Transcript Slide 1 - Internacionalni Univerzitet Travnik

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
EKOLOŠKI FAKULTET
BIOMI
Doc. dr Mufik Muslić
Ass.Nedžada Tolja
BIOMI

Područja na planeti Zemlji primarno distribuirana
na osnovu klimatskih faktora

Razlikujemo: akvatičke i terestričke biome

Faktori koji utiču na klimu:
-geografska širina
-nadmorska visina

Povećanjem nadmorske visine za 100 m =
100 km putovanju ka sjeveru
TERESTRIČKI BIOMI
TERESTRIČKI BIOMI
Tropske kišne šume
Lišćarsko -listopadne
šume
Tropske savane
Pustinje
Čarapal
Stepe
Tundra
Tajga
TROPSKE KIŠNE ŠUME

Predstavljaju najstariji tip vegetacije

Razvijaju se u području Amazona, centralne Amerike,
centralne Afrike, Madagaskara, Indopacifika......

Količina padavina više od 2000 mm godišnje

Temperature između 20º C i 25º C
tokom cijele godine

Prisutno oko 50% svih živih vrsta
Dnevni raspored u tropskoj kišnoj šumi
•6.00 sati sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C)
• Do 10.00 sati puno vode isparava (20°C-25°C)
• Oko 13.30 sati nastaju veliki oblaci (28°C)
• Između 14-17.00 sati snažne oluje/pljuskovi u kišnom razdoblju (između 30°C i 31°C)
• Nakon 17.00 sati sunce ponovo sija (28°C)
• 18.00 sati sunce brzo zalazi (26°C)
• Nakon 18.00 sati mrak je (noću su temperature između 20°C i 23°C)
Amazonska prašuma
11.11.2011. u 11:11 sati
Čuda prirode
•Najveća prašuma, površine 6 000 000 km², od Anda do Atlantskog okeana
•Tlo siromašno nutrijentima koji se većinom nalaze u vegetaciji
•Izražena spratovnost
•Odlikuje se visokim stepenom biodiverziteta
•Veliki broj endemičnih vrsta
•Na jednom hektaru oko 300 drvenastih vrsta
B I O D I V E R Z I T E T
Strasni cvijet Passiflora granadilla
Drvo putnik Ravanela madagascarensis
Reflezija Refflesija arnoldii
Acai Euterpe oleracea
Bonobo Pan paniscus
Pamuk stablo
Kapok Tree
Ružičasti zimzelen Catharanthus roseus
Binturong
binturong
Jaguar
Panthera onca
Kinkajou Potos flavus
Orangutan Pongo pygmaeus
Gorila Gorila gorila
Lemuri Eulemur rufus
Arctictis
Smeđi medvjed
Ursus arctos
Afrički slon Loxodonta africana
Deforestacija prašuma
Izražena posljednjih godina, antropogeni uticaj
 Uzroci:
-stvaranje obradivih površina (krčenjem, paljenjem)
-stvaranje prostora za izgradnju kompleksa za stanovanje
-eksploatacija šumskih resursa (drvne mase, faune)......
 U periodu 1960.-1990. petina tropskih prašuma uništena
 Ukoliko se nastavni deforestacija, 2030. će prašume nestati

Značaj prašuma

Biološka raznolikost

Apsorpcija (upijanje) CO2, produkcija(proizvodnja) O2,

Regulacija temperature

Produkcija nutrijenata: azota i fosfora

Sprečavanje erozija

Potencijalni lijekovi za različite bolesti savremenog doba

Usporava proces globalnog zagrijavanja planete Zemlje
TROPSKE SAVANE
Razvijaju se u istočnoj Africi, južnoj Americi
(Brazil, Kolumbija,Venecuela), sjevernoj Australiji.....
 Klima tropska, suha i vlažna
 Srednje godišnje temperature oko ili iznad 18ºC
 Godišnje padavine se kreću između 50 cm i 127 cm
 U toku suhe sezone oko 10 cm padavina mjesečno
 Mala osunčanost u peridu od 5 mjeseci
 Tip tla varira ovisno o građi geološke podloge i edafskim uslovima
 Kontinuiran pokrov višegodišnjih vrsta trava visine do 180cm
 Razlikujemo: savane sa drvećem, park savane, savane sa šibovima,
travnate savane

TROPSKE SAVANE
Nacionalni park Serengeti u Tanzaniji-najpoznatija savana
 Zubača-najznačajnija trava
 Akacije-stabla visine do 20 m
 Baobab-živi nekoliko hiljada godina
visine oko 25 m

Zubača
Cynodon dactylon
Acacija Umbrella Thorn Acacia
Baobab
Adansonia digitata,
F A U N A S AV A N E
Lav Panthera leon
Impala
Aepyceros melampus
Žirafa Giraffa camelopardalis
Gerenuk Litocranius walleri
Gazela
Crveni kengur Macropus rufus
Gazele thompsona
Zebra
Cute zebras
PUSTINJE

Pokrivaju 1/5 površine kopna na Zemlji

Male količine padavina, manje od 25 cm kiše godišnje

Temperatura između 20ºC i 25ºC

Postoje područja sa ekstremno visokim temperaturama oko
30ºC i ekstremno niskim temeraturama oko -15ºC

Biljni svijet adaptiran uvjetima staništa:
-debeli kožasti listovi sa iglicama, duboko korijenje, stome dublje u
pokožici.....

Životinjski svijet većinom aktivan noću
Sahara-najveća pustinja na svijetu
Sonora-najveća pustinja u sjevernoj Americi
Namib-najstarija pustinja na svijetu
Atakama-najaridnija pustinja na svijetu
B I O D IV E R Z IT ET
Velvičija Welwitschia mirabilis
Šakal Canis mesomelas
Okotilo Fouquireia speledns
Varan
Varanus griseus
Kaktus bure
Ferocactus wislizenii
Arapski oriks Oryx leucoryx
MEDITERANSKI BIOM

Nalazi se između 32º i 40º geografske širine na zapadnim
obalama kontinenata

Odlikuje se dugim vrućim i suhim ljetima i blagim, kišovitim
zimama

Količina padavina između 350 mm i 750mm, obično zimi

Ljeta nepredvidima, postoje sušna razdoblja

Srednje godišnje temperature između 16ºC i 18ºC

Česti požari, dovode do porasta nutrijenata u tlu

Razvoj pionirskih vrsta
B I O D IV E R Z IT ET
Maslina Olea europaea
Obični cvrčak
Lyristes plebejus
Planika Arbutus unedo
Divokoza Rupicapra rupicapra
Čempres
Cupressus sempervirens
Lasica
Mustela nivalis
Mirta
Myrtus communis
Veliki cvrčak Cicada plebeia
TRAVNJACI
Grade zonu između bioma lišćarsko-listopadnih
šuma i tajge
 Na osnovu godišnjih padavina mogu se podijeliti u
tri skupine:
-visoki travnjaci, mješani travnjaci, niski travnjaci
Vegetacijska
sezona uvjetovana
Pampasi temperaturom, iznad
Prerije
Južna Amerika
Sjeverna
10ºCAmerika

LIŠĆARSKO-LISTOPADNE ŠUME

Zauzima velike dijelove kontinenata na Sjevernoj
hemisferi:
sjeveroistočna Azija, centralna i zapadna Evropa,
istočni dio sjeverne Amerike

Klima umjerena, temperature se kreću između
-30ºC i + 30ºC

Prosjek padavina od 75 cm do150 cm

Vegetacijska sezona traje oko šest mjeseci
Javor-klen
Acer pseudoplatanus
B I O D IV E R Z IT ET
Hrast lužnjak
Quercus robur
Lipa Tilia cordata
Kesten
Castanea sativa
Brijest Ulmus laevis
Bukva
Fagus sylvatica
Lišajevi
Crvena vjeverica
Squirrel
Jeleni
Bjelorepi jelen Odocoileus virginianus
Planinski lav
Felis concolor
Divlji kunić
Cervidae
Vuk
Canis lupus
Rakun
Leporidae
Procyon lotor
Ris Lynx lynx
TAJGA –BOREALNA ŠUMA

Tajga-ruska riječ za borelanu šumu

Pokriva oblasti koje su nekad bile pod ledom

Duge oštre zime (temperature do šest mjeseci sa
srednjom temperaturom ispod 0º)


Kratka ljeta (50 do 100 dana bez mraza)
Područja u Rusiji sa velikim oscilacijama temperature 35ºC do +35ºC

Srednje godišnje padavine su između 40-50 cm

Javlja se u vidu kontinuiranog pojasa koji se pruža
B I O D IV E R Z IT ET
Jela
Bijeli bor Pinus silvestris
Jela
Ris
Gorska kuna
Felis lynx
Abies alba
Gulo gulo
Smreka
Picea abies
Kuna zlatica Martes martes
Ariš
Leming
Larix decidua
Lemmus lemmus
TUNDRA
Najmlađi biom, nastao prije 10 000 godina
 Obuhvata ogromna područja između 55º i 70º sjeverne geografske
širine
 Zauzima oko 20% površina kopna
 Prosječne zimske temperature iznose -34ºC
 Ljetne temperature u prosjeku ispod 10ºC
 Količina padavina mala, između 15-25 mm
 Tlo vlažno zbog niske evaporacije
 Zime duge
(šest do deset mjeseci, srednje mjesečne temperature ispod 0ºC)
 Snježne padavine pogoduju očuvanju biljnog pokrova

B I O D IV E R Z IT ET
Crnjuša
Erica carnea
Alpska kokoš
Lagopus mutus
Lišajevi
Mošusno goveće
Ovibus moschatus
Polarna vrba
Salix polaris
Karibu Tieteellinen luokittelu
Polarni medvjed Ursus maritimus
Polarni zec
Lepus arcticus
P I T A NJ A?
H V A L A N A PAŽNJI ! ! !