
Zabrana pružanja nerevizorskih
usluga (1)
7



Neovisnost predstavlja temeljnu pretpostavku ostvarivanja
„javne“ uloge revizora.
Uredba donosi tzv. „crnu listu“ nerevizijskih usluga koje revizori ne
smiju pružati klijentu ako obavljaju njihovu reviziju.
Primjeri usluga s crne liste uključuju:



1) porezne, knjigovodstvene i konzultantske usluge klijentu,
2) usluge koje uključuju sudjelovanje u upravljanju ili
donošenju odluka klijenta,
3) usluge povezane sa financiranjem, kapitalnim strukturom i
investicijskim strategijama.
Zabrana pružanja nerevizorskih
usluga (2)
8



Ipak države članice mogu odstupiti od liste zabranjenih usluga,
primjerice, kako bi pružile određene porezne usluge ili usluge
procjene, u slučaju kada

usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na
financijske izvještaja koji su predmet revizije,

te ako je procjena utjecaja na financijske izvještaje koji su predmet revizije sveobuhvatno
dokumentirana i objašnjena u dodatnom izvješću revizorskom odboru“.
Države članice imaju mogućnost proširiti listu zabranjenih
nerevizijskih usluga ako smatraju da te dodatne usluge
predstavljaju prijetnju neovisnosti.
Revizori mogu i dalje pružati sve vrste nerevizijskih usluga
subjektima od javnog interesa ukoliko za njih ne obavljaju
zakonsku reviziju.
Struktura naknada (1)
9



Naknade za pružanje zakonske revizije nisu uvjetovane
naknade.
Uvjetovane naknade bi značile da su one povezane s
ishodom ili rezultatom izvršenog posla.
Uredba ograničava iznos naknada primljenih za obavljanje
nerevizorskih usluga subjektima od javnog interesa s
ciljem ojačavanja neovisnosti.
Struktura naknada (2)
10




Ukupni iznos naknada za nerevizijeske usluge ne smije
prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u
posljednje tri uzastopne financijske godine za usluge
zakonske revizije.
Ukoliko naknada primljene od subjekta od javnog interesa
za uslugu revizije predstavljaju više od 15% ukupnih
naknada koje je primio revizor dužan je o toj činjenici
obavijestiti revizorski odbor
U tom slučaju, revizijski odbor treba razmotriti bi li
cjelokupan revizijski angažman trebao biti podvrgnut
pregledu kontrole kvalitete prije izdavanja revizorskog
izvješća.
Takav angažman je moguće nastaviti u dodatnom
razdoblju, ali to razdoblje u svakom slučaju ne smije biti
dulje od dvije godine.
11
Članstvo i funkcije revizijskih
odbora
.



Direktiva o zakonskoj reviziji iz 2006. godine uvela je zahtjev da društava
od javnog interesa trebaju imati organiziran revizijski odbor.
Nova pravila ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog
sastava i kompetencija njegovih članova.

Većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna,

Članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u
kojem posluje subjekt koji je predmet revizije.

Revizijski odbor odgovoran za postupak izbora ovlaštenog
revizora ili revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje.

Osim toga, revizijski odbor obavještava odnosno nadzorni odbor o
ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora.
Prijašnje odredbe su zahtijevale da barem jedan član revizijskog odbora
bude neovisan, a sada se traži da većina članova revizijskog odbora
treba biti neovisna.
Revizorovo izvješće
12


Odredbe koje se odnose na sadržaj revizorovog izvješća
nalaze se u Direktivi i Uredbi jer nova regulacija razlikuje
revizorovo izvješće za subjekte od javnog interesa i
subjekata koji to nisu.
Primjerice, za zakonske revizije subjekata od javnog
interesa uvodi se:




Zahtjev za izvještavanjem o ključnim područjima rizika materijalno
značajne pogreške;
Revizori trebati objasniti u kojoj mjeri se smatraju sposobnima
otkrivati nepravilnosti uključujući i prijevare;
Poboljšavajući kvalitetu informacija koje revizori pružaju klijentu
nastojat će se smanjiti tzv. „jaz očekivanja“ koji uobičajeno postoji
između revizora i korisnika revizorovog izvješća.
Države članice mogu utvrditi i dodatne zahtjeve u odnosu
na sadržaj revizorskog izvješća.
Dodatno izvješće revizora
revizijskom odboru
13


Cilj poboljšati komunikaciju između revizora s jedne
strane i revizijskog odbora s druge strane.
Dodatno izvješće se dostavlja revizijskom odboru u
pisanom obliku, a treba pružiti klijentu detaljnije
informacije o:




korištenu metodologiju,
primijenjenu kvantitativnu razinu značajnosti,
moguće značajne nedostatke identificirane u sustavu
internih kontrola klijenata,
primijenjene metode procjene itd.
Javni nadzor revizije
14

Javni nadzor revizije i dalje će se odvijati na nacionalnim
razinama.


Međutim, predviđa se intenzivnija suradnja i koordinacija između
pojedinih tijela javnog nadzora na razini Europske unije.
Suradnja između nadležnih tijela trebala bi biti organizirana
u okviru Odbora europskih tijela za nadzor revizije
(Committee of national auditing oversight bodies - CEAOB).

Trebao olakšati razmjenu informacija i

Pomoć u slučajevima provođenja istraga nad zakonskim revizijama subjekata
od javnog interesa te

Suradnju kada se provode provjere osiguranja kvalitete.
Umjesto zaključka
15




Uredba stupila na snagu 17. 06. 2014, s početkom
primjene od 17. 06. 2016.
Države članice imaju dvije godine da prihvate odredbe
Uredbe
Značajne promjene regulative - trebale bi doprinijeti
efikasnosti revizijskog tržišta u EU
Kvalitetnije financijsko izvještavanje
16
Zahvaljujem na pozornosti!
[email protected]