Transcript SOCIOLOGIJA 2 Predmet Metode IZV 2015-2016 [258,15 KiB]

SOCIOLOGIJA:
PREDMET + METODE
S. Zrinščak, Ožujak 2016.
Što je sociologija?
• Socio + logos … znanost o društvu
• …društvena znanost posvećena sustavnom proučavanju
društva, društvenih grupa i društvenog ponašanja
• Dva pitanja:
• - gdje „prestaje” pojedinac, a „počinje” društvo;
• - po čemu je sociološko objašnjenje znanstveno #
svakodnevnoga, zdravorazumskoga….
Što je društveno -dileme
• Primjer 1 – Udruga Franak – je li podizanje kredita (i
posljedice koje to može izazvati) individualan ili društveni
problem?
• Primjer 2 – Siromaštvo – individualan ili društveni uzrok /
odgovornost?
• - argumenti za i protiv…
Kategorije
• Društvo – Svaka ljudska populacija koja ima visoki
•
•
•
•
stupanj političke autonomije, a članovi su angažirani u
širokoj mreži kooperativnih aktivnosti
Tipovi društva – društvo # država # nacija
Autonomnost?
Društvena grupa - dvoje ili više ljudi koji održavaju
stabilan odnos u vremenu i imaju osjećaj pripadanja grupi
- generalizacija, pa analiza
• Društveno ponašanje – utjecaj društva na pojedinca,
„trajnija” vrijednost društva, u kojoj mjeri, kako…
• Durkheim – definicija društvene činjenice – zašto
samoubojstvo nije (samo) individualan čin?
• Durkheimovo objašnjenje – teorija socijalne integracije
• Društvena činjenica: načini djelovanja, mišljenja ili
osjećaja koji su vanjski u odnosu prema pojedincima, a
imaju snagu prisile pomoću kojih kontroliraju individualna
ponašanja
Sociologija i zdrav razum
• Što saznajemo sociologijom, a što na drukčiji način (npr.
•
•
•
•
•
svakodnevno iskustvo)?
Razlika = znanstvenost načina dolaženja do spoznaje -a
ne (ne)istinitost neke spoznaje
Ali, znanost se mijenja, razvija….
Znanost # vjerovanje
Racionalno # iracionalno – za koga, iz čije
perspektive….pojedinci i skupine definiraju svoje
ponašanje + daju mu smisao + postoji li iza nekog
„iracionalnog” ponašanja „racionalno” objašnjenje?
Da = M. Harvis
Znanost…
• Kako se nositi s „kompliciranim” pojedincima,
•
•
•
•
•
•
„kompliciranim” društvenim odnosima?
Znanost = zasnovana na sustavnom promatranju
Objašnjenje, uzročno-posljedična veza
Bitni principi:
Organizirani skepticizam
Proces – javan + provjerljiv – kako (metodologija), zašto
(= ključno znanstveno načelo)
Znanost – teorija + empirija; dvostruki odnos teorije i
empirije
Poteškoće…
• Društvo se mijenja – što je isto, a što različito?
• Iste / slične institucije koje se također mijenjaju – zašto,
kako, u kom smjeru?
• Reakcija subjekta!
• Vrijednosti i ideologije – kako istraživača, tako i skupina i
institucija koje istražujemo? Kako to utječe na istraživanje
i kako se nositi s time? Znanost je danas slobodna???
• - ali, postoje podatci, koncepti, teorije….razvoj i priznatost
sociologije kao znanosti
Znanost / metoda
• Metodologija = sustav pravila, načela i procedura kojima
se vode istraživanja = kako sustavno prikupljati podatke
• Objašnjenje, uzrok – posljedica – pod istim uvjetima, isti
uzrok, ista posljedica
• Funkcionira li to i kako u sociologiji?
• Varijabla – svaka karakteristika koja ima različite
vrijednosti ako uspoređujemo pojedince, razdoblje ili
područja – spol, dob, stav o razvodu…..
Utvrđivanje uzročno-posljedične veze
• Da li promjena vrijednosti jedne varijable utječe na
•
•
•
•
promjenu vrijednosti druge
Nezavisna (uzrok) i zavisna (posljedica) varijabla
Uzročno-posljedična veza (korelacija) – opća tendencija,
a ne objašnjenje svake pojedinačne pojave
Pr. odnos spola i religioznosti – što je nezavisna, a što
zavisna varijabla?
Ali, npr. odnos kasnijeg odlaska u krevet djece i lošijeg
uspjeha – što je nezavisna, a što zavisna – postoji li
možda neka treća?
• Kontrola – postupak kojim se utvrđuje utječe li na
•
•
•
•
•
utvrđenu korelaciju neki treći čimbenik
Ali ni to ne jamči uvijek jasnu sliku uzroka i posljedice –
oprez u interpretaciji!!!
Sumarno – tri stupnja:
Utvrditi postoji li korelacija
Provesti kontrolu
Provesti logičku analizu odnosa među promatranim
varijablama
Metode - eksperiment
• Metoda – način na koji skupljamo činjenice
• Eksperiment – promatranje odnosa među varijablama u
•
•
•
•
•
strogo kontroliranim uvjetima
Dva tipa: laboratorijski; terenski
Laboratorijski – strogo kontrolirani uvjeti
S. Asch, 1952 – manipulacija studentima
Grupni pritisak + reakcija / izjava ispitanika – što je tu
nezavisna, a što zavisna varijabla?
Načelo slučajnosti – slučajan odabir studenata – zašto?
• Terenski eksperiment – stvaran život – kako manipulirati
nezavisnom varijablom?
• Pr. Maslić Seršić, Vukelić (2012) Vojislav Trifunović ili
Tomislav Lučić: Tko će se lakše zaposliti u Zagrebu,
Revija za sociologiju 42(1):31-59. – nezavisna varijabla –
nacionalnost ispitanika!
• Rezultat = diskriminacija!
• Kontrola nad nezavisnom varijablom, ali djelovanje u
određenom isječku vremena / prostora
Značajnost
• Rezultat eksperimenta – pozitivan odgovor za „hr”
kandidata u 59 slučajeva, a za „sr” u 42. Razlika
značajna (znanstveno relevantna) ili slučajna, pa
nepoopćiva?
• Tehnike testiranja značajnost
• Veličina grupe, veličina razlike
• T-test, hi-kvadrat….
• Dodatni problemi eksperimenta – etički!
Metode - anketa
• Najčešća metoda – koliko im se vjeruje i zašto?
• Pr. 1 - HDZ – ne vjerujemo anketama jer na njih ne
•
•
•
•
odgovaraju naši glasači! Da li, zašto? Ako, da, stručna
pogreška!
Pr. 2 – „naručene” ankete
Pr. 3 – „prigodna anketa”
Popis stanovništva – najveća, najpouzdanija, ali
ograničena anketa
Ključan preduvjet – reprezentativnost – što sličniji
populaciji – tehnike kojima se to osigurava pa 1000 do
1500 ispitanika može biti valjani uzorak
• Klasičan pr. pogreške – Literary Digest i predsjednički
izbori 1936. u SAD
• Pouzdanost izlaznih anketa u HR:
Odbijanje – žene, starije osobe, niže obrazovani
Odbijanje – npr. u prvom krugu predsjedničkih izbora
2005., postotak odbijanja ankete bio je 24,2%, u drugom
krugu 20,8%. Kod izbora za Sabor 2007., postotak
odbijanja je iznosio u prosjeku 25,7% - od 20,9% do
31,8% po izbornoj jedinici
• (V. Lamza Posavec & D. Bagić: Studija slučaja: analiza
metodologije izlaznih anketa agencije Puls, Društvena
istraživanja, 4-5(96-97):695-721)
Pr. – religioznost prema istraživanju /
popisu stanovništva!
Kategorije prema
popisima
Rimokatolička
Pravoslavna
Islamska
Protestantska
Ostale
Nisu vjernici,
neopredijeljeni,
agnostici, nepoznato
EVS
1999.
86,8
0,4
-
Popis
2001.
87,97
4,42
1,28
0,27
1,5 0,39
11,3 5,78
EVS
2008.
78,9
2,8
0,2
Popis
2011.
86,28
4,44
1,47
0,34
0,5 0,44
17,7 7,03
• + što su ispitanici mislili, kako su shvatili pitanje
• Problem komparacije – koliko neki pojam ima isto
•
•
•
•
značenje u različitim društvenim sredinama?
Društveno poželjni odgovori?
Valjanost reprezentativnog uzorka, ali +/-3% procjena
greške – značenje + interpretacija
Upitnik # intervju
Strukturirani intervju
Primjer analize 1- frekvencije (Aufbruch
2007)
Ili.. socijalna distanca, EVS
Primjer analize 2 –spol i vjerovanje u život
poslije smrti (EVS 2008 – Baloban, Štengl,
Crnić )
• Nestrukturirani intervju
•
•
•
•
Problem formulacije pitanja
Koja je formulacija metodološki ispravnija:
Slažete li se da je homoseksualnost neprirodna?
Na skali od 1 do 10 odgovorite je li homoseksualnost
potpuno neprihvatljiva (1) do potpuno prihvatljiva (10)
• Sugestivna, višestruka, nejasna, višeznačna pitanja…
Metoda - promatranje
• Promatranje ljudskog ponašanja u životno realnim
•
•
•
•
situacijama
Izvrsno za početak analize, dublji uvid, ali problem
generalizacije!
Promatranje sa sudjelovanjem – poznato ili nepoznato
članovima
Klasičan pr. – White – Street Corner Society – čikaška
sociološka škola
„Dobivao sam odgovore na pitanja koja se nikada ne bih
sjetio postaviti”
• Problemi: reakcija subjekta, subjektivnost promatrača,
sudjelovanje mijenja dinamiku, skupo i dugotrajno; etički
problemi
• Promatranje bez sudjelovanja / neprimjetno promatranje –
ograničeno + problemi
Metoda – postojeći podatci
• Popisi, sustavno prikupljanje podataka, statistički uredi…
• Tipovi analize:
• Analiza sadržaja – analiza simboličkog sadržaja
komunikacije – ključni pojmovi, riječi, koncepti, retorika
• Primjer – Goldberger, G. (2014.) Reprezentacija islama i
muslimana u hrvatskim dnevnim novinama od 1990. do
2006. godine, Sociologija i prostor 52 (1): 91-110
• Komparativno – povijesna metoda
• Pr. 1 – (analiza jednog slučaja) Weber – razvoj
kapitalizma
• Pr. 2 – (analiza više slučajeva)
• T. Skocpol – podrijetlo i priroda revolucija
• D. Moore – podrijetlo diktature i dmeokracije