Povijesni sustavi izvršavanja kazne zatvora

Izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zatvori od Antike do kraja XVIII. stoljeća preventivne mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika do donošenja / izvršenja presude ne za izvršavanje kazne oduzimanja slobode

Kazne od Antike do sredine XVIII. stoljeća Kazne od Antike do kraja XVIII. stoljeća: tjelesne kazne, smrtna kazna imovinske kazne izgon, deportacija  osramoćenje osuđenika i zastrašivanje ostalih Zatvor sudski ili istražni policijski (preventivni) politički privatni ili osobni Krajem XVI. stoljeća – prvi zatvori za osuđenike u Nizozemskoj

Sredina XVIII. stoljeća

Kazna zatvora diljem Europe često uz prisilan težak rad zatvorenika John Howard

“The State of Prisons in England and Wales with Preliminary Observations and an Account of some Foreign Prisons and Hospitals ”

Kraj XVIII. stoljeća C. Beccaria “O zločinima i kaznama” utjecaj američkih penoloških trendova (pomirenje represije i humanističkih ideja) utjecaj religije (preobraćenje duše)

Kraj XVIII. stoljeća Penitencijarno pravo?

interni propisi norme upućene zatvorskom osoblju – organizacija zatvora norme nisu namijenjene zatvorenicima

Francuska revolucija 1789.

humanizacija kažnjavanja  kazni ukidanje tjelesnih učinkovitost represije  zastrašujući učinak sloboda kao najdragocijenije građansko dobro  oduzimanje slobode kao glavna kazna

XIX. stoljeće Utjecaj američke penologije koncentracija na ponašanje zatvorenika kontrola zatvorenika  postizanje reda u zatvoru, ali i utjecaj na preobražaj zatvorenika

Sustavi izvršenja kazni lišenja slobode ćelijski sustavi progresivni sustavi zatvori u XX. stoljeću

Ćelijski sustavi

Philadelphijski ili pensilvanijski sustav

Pittsburg, 1780.

arhitektura: panoptikum zatvorenici kaznu izdržavaju odvojeno u ćelijama (“sustav osamljena”) potpuno osamljenje (konfinacija)  ispaštanje (ekspijacija) i popravljanje osuđenika, i  sprječavanje tzv. “kriminalne infekcije” rezultati – suprotni cilju: štetne fizičke i duševne posljedice za zatvorenike zatvor u Pentovillu, Velika Britanija, 1842.

Belgija, 1920.

Ćelijski sustavi

Auburnski sustav ili sustav šutnje

Auburn, SAD, 1823.

zatvorenici noću i u slobodno vrijeme izolirani u svojim ćelijama danju zatvorenici rade zajedno u radionicama uz obveznu šutnju i zabranu bilo kakve komunikacije ( “sustav šutnje”) prednost: uvođenje profesionalnog osposobljavanja i zajedničkog rada nedostaci: maltretiranje, nasilno onemogućavanje bilo kakve komunikacije – protivno ljudskoj prirodi  štetne psiho fizičke posljedice za zatvorenike

Progresivni sustavi Sredinom XIX. stoljeća Temelje se na povezivanju: režima osamljenja, zajedničkog rada zatvorenika i puštanja osuđenika na uvjetni otupust, s mogućnošću opoziva

Engleski progresivni sustav Irski progresivni sustav Bodovni ili Maconochijev sustav Klasifikacijski ili ženevski sustav

Engleski progresivni sustav

Engleska, 1853.

tri faze: 1.

2.

3.

faza ćelijskog zatvora faza zajedničkog rada faza uvjetnog otpusta (nakon ¾ izdržane kazne)

Irski progresivni sustav

Irska, 1854.

četiri faze: 1.

2.

3.

4.

faza ćelijskog zatvora faza zajedničkog zatvora faza slobodnjačkog režima u zatvoru (smještaj na poseban odjel poluotvorenog tipa –

intermediate prison

) faza uvjetnog otpusta Preteča modernih zatvorskih sustava

Bodovni ili Maconochijev sustav

1.

2.

3.

Otok Norfolk, Australija, 1840.

kritika postojećih sustava kazni lišenja slobode i disciplinskih tjelesnih kazni 3 faze: faza rada u strogoj disciplini faza slobodnog udruživanja u radne grupe sa zajedničkim fondom bodova individualizirana faza rehabilitacija zatvorenika kroz rad – rad donosi određene bodove  zatvorenici napreduju i u zatvoru, kao i na slobodi radom bodovi: - kupovanje pogodnosti, odbitak određenog broja dana od kazne, stegovno kažnjavanje

Klasifikacijski ili ženevski sustav

usamljenje  grupa klasifikacija osuđenika: spol, dob, kazna, priroda kaznenog djela i motivi, sposobnost za rad, ranija osuđivanost izbjegavanje negativnog kriminalnog utjecaja i odgojni rad

Reforme u XX. stoljeću kritike s kraja XIX. stoljeća snažni kriminogeni utjecaj zatvora nove znanstvene spoznaje napori na međunarodnoj razini Pokret nove društvene obrane  rehabilitacije osuđenika ideja razvoj penitencijarnog prava prava dužnosti – pravne discipline koja zatvorenicima daje građanska

Koncept resocijalizacije važnost rada i osposobljavanja za rad u prevenciji recidivizma  pravo na rad, zabrana prisilnog rada usredotočenost na ličnost osuđenika, ali i njegovu okolinu  tretman zatvorenika zaštita ljudskog dostojanstva i prava zatvorenika  judicijalizacija izvršenja kazne zatvora

Koncept resocijalizacije uspješnost koncepta resocijalizacije?

koncept retribucije?

Suvremena kazna zatvora Vrste prema KZ: kazna dugotrajnog zatvora zatvor maloljetnički zatvor

Kazna dugotrajnog zatvora trajanje?

pozitivni učinci?

negativni učinci?

doživotni zatvor?

Duge (srednje duge) kazne zatvora trajanje?

pozitivni učinci?

negativni učinci?

Kratkotrajne kazne zatvora trajanje?

negativni učinci?

pozitivni učinci?

pitanje svrhovitosti

Povijesni sustavi izvršavanja kazne zatvora

Izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu