Transcript REKA DRINA * geografski polo*aj
Vučićević Mladen 05/1675 Božinović Nikola 05/48 Pejić Jelena 05/94 Miletić Nemanja 05/690 Bogdanović Ivana 05/380
REKA DRINA – geografski položaj
Po geografskom položaju, Drina zauzima centralno mesto zapadnog dela Balkanskog poluostrva I pripada slivu Save. Svojim slivom i mrežom, Drina povezuje manje predeone celine severo-zapadne Crne Gore, istočne Hercegovine i Bosne i zapadne Srbije.
Drina nastaje u Šćepan polju od reka Tare I Pive i duga je 345.9 km od kojih Bajinoj Šapca Drina se uliva u Savu I predstavlja jednu od najčistijih reka Srbije.
Bašti pripada 60 km. Kod Kanjon Drine čija je dubina 700-1000 m predstavlja drugi kanjon po ovom parametru u Srbji I CrnojGori posle kanjona Tare ( 1300 m ) I treći u svetu posle kanjona Kolorada ( 1800 ) koji se nalazi u SAD.
REKA DRINA – reljef
Drina, sa svojim pritokama, preseca gotovo čitav istočni Dinarski planinski sistem, pa je I reljef njenog sliva specifičan.
Od juga ka severu, smenjuju se, u visoke, srednje I planine prilično pravilnom nizu, niže visine, počevši od crnogorskih planina, gde su I zvorišta njenih sastavnica Tare I Pive I kojima dominiraju Sinjajevina I Durmitor preko Maglića, Jahorine I Vučevice u gornjem toku; zatim: Devetaka Javora , Zvijezde, Tare, Jagodnje I Boranje u njenom srednjem toku, do Majevice I Gučeva u donjem toku Drine, kada ona prelazi u Panonsko posavskuniziju.
Najduže klisure su Međeđanska, kod ušća Lima, između Goražda i Višegrada, koja je dugačka 26 km i duboka preko 700 m i Klotijevačka, pre jezera Perućac, dugačka 38 km i duboka do 1.000 m.
REKA DRINA – klimatske prilike
Klimatske prilike sliva Drine uslovljene su stalnim opadanjem nadmorske visine, koja se kreće u rasponu od visokih planina do Panonskenizije, pa se njen sliv nalazi pod uticajem različitih klimatskih režima.
I zvorišna I najviša oblast Drine, u CrnojGori, pod uticajem je mediteranske klime, koji se, mada oslabljen, osećajoši u gornjem delu sliva, do Srbinja ( Foče), odakle preovladava umereno-kontinentalna klima, dok u donjem slivu, niže Zvornika, ona sasvim prelazi u kontinentalnu.
Što se tiče godišnje količine padavina, visoko planinski predeli primaju 2.000 3000 mm, srednje planine oko 1500 mm, a niske, od 800 do 1000 mm atmosferskog taloga.
Godišnje količine padavina ravnomerno rastu od Šćepan-Polja, gde najsuvlji mesec dobija 4,2% ukupne prosek godišnje količine padavina, do Loznice, gde je viši I iznosi 7,1%. Posmatrano u celini, sliv Drine u proseku godišnje prima 1.030 mm padavina I po tome spada u bogate tokove.
PERUĆAC
Perućac je turističko naselje na desnoj obali reke Drine I udaljeno od Bajine Bašta 13 km. Najpoznatije je po HE Bajina Bašta odnosno po jezeru koje je napravljeno zarad ove hidroelektrane.
U Perućcu na lokalitetu ‘’ Mramorje ‘’ postoji srednjevekovno groblje koje je ispunjeno nadgrobnim spomenicima stećcima. Najstariji potiču iz XIV i XV veka, a ima ih različitih po veličini i načinu obrade, od krečnjačkih sarkofaga dužine 2 m a širine i visine 1m do položenih nadgrobnih ploča. Ispitivanja 50-tih XX utvrđeno je da je od nekada zabečeženih 200 sada sačuvano svega 93 spomenika.Zbog svoga značaja lokalite Mramorje je 1968.god. Zaštićen kao spomenik kulture od izuzetnog značaja za Srbiju.
U naselju Peruć, teče verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga godinudana.
PERUĆAC
Ova reka koja se posle Drinu, ima sve kraćeg toka I predivnog vodopada uliva u što imaju i one mnogo veće svetske reke - veliki, moćni izvori zkog akuljabe ličastavoda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrogpotočića, naselje na levoj obali, dva mosta.
Drina sa rekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih organizaciji čuda prirode u Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije.
Jezero Perućac je veoma bogato ribom, među kojima preovlađuju: som, mladica, pastrmka, mrena, šaran, klen, te je izrazito povoljno za ribolov.
Sezona kupanja na jezeru Perućac traje dva meseca ( jul i avgust ).Na jezeru je izgrađena plaža na splavovima, koja je privezana za obalu i može se po potrebi pomerati ka većim dubinama.
BAJINA BAŠTA
Grad u zapadnoj Srbiji, na desnoj obali reke Drine, znacajan centar sumarstva, elektroprivrede i turizma Povezana je putevima sa Uzicem, Valjevom, Beogradom koji je 170km udaljen od nje U neposrednoj blizini Bajine Baste se nalazi srednjovekovni manastir Raca Vec tri decenije “kucica na steni” koja se nalazi na sredini reke je simbol grada
BAJINA BAŠTA
Povoljni uslovi za ribolovni turizam Ribe koje se mogu uloviti su mladice, saran, klen, mrena, stuka, som i dr.
47 vrsta iz 14 porodica riba Tok Drine se moze podeliti na zonu pastrmke, zonu lipljana, podrucje mrene i podrucje deverike Neke vrste se javljaju duz celog toka reke
KANJON DRINE
Drugi kanjon po dubini posle kanjona Tare u Srbiji I CrnojGori P redstavlja izuzetan doživljaj za turiste u šetnji brodom od jezera Perućca Bogati biljni I zivotinjski svet Atrakcija je retkosti jedne vrste oraha u Aluškom potoku
MANIFESTACIJE NA DRINI
Drinska regata Bajina manifestacija na Drini Bašta- sredinom jula, najmasovnija Rafting Drinom i Tarom Auto reli u Bajinoj Bašti Dani mladice- krajem juna I početkom jula Dani Rače u kraj Drine- prva nedelja oktobra Plivanje za Bogojavljenski krst
PLANOVI ZA DALJI RAZVOJ
Dalji razvoj Nacionalnog parka Tara I povećanje njegove prepoznatljivosti na evropskom tržištu Izgradnja interpretacionog centra u Bajinoj Bašti 4 zone interp. centra: 1. zonaistorijeievolucije 2. zonaprirode 3. zonaduhovnosti 4. zonaatraktivnosti Uspeh kroz sledeće genaracije u kombinaciji sa preduzetničkim inovacijama održivi razvoj poštujući ekološke standarde