Transcript 4. Djelo nasiljaradionica , Zagreb 05. 06. 2013

Od djela nasilja do nezgoda na
radnom mjestu zdravstvenog
radnika: radionica u malim grupama
prof. Nurka Pranjic
Medical Faculty University of Tuzla
Bosnia and Herzegovina
e-mail: [email protected]
O čemu govorimo:......
1. djelu/ činu nasilja kao incidentu/ nezgodi na radnom
mjestu zdravstvenog radnika
Ekspozicija nasilju= ekspozicija kriznoj situaciji= akutna
reakcija na stres= opći sindrom prilagodbe
2 o posljedicama i ishodima ekspozicije činu nasilja
3. prezentacija rezultata vlastitog istraživanja djela nasilja
u zdravstvenih radnika u BiH
4. Rad i diskusija u malim grupama
Kako definisati nasilje na
radnom mjestu?
• svaki čin u kojem osoba bude izložena
fizičkom napadu, prijetnji ili zastrašivanju na
radnom mjestu
• Konflikt nije uključiv u čin nasilja
Kako definisati nasilje na
radnom mjestu?
• Nasilje predstavlja povredu koja prijeti ljudskom
samopoštovanju i integritetu.
• Reakcija na krizu je “normalna reakcija na
nenormalan događaj”.
Definicija
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
•
„namjerna upotreba fizičke sile ili moći, u svrhu prijetnje ili
primjene iste protiv jedne osobe, druge osobe ili grupe
osoba ili zajednice koja rezultira ili će najvjerovatnije
rezultirati ranjavanjem, smrću, psihološkom štetom, lošim
zdravljem“
(Krug i sar. 2002)
• Nasilje na poslu je svaki incident u kojem je osoba
zlostavljana, napadnuta ili kojoj se prijeti na poslu.
• Takva nasilna ponašanja ugrožavaju sigurnost,
zdravlje, dobro osjećanje ili radnu učinkovitost.
• Nasilnost ne mora biti ispoljena fizičkim ili
seksualnim nasrtajem, već može biti i “necivilizirano
ponašanje”
Rizik izloženosti nasilju
•
•
•
•
•
•
Zdravstveni radnici
Uposlenici socijalnih uslužnih djelatnosti
Uposlenici obrazovnog sektora
Zaštitari lica i imovine i policija
Inspektori
Javne ličnosti
Epidemiološki pokazatelji
• Problem fizičkog nasilja prema zdravstvenom osoblju je
globalna i rastuća pojava
Gates, 2004; Kuehn, 2010
Godišnje stope variraju u istraživanjima:
• niske 3%,
• umjerene od 11-25 %, ili
• visoke stope od 35-71 %
Kamcuchat i sar., 2008; Hodgson i sar., 2004; Gerberich i sar., 2004
• Prevalenca verbalnog nasilja je od 38% do 90%
Hodgson i sar., 2004; Gerberich isar., 2004
Zašto raste nasilje/ nasilje na
radnom mjestu?
•
•
•
•
Raste tolerancija na nasilje
Pad nadzora i kontrola na radnom mjestu
Pad moralnih i etičkih vrijednosti
Upotreba psihoaktivnih supstanci
– Dugoročna percepcija distresa na poslu
– Rastući stres
– Pad podrške na poslu
• Promjene, reformski procesi
Ko su žrtve/ nasilnici?
• medicinske sestre, liječnik
(Fujishiro et al, 2011)
Postoje dva mita o nasilju na
radnom mjestu
To se ne događa ovdje!!!
Ne može se prevenirati!!!
Unsafe people
Unsafe conditions
Accidents
Incident/nezgoda na radu/ čin
nasilja
• nesreća neočekivani neželjeni događaj
• povreda (ozljeda)
• incident prekida normalnu proceduru rada, a u
budućnosti kumulira u zdravstvenu i sigurnosnu krizu
na radnom mjestu
• problem nije osviješten i čin nasilja kao incident se
uglavnom ne prijavljuju, čak ni kao nezgode, rijetko
Da li je tačno?
T: Nasilje na radnom mjestu je
vodeći uzrok smrti na radnom
mjestu?
DA ili NE
• saobraćajni udes je vodeći uzrok smrtnog
ishoda na poslu
• čin nasilja je drugi uzrok smrti na poslu
nasilje
EKSPOZICIJA STRESORU VISOKOG INTENZITETA
JEDNOKRATNO (krizna situacija) u zdravstenih radnika
(karakteristike ekspozicije signali u procjeni rizika)!!!
Ali...ipak..kriza
• Licem u lice sučeljavanje & individualnost
zdravstvenog radnika/ nasilnika
• važne vještine upravljanja stresnim situacijama
(Marine et al. Limited evidence shows worker- and work-directed interventions lowers stress in health care
workers. 2007)
Oslobađanje
hemijskih
glasnika
primarno
adrenalina u
krvotok
Simpatikus i endokrini
sistem (aktiviran
hormonalni sistem)
PRIPREMA PRILAGODBENOG ODGOVORA
U ODNOSU NA NIVO STRESA
Hans Selye,
1907-1982
Selye’s Opći adaptivni sindrom (GAS)
Stupnjevi stres reakcija
Stupanj alarma
1
Faza oporavka
2
Stupanj iscrpljenosti
3
Normalan nivo uspješnosti
Inicijalni šok
Zbunjenost
Dezorijentacija
Usporenost
Nerealna
procjena
Mobilizacija
Brže
Jače
Perceptivno
Hipervigilno
“Burnout”
umor
iscrpljenje
kolaps
bolest
TEORIJA O STRESU (Henry & Stepehen)
Two Axes Theory of Henry
& Stephens
Hormon
Libido
Immune- System
Methabolism
Digestion
Self- esteem
Aktivna reakcija na stres
Akutni stres
Passive Stess-reaction
Chronic stres
Adrenalin
Kortizol
Low level of libido
Supress sexual activiti
Increase number of NK-cells 
decrease number of NK-cells 
 cholesterol, pulse, RR,
Indigestion, constipation
High level 
 blood sugar
Ill health
 Reduced level, loss of self
esteem
kriza
Reakcija na krizne situacije obično prolazi kroz četiri faze:
1. Akutna katastrofična situacija (shock) može trajati i do
nekoliko dana (2 tjedna)
2. Produžena reakcija na stres: Nastavak reakcije kad osoba
koja počinje shvaćati i reagirati na ono što se dogodilo.
Emocije su često jako izražena, što može biti stresno za ljude
u okruženju. Ova faza može trajati i do 8 tjedana
(oporavak ili put ka distresu i birnoutu).
3. Burnout: stanje tjelesnog i emocionalnog iscrpljenja –
ponavljana mentalna obrada događaja (flash- back)
sustavnije i uz samo-preokupaciju. Ova faza može trajati i do
godinu dana ( oporavak ili put ka PTSP).
Re-orijentacija, kada su rane izbledjele, osjećaji i misli su
obrađeni, i osoba može krenuti dalje- može se dogoditi u bilo
kojoj fazi.
Žrtva nasilja, međutim, nikada ne zaboravlja ono što se tijekom
cijelog životnog vijeka.
Prva pomoć
Emocionalna prva pomoć uključuje:
empatiju, vještinu nošenja sa
situacijom, sigurnost, bliskost i
pripadnost.
Posljedice distresa
Fiziološke
kardiovaskularne bolesti,
hipertenzija, glavobolja
Ponašajne
pad radne uspješnosti, nesreće,
absentizam, agresija, loše odluke,
presentizam
Psihološke
disatisfakcija, nezadovoljsstvo, pad
samopoštovanja, depresija,
emocionalni umor
• Fizički napad i čin verbalnog nasilja su povezane
s nezgodom/ incidentom na radu i bolestima u
vezi s radom
• Čin verbalnog nasilja (uvreda, prijetnja) povezan
je s posljedičnim lošim općim zdravljem,
sindromom sagorijevanja ......
• fizički napad je povezan s bolovanjem
(Fujishiro et al, 2011)
Negativni ishodi djela nasilja
• poremećaji tjelesnog ili mentalnog zdravlja, smrt
• pad sigurnosti na poslu
• pad entuzijazma i empatije= pad uspješnosti i kvalitete
pružanja zdravstvene zaštite
• pad kvaliteta života žrtve i članova obitelji
n=266
Zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ZENICA
n= 266; žena 205, muških 61
Žene statistički značajno češće trpe nasilje (P= 0.001; 36: 152 vs. 59%: 74%)
Dobne skupine ispitanika
Nasilnik- individualnost
Tretman nakon incidenta/ akcidenta
Dužina trajanja iniciranih simptoma
Nastavak tretmana iza akta nasilja
Sigurnost na radnom mjestu
Prediktor kao nezavisna varijabla
Pad empatije
β i 95% interval povjerenja
(95%CI)
β
P
95%CI
0.218
0.043
0.006- 0.361
ANOVA, zavisna varijabla fizički napad,
odabrana varijabla medicinske sestre
Prediktori kao nezavisne varijable
β i 95% interval povjerenja (95%CI)
β
P
95%CI
Pad empatije
0.750
0.017
0.153- 1.375
Gubitak koncentracije
0.459
0.018
-2.168- -0.230
ANOVA, zavisna varijabla fizički napad,
odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre/ tehničari
Prediktor kao nezavisna varijabla
Napeta komunikacija na poslu i kući
β i 95% interval povjerenja
(95%CI)
β
P
95%CI
-0.515
0.045
0.678- -0.008
ANOVA, zavisna varijabla fizički napad,
odabrana varijabla liječnici
Prediktori kao nezavisne varijabla
β i 95% interval povjerenja (95%CI)
β
P
95%CI
Pad efikasnosti na radu
-0.377
0.001
-0.973- -0.282
Nezadovoljstvo poslom
0.289
0.031
0.040- 0.808
ANOVA, zavisna varijabla uvrede
odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari
Prediktor kao nezavisna varijabla
Pad koncentracije
β i 95% interval povjerenja
(95%CI)
β
P
95%CI
0.744
0.030
3.333- - 0.192
ANOVA, zavisna varijabla uvrede
odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre
Prediktor kao nezavisna varijabla
β i 95% interval povjerenja (95%CI)
β
P
95%CI
Pad koncentracije
-0.496
0.006
1.576- -0.286
Zaboravnost
0.692
0.001
0.650- 1.995
ANOVA, zavisna varijabla uvrede
odabrana varijabla liječnici
Prediktor kao nezavisna varijabla
β i 95% interval povjerenja (95%CI)*
β
P
95%CI
Pad efikasnosti u radu
-0.305
0.004
-0.851- -0.165
Burnout
-0.311
0.013
-0.799- -0.098
Nezadovoljstvo poslom
0.317
0.018
0.082- 4.848
ANOVA, zavisna varijabla prijetnje
odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari
Prediktori kao nezavisne varijable
β i 95% interval povjerenja (95%CI)*
β
P
95%CI
Burnout
-0.781
0.010
-1.603- -0.255
Pad imuniteta
-0. 617
0.019
-1.342- -0.139
Smanjen libido
1.005
0.009
0.346-2.063
Sklonost psihoaktivnim supstancama
0.520
0.044
0.021-1.340
Napeta komunikacija na poslu i kući
0.618
0.025
0.117-1.5 27
Pad koncentracije
-0.783
0.040
-2.619- -0.066
ANOVA, zavisna varijabla prijetnje
odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre
Prediktor kao nezavisna varijabla
zaboravnost
ANOVA, zavisna varijabla prijetnje
odabrana varijabla liječnici
β i 95% interval povjerenja
(95%CI)
β
P
95%CI
0.482
0.015
0.201- 1.758
Vrste nasilja, prediktori kao nezavisne
varijable
β i 95% interval povjerenja (95%CI)*
Fizičko nasilje (zdravstveni radnik)
0.007
0.905
-0.208- 0.235
Uvrede (zdravstveni radnik)
0. 071
0.357
-0.070- 0.193
Prijetnje (zdravstveni radnik)
-0.063
0.419
-0.224-0.093
Fizički napad (pacijent )
-0.060
0.328
-0.245-0.082
Uvrede (pacijent)
-0.252
0.013
-0.344- -0.041
Prijetnje (pacijent)
-0.097
0.346
-0.229- 0.080
β
P
ANOVA, zavisna varijabla SIGURNOST NA POSLU
95%CI
Vrste nasilja, prediktori kao nezavisne
varijable
β i 95% interval povjerenja (95%CI)*
Fizičko nasilje (zdravstveni radnik)
0.015
0.806
-0.190- 0.241
Uvrede (zdravstveni radnik)
0. 075
0.335
-0.066- 0.192
Prijetnje (zdravstveni radnik)
0.121
0.125
-0.034-0.276
Fizički napad (pacijent )
-0.105
0.091
-0.298-0.022
Uvrede (pacijent)
0.204
0.045
0.003- 0.300
Prijetnje (pacijent)
0.045
0.668
-0.118- 0.184
β
P
ANOVA, zavisna varijabla EFEKTI NA ZDRAVLJE
95%CI
Prevencija nasilja na radnom mjestu
• Primarna prevencija odnosi se prvenstveno na odgovornost
poslodavca da obuči i informira uposlenike o obavezama
etičnosti, međusobne tolerancije i pravilne komunikacije.
• Sekundarna prevencija bi se morala poduzimati u slučajevima
kada je uposlenik već izložen prediktorima distresa (burnouta), a
odnosi se na uspostavljanje mogućnosti uposlenika da identificira
stresor i zlostavljača, te da zatraži adekvatnu pomoć.
• Tercijarna prevencija podrazumjeva uspostavljanje mjera koje će
dovesti do ranog otkrivanja simptoma distresa, koje će otkloniti već
stvorenu štetu po uposlenika, njegovu porodicu i društvo, brz
uporavak i povratak na posao.
Važnost zakonodavstva također je naglašena u prevenciji nasilja u
radnoj sredini.
Zdraviji sistemi koji suzbijaju
nasilje:
Ne zaboraviti!!!
“komadić znanja- nepoznato učiniti poznatim
• nulta tolerancija na nasilje u zdravstvenim
ustanovama i društvu. …
Edukacija& podizanje vještina empatije i emocionalne
inteligencije, komunikacijskih vještina
Zdraviji sistemi
organizacija rada
zdravo upravljanje
broj zaposlenika
Timski problemi
VRAĆANJE ETIČKIM
PRINCIPIMA
Prepoznavanje, Registracija, Prijava, Evaluacija,
Prevencija= PROMOCIJA
Reddick, Catlin, Jellinek. Crisis within Crisis: Recommendations
for Defining, Preventing, and Coping with Stressors in the NICU,
J. Clinical Ethics, Fall 2001.