Transcript 5 predavanje Obrambeni mehanizmi u savjetovanju 2015 16 [357 KiB]

Obrambeni mehanizmi u
savjetovanju
U kakvim razgovorima se ljudi
obično imaju potrebu
opravdavati?

Od čega se ljudi zapravo brane?

U kome/čemu ljudi obično vide razloge za
neki nepovoljan ishod?

Gdje ljudi najčešće traže “prave razloge” za vlastite
propuste?
Obrambeni mehanizmi = obrane (Freud)
= nesvjesni procesi iskrivljvanja realnosti koji osobu
brane od čimbenika koji narušavaju njenu unutarnju
stabilnost:
a) anksioznost (osjećaj napetosti, tjeskobe, straha, nesigurnosti)
b) krivnja
Homeostaza
Primjer:
Kada osoba nemarom zakasni
na sastanak.
Poremećaj - podražaj
Obrambeni
mehanizam
Obrambeni mehanizmi

= prirođene ili naučene reakcije koje smanjuju razinu
frustracije, stresa i sukoba motiva

FRUSTRACIJA = stanje napetosti, neugode, nemira
koje nastaje kada postoji prepreka u ostvarivanju
nekog zamišljenog cilja
Zapreke:a) unutarnje (nedostaci, sukobi motiva)
b) vanjske (iz prirodne ili društvene sredine)


STRES = muka, prisila, pritisak = stanje koje nastaje
kada smo suočeni s događajima koji nam prijete;
posebni zahtjevi koje trebamo zadovoljiti (ispit)
Obrambeni mehanizmi

SUKOBI MOTIVA:
Događaju se kada se suprotni motivi javljaju zajedno
– jedan isključuje drugi
 4. grupe konflikata (primjer: izbor fakulteta):
a) Konflikt istovremenog privlačenja (izbor između dva dobra izbora)
b) Konflikt istovremenog odbijanja i privlačenja ( cilj ima + i -)
c) Konflikt istovremenog odbijanja (između dva zla odabrati manje)
d) Dvostruki konflikt istovremenog privlačenja i
odbijanja (odabir između dva cilja koja imaju svoje + i – strane; upis na fakultete)

Obrambeni mehanizmi = ego-obrane!
Id, Ego i Superego – struktura ličnosti
SUPEREGO- ego-ideal
= svijest o dobru i lošem, ponekad djeluje nesvjesno kao kontrolni mehanizam
- rađa krivnju koju se može olakšati patnjom ili kaznom (osoba koja ne osjeća krivnju ne vidi
razlog za kaznom); religije (ispovijed-ventiliranje)
- uspostavljanje ravnoteže je put do ostvarenja ideala, savršenstva
- superego kažnjava, netolerantan je, ali zreloj osobi treba zadovoljavanje nagona
(seksualnih)
EGO
- upravlja voljnim pokretima, to je svjestan dio ličnosti,
- vanjski podražaji: izvršava zadatak postajući svjestan podražaja
i sprema doživljaje o njima (u sjećanja), izbjegava krajnje snažne
podražaje, ima sposobnost adaptacije - učenjem dovodi do promjene
u vanjskom svijetu u svoju korist DJELOVANJEM.
ID – ONO
nagonski košmar energije, energija je vođena instinktivnim procesima
Psihički izražaji nagona su nesvjesni i mogu biti dijelom naslijeđeni,
stečeni, potisnuti (nasilnik, kockar)
Ulazi u sukob s egom i superegom
Ego–obrane ili obrambeni mehanizmi
= akcije koje ego poduzima da bi se zaštitio od
unutarnjih i vanjskih prijetnji

Prijetnja – pritisak zbog nedozvoljenih
postupaka, emocija i želja
Obrane pokreće strah izazvan:
- porivima koji dolaze iz ida (poriv za kockanjem)
- zahtjevima super-ega (Budi ispravan!)
- poruka iz socijalnog okruženja (budi dobar! Pazi što

radiš!)
Vrste obrana



Rekonstrukcijske
Kanalizirajuće
Neprihvaćanja realiteta
Rekonstrukcijske obrane

RACIONALIZACIJA – racionalna objašnjenja ponašanja
koja nisu etički ispravna, “skida se” krivnja, izmišljanje
“nepravih” razloga koji mogu zamijeniti prave razloge za
neuspjeh, grešku, krivu procjenu

“Kiselo grožđe”
pr. kada studenti ne uspiju upisati željeni studij, omalovažavaju
profesiju koju su prvobitno željeli upisati
(«Svi su glumci cirkusanti.», «Medicina je za štrebere.»)


“Slatki limun”
Pr. pojedinac hvali upravo ono što je bio prisiljen izabrati, pa
npr. tvrdi da je studij koji je upisao za njega «baš ono pravo»
Rekonstrukcijske obrane

INTELEKTUALIZACIJA – objašnjenja složenija nego u
racionalizaciji, osoba se služi teorijskim, znanstvenim
objašnjenjima kako bi ponudila nepravi razlog za svoju
ponašanje, procjenu.

Pr. Obrazloženje invaliditeta pacijenta kroz nuđenje “medicinskih
razloga” za skrivanje propusta

REAKTIVNA FORMACIJA – omogućava osobi da
negativne emocije pretvori u njihovu suprotnost,
omogućava da zauzmemo stav potpuno suprotan od naših
želja.

Pr. pojedinac u savjetovanju pokazuje istaknutu ljubaznost da bi sakrio
antipatiju ili neugodu

Pr. pretjerano pokazivanje zabrinutosti za dijete može maskirati majčino
potisnuto neprijateljstvo prema njemu
Rekonstrukcijske obrane




IDENTIFIKACIJA = osobi omogućuje da se
lakše nosi sa svojim neuspjehom tako da se
poistovjeti uspješnom osobom;
različitog intenziteta i vremena trajanja
Pr. Dječak se divi svome ocu, pa očev uspjeh dioživljava kao svoj
Pr. Tragedija koja se dogodila prijatelju doživljavamo kao svoju
Kanalizirajuće obrane


KOMPENZACIJA – negativna energija nastala zbog
neke nepovoljne situacije se preusmjerava u
područje uspjeha
Pr. Žena koja ne može imati vlastito dijete, posvaja tuđe

SUBLIMACIJA – energija iz libida – neostvarena
seksualna želja se preusmjerava u umjetničku
ekspresiju (slikarstvo, poezija, sport)

FANTAZIJA – emocionalni nagon na razini mašte –
“budno snivanje” – preopterećenje energijom se
prazni kroz fantazije i čuva ego od sloma
Kanalizirajuće obrane

HUMOR – u situacijama kada ego ulazi u
opasnosti zbog vanjskih ili unutarnjih pritisaka:
kriza se promatra iz nove perspektive
Obrane neprihvaćanja realiteta

Potiskivanje – pospremanje neugodnih doživljaja
u id radi zaštite ega i nalaženja rješenja krize
Pr. Student odlazi na odmor s brigom da bi mogao pasti godinu, ali ne želi
razmišljati o tome da ne pokvari odmor



Regresija – zbog nerealiziranjih libidnih ciljeva
osoba se vraća u ranije faze razvoja (u dječjoj
dobi: trauma - mokrenje u krevet)
Pr. Udaranje predmeta za koji smo zapeli; bacanje reketa nakon neuspjelog
poena u tenisu)
Negacija = poricanje, potiskivanje sadržaja, ali na
razini svjesnosti, poricanje nekih događaja i ideja
Pr. Roditelji djeteta koje boluje od leukemije negiraju dg i liječnike smatraju
nesposobnima, uvjeravaju sebe da će dijete ozdraviti

Projekcija – vlastite želje i ideje pripisuju se drugoj
osobi (“…ti uvijek želiš biti bolja od drugih…”)

-
-
Svrha obrana:
zaštita ega od neugode, depresije,
nekompetencije…
To su korisni mehanizmi – čuvaju zdravi dio
ličnosti – psihičke bolesti se javljaju kad obrane
ZAKAŽU!
Odnos savjetovatelja i korisnika
 TRANSFER (PRIJENOS) = korisnikovo nesvjesno prenošenje
osjećaja i fantazija na savjetovatelja koje su zapravo reakcije na
osobe iz klijentove prošlosti (osoba u savjetovatelju vidi roditelja)
 Pomaže korisnicima da razriješe “nezavršen posao” iz prošlih
odnosa

Javlja se kada korisnik intenzivne unutarnje sukobe iz ranog djetinjstva
vezano uz ljubav, seksualnost, tjeskobu, ljutnju, neprijateljstvo pusti u
sadašnjost, PONOVNO DOŽIVI i pripiše savjetovatelju (uzroci:
neispunjena potreba za potpunom roditeljskom ljubavi i prihvaćanjem)

Savjetovatelj postaje zamjenom za tadašnje važne ljude

Pr.1: Negativni transfer: korisnik može u terapeutu vidjeti strogog i
hladnog oca s kojim nije razriješio svoje osjećaje i prenijeti mu negativne
osjećaje iz tog odnosa

Pr.:2 Pozitivni transfer: kod snažnog i moćnog teraputa korisnik
može prepoznati toplinu i podršku te traži ljubav, odobravanje
Odnos savjetovatelja i korisnika
 KONTRATRANSFER (PROTUPRIJENOS) = savjetovatelj svoje
prijašnje sukobe u svojim važnim odnosima projicira na korisnika
osobito u intenzivnom terapijskom odnosu koji kod savjetovatelja
može pobuditi nesvjesne sukobe.

Javlja se kada terapeut ima neprikladne osjećaje prema korisniku,
izgubi objektivnost zbog vlastitih probuđenih unutrašnjih sukoba

Pr. 3: korisnik (muškarac) i od savjetovateljice može tražiti ljubav i
prihvaćanje koje nije dobio od svoje majke (transfer).
Ukoliko savjetovateljica nije razriješila vlastite potrebe za
njegovanjem drugih, dobivanjem potrebe da bude važna drugima,
ona će podržavati razvijanje “roditeljskog odnosa” – nema
napretka u terapiji – jer nakon savjetovanja korisnik treba biti
samostalan, a ne ovisan o savjetovatelju i njegovoj pažnji
VJEŠTINE USMJERAVANJA
= vještine savjetovatelja koje su potrebne da se:
1.
2.
3.
4.
potakne korisnika da govori o pojedinim
područjima
proširi viđenje korisnika o problemu
istraži problem iz različitih kuteva
usmjeri na važna pitanja koja bi inače
izbjegavao (koristeći obrambene mehanizme)
VJEŠTINE USMJERAVANJA
Dvije vrste:
A/ Usmjereno odgovaranje (savjetovatelja)
B/ Usmjereno istraživanje
USMJERENO ODGOVARANJE
-
koristiti oprezno i polako kako bi korisnici mogli
osjetiti doživljaje koji su vezani uz neku novu
spoznaju o problemu (osobama)
-
Treba ga koristiti primjereno kako bismo korisnicima
dali dovoljno prostora da odrade svoj dio posla.
-
Oprez – moguće usmjeravanje korisnika na teme
koje savjetovatelja više ili manje interesiraju.
VJEŠTINE USMJERAVANJA
Pr. Gđa Katica dolazi u savjetovalište radi problema u
komunikaciji sa svekrvom pa kaže:
“Upravo sam imala dosad najžešću svađu sa svekrvom. Tu sam
pukla, pa je bilo očito da ne mogu baš kontrolirati svoje
emocije. Znam da postoji puno problema između mene i
moje djece, ali zašto se baš ona stalno u to mora petljati.
Sad sam toliko ljuta, da mi se čini da bih ju mogla zadaviti.”
MOGUĆNOSTI USMJERAVANJA:
1.
Na emocije: Toliko ste ljuti da biste mogli zadaviti svekrvu?
2.
Na osjećaje i misli koje su u pozadini: “Osjećate da biste
mogli zadaviti svekrvu, jer…”
VJEŠTINE USMJERAVANJA
MOGUĆNOSTI USMJERAVANJA:
3. Na jedan ili više problema (na kontroliranje ljutnje, definiranje
granica sa svekrvom…)
4. Na drugu osobu (djecu, svekrvu)
5. Na savjetovatelja: Što očekujete od mene?
6. Na okolinu (kontekst socijalne mreže, obiteljski i radni kontekst,
i sl.)
USMJERENO ISTRAŽIVANJE
Može proizaći iz usmjerenog odgovaranja (reflektiranja,
parafraziranja)
Može definirati sam korisnik
Može definirati savjetovatelj da otvori područja koja su ostala
zapostavljena
VJEŠTINE SAŽIMANJA
Sažimanje se sastoji od kratkih izjava o duljim segmentima
susreta, komunikacije (korisno kod bogate verbalizacije)
VRSTE SAŽIMANJA:
A)
Sažimanje koje se temelji na reflektiranju
B)
Sažimanje koje se sastoji od reflektiranja osjećaja i nj uzroka
(pr. Stalno ste napeti i nervozni, jer Vas za 3 tjedna čeka parnica za
rastavu braka, a još se niste dogovorili o podjeli imovine.)
C)
Sažimanje radi pojašnjavanja (pr.: Htjela bih ponoviti ukratko ono
što ste rekli kako bih provjerila da li sam dobro razumjela…)
D)
Sažimanje teme razgovora, kada se ponavljaju pojedine,
misli, osjećaji, postupci (Vesna, dok ste govorili primijetila sam da
ste rekli nekoliko puta koliko vam je važno da vas ljudi prihvaćaju i vole,
kako u obitelji, tako na poslu, u susjedstvu.)
E)
Sažimanje rasvjetljavanja pojedinosti problema (Do sada smo
dosta razgovarali o problemu s vašim bivšim dečkom. Iz toga smo
saznali da…)
Naslov vježbe:
«Obrambeni mehanizmi i vještine usmjeravanja u
savjetovanju»
Zadaci vježbe:
1.
Vježbanje savjetovališnog intervjua na temu
iskustva «…kada je korisnik bio neodgovoran».
2.
Analiza «starih» elemenata uspješne
komunikacije i prepoznavanje transfera,
kontratransfera i obrambenih mehanizama.
3. Upoznavanje s problemom i konteksta korisnika
kroz primjenu vještina usmjeravanja.