Transcript Document
PADAVINE Padavine Padavine su razni oblici reljefa kondenzovane i zgusnute vodene pare koje dospevaju na zemljinu površinu u tečnom i čvrstom stanju. Nastaju hladjenjem vazduha prilikom njegovog izdizanja, pri čemu na odredjenoj visini postaje prezasićen i počinje kondezacija Ili zgušnjavanje. Rosa, slana, inje, poledica koji se obrazuju pri tlu nazivaju se niske padavine, a visoke padavine kao što su kiša, sneg, grad i krupa obrazuju se u oblacima i sa visine padaju na zemlju. Padavine Količina padavina - uvijek se misli na visinu sloja vode koji je od njih nastao. Izražava se u mm ( milimetrima ). Visina od 1mm odgovara 1l vode na 1m2 zemljine površine. Za merenje padavina koriste se kišomeri I pluviografi. Kišomer je cilindricni sud u kome se nalaze lijevak i kantica za skupljanje vode. Skupljena voda se sipa u staklenu menzuru sa ucrtanim podjeljcima koji predstvljaju milimetar padavina. Padavine Pluviograf automatski registruje sve padavine izlučene u toku jednog dana. Sa specijalne papirne trake se može očitati čas početka i prestanka kiše i odrediti njen intezitet. Obrazovanje padavina Niske padavine Rosa je najčešći oblik niskih padavina, koji se javlja u ljetnjoj polovini godine. Nastaje zbod jakog hlađenja podloge i najnižeg sloja vazduha u kome se kondezuje vodena para i izlučuje u vidu sićušnih vodenih kapljica. Slana se javlja u zimskoj polovini godine. Kada temperatura prizemnog sloja vazduha padne ispod 0oC vodena para se zgusne i po tlu i vegetaciji hvataju se tanki ledeni kristali u obliku iglica, perja ili ljuspica. Niske padavine Inje se obrazuje u hladnim i maglovitim danima i to pri duvanju vjetra. Vjetar nosi rashlađene kapljice magle i vodene pare koje se, pošto udare u neki čvrst predmet, prilikom udarca odmah zalede i hvataju za njega u obliku kristalića. Poledica je zimska vrsta niskih padavina, koje nastaju kada rashlađenje kapljice kiše ili magle padaju na podlogu čija je temperatura ispod 0oC i trenutno se zamrzavaju. Visoke padavine Kisa se obrazuje iz debelih kišnih oblaka. Kapljice vode padnu na zemljinu površinu tek kada međusobnim spajanjem postanu dovoljno teške da mogu da savladaju otpor vazduha i uzlazne vazdušne struje. Pljuskovite kiše ili provala oblaka nastaju leti kad se pri olujnom vremenu iz gomilasto-kišnih oblaka izluči za dva časa najmanje 50 mm padavina.Na većim nadmorskim visinama se javljaju bujice a u gradovima zagušivanja kanalizacije I plavljenja. Snijeg nastaje kada se vazduh zasiti vodenom parom pri temperturi nižoj od 0oC tako da dolazi do njene sublimacije. Snijeg se može javiti u vidu sniježnih pahuljica i kao ljutina. Ljutina je snijeg u obliku kristalnih iglica, štapica ili pločica. Izlučuje se pri stabilnom ali vrlo hladnom vremenu. Snijeg pomiješan s kišom je susnješica. Visoke padavine Grad nastaje u oblaku sa jakim ulaznim strujama , koje mogu da dizu ledena zrna vise puta. Svaki put voda se zamrzava oko kristala u tankim slojevima, zrno grada raste dobijajući slijevitu strukturu i kada dostigne težinu koja savladava uzlazno kretanje vazduha pada na zemlju. Najčešće zrno ima prečnik 5-50mm a ima i slučajeva kada je velečina bila nalik kokošjem jajetu. Krupa su bijela okrugla rjedje kupasta, nepravilna zrna slična snijegu, koja odskaču kada padnu na tlo. Javljaju se uglavnom u ranim proljećnim mjesecima kada je temperatura oko 0oC. Geografski raspored padavina na Zemlji Padavine i temperatura vazduha su najvažniji klimatski elmenti jer od njih direktno ili posredno zavisi rasprostranjenje naseljenih oblasti na Zemlji, odnosno život na Zemljinoj površini. Raspored padavina je uslovljen nizom faktora (tem. vazduha, vazdušni pritisak , blizina mora, reljef, morske struje itd.),zbog čega na našoj planeti postoje vrlo vlažni predeli i izuzetno suhi. Linije koje povezuju mesta jednakih količina padavina nazivaju se IZOHIJETAMA. Geografski raspored padavina na Zemlji Najviše padavina ima u tropskom pajasu. Najvlažnija mesta na Zemlji su Čerapudzi u indiskoj državi Asam na padinama Himalaja sa oko 12.600 mm i Vajaleale na ostrvu Kauai u Havajskm arhipelagu sa oko 12.000 mm godišnje. Geografski raspored padavina na Zemlji U umerenim geografskim širinama suma padavina se povećava i iznosi prosečno 500-1.000mm.Primorske oblasti duž istočnih i zapadnih obala kontinenata primaju oko 2.000mm padavina ,dok se s udaljenjem od mora one smanjuju i na ispod 250mm godišnje. Najvlažnija mesta u Evropi su vrh Snoudon u Kembriskim planinama u Veslu sa 6.000mm i Crkvice u Boki Kotorskoj koje primaju oko 5.000 mm padavina. Osim količine padavina veoma je značajan i raspored tih padavina po mesecima tokom godine.To je tzv. Pluviometriski režim.On ima veliku ulogu u poljuprivredi ,naročito u vegetacijonom periodu biljaka. THE END Autor:Momčilo Todorović Pomoćnik autora:Miljan Živković