Planinsko-kotlinska makroregija - Historija

Download Report

Transcript Planinsko-kotlinska makroregija - Historija

Geografske regije Bosne i Hercegovine : Planinsko-kotlinska makroregija

Planinsko – kotlinska makroregija

• • • Ova regija se nalazi u centralnom planinsko-kotlinskom dijelu BiH.

Zauzima oko ¼ teritorije BiH ili 12 880 km 2 i na tom prostoru živi oko 1,1 milion stanovnika.

Unutar ove regije smještene su tri mezoregija: – Gornjovrbasko – plivska mezoregija – Gornjobosansko – lašvanska mezoregija – Gornjodrinska mezoregija

Gornjovrbasko-plivska mezoregija • • • • • Prostire su u zapadnom dijelu makroregije Saobraćajna povezanost ide dolinom Vrbasa prema sjeveru a preko Kupreških vrata i Makljena prema jugu dok preko Komara je povezana sa centralnom mezoregijom planinsko-kotlinske makroregije.

Prirodna bogatstva su: šume, ruda boksita, ugalj i željezna ruda, hidroenergetski potencijal Vrbasa i njegovih pritoka.

Stari grad Jajce kao kraljevski grad je turistička destinacija.

Urbana naselja ove mezoregije su : Jajce, Bugojno, Mrkonjić Grad, Donji i Gornji Vakuf.

Gornjobosansko – lašvanska mezoregija • • • Ovu regiju čini sarajevsko-zenička kotlina sa kotlinskim proširenjima oko Lašve, Krivaje, Stavnje, Željeznice.

Velika rudna bogatstva – ugalj, rude željeza, olovo, … Gradovi: Sarajevo, Zenica, Kakanj, Vareš, Olovo, Vitez, Travnik, Fojnica, Visoko.

Gornjodrinska mezoregija • • • • Gornji dio sliva rijeke Drine Prirodna bogatstva: šume ( više od polovine površine ), hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka.

Nacionalni park Sutjeska i u okviru istog se nalazi spomenik prirode Perućica.

Gradovi: Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica, Rudo.