Transcript PPT prezentacija

Zašto?
• Zato…
na globalnoj / međunarodnoj razini, i u praksi oba europska suda…
(sve)prisutno
• Ali … na nacionalnoj (u pravnoj doktrini i praksi)…
(gotovo) nepoznato
•
Stone Sweet: „Primjena načela razmjernosti proširila se u posljednjih tridesetak
godina pravnim sustavima država različite pravne povijesti i kulture brzinom koja se
ne može usporediti ni s jednim drugim načelom ili doktrinom.”
(diffusion of proportionality)
problem
PRAKSA EUROPSKIH SUDOVA
• Kako ga primjenjuju?
Kao opće načelo prava
• Zašto?
Gény
"Opća načela prava predstavljaju ideal razuma i pravde koji je u
skladu s temeljima ljudske prirode i presumira se da čine osnove
prava. Stoga se smatra da ih, kao takove, zakonodavac uvijek ima na
umu."
PRAKSA EUROPSKIH SUDOVA
• Samostalno načelo / sudska tehnika – DA
Snažno povezano s drugim (općim) načelima prava i
doktrinama poput:
−
−
−
−
slobode procjene (margin of appreciation)
biti prava (the very essence/substance of right)
legitimnog očekivanja (legitimate expectations)
jednakosti ili nediskriminacije (non discrimination)
*********
Pravna sigurnost
Vladavina prava (the rule of law)
NAČELO RAZMJERNOSTI
•
DEFINICIJA (temeljne odrednice)
Ne postoji, ali sudska praksa…
•
ECJ predmet Fédéchar iz 1955. godine:
"U skladu s opće prihvaćenom vladavinom prava, takva indirektna reakcija na
nezakonitu radnju koju je poduzelo poduzeće mora biti u proporciji (razmjeru) s
opsegom takve radnje."
•
ECJ predmet Fromancais v Forini iz 1983. godine:
"Kako bi se utvrdilo je li odredba prava Zajednice u skladu s načelom razmjernosti
nužno je utvrditi, kao prvo, odgovaraju li sredstva koja se koriste važnosti cilja i
drugo, jesu li nužna za njegovo ostvarivanje.„
•
ECJ predmet FEDESA and Others iz 1993. godine:
"Načelo razmjernosti ... zahtijeva da mjera institucija Zajednice ne prelazi granice
onoga što je odgovarajuće i nužno za postizanje ciljeva (objectives) legitimno
postavljenih u zakonodavstvu o kojem je riječ; kada postoji izbor između nekoliko
odgovarajućih mjera, izbor mora pasti na onu koja je najmanje tegobna, a nedostaci
koje uzrokuje nisu nerazmjerni cilju koji se njome postiže."
NAČELO RAZMJERNOSTI
•
RAŠČLAMBA ECJ (teorijski / idealno)
Osporena mjera (zakon/odluka), iako služi za ostvarivanje legitimnog cilja,
da bi opstala mora biti:
−
prikladna (suitable)- ispituje se odnos mjere i cilja, je li ona
pogodna (korisna, odgovarajuća) za njegovo postizanje
−
nužna (necessary) - nezamjenjivost mjere, cilj se bez nje ne bi
mogao postići, tj. ne postoji druga, manje ograničavajuća
mjera za postizanje tog cilja, less/the least onerous means
test),
−
razmjerna u užem smislu (stricto sensu) - teret koji pojedinac
mora podnijeti; ne smije imati nerazmjerno negativan (štetan)
učinak na prava pojedinca, njome ne smije biti narušena
pravedna ravnoteža ili sama bit prava
NAČELO RAZMJERNOSTI
• RAŠČLAMBA ESLJP-a (teorijski / idealno)
Načelo razmjernosti obuhvaća nekoliko stupnjeva prema kojima se
ispituje jesu li odluke nacionalnih sudova:
− (bile) zakonite (pravna osnova za donošenje),
− imale legitiman cilj (svrha njihova donošenja u pravilu se
iskazuje kao opći/javni interes koji se želio postići
njihovim donošenjem)
− (bile) prikladne za njegovo ostvarivanje,
− (bile) nužne za njegovo ostvarivanje,
− (bile) razmjerne u užem ili strogom smislu (stricto sensu).
Christoffersen – „korak po korak” test opravdanosti (justification test) s
načelom/testom razmjernosti kao posljednjim i odlučujućim stupnjem
•
PRAKSA
Međusobno ispreplitanje stupnjeva, bogatstvo varijacija.
„Dizajn”prema specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.
NAČELO RAZMJERNOSTI
• SAŽETO
Oba europska suda provode tzv. HORIZONTALNI test, a ne
VERTIKALNI test razmjernosti
HORIZONTALNI TEST
PREDNOSTI
KRITIKE
svrhovitost
pravilo je da
nema pravila
raznolikost
nekonzistentnost
fleksibilnost
nepredvidljivost
NAČELO RAZMJERNOSTI
• PRIGOVORI / ARGUMENTI KRITIČARA
 Problem fluidnosti koncepta razmjernosti:
− nedostatak jedinstvene i opće prihvaćene definicije
− nedostatak znanstvene utemeljenosti
− zanemarivanje moralne vrijednosti.
 Problem vaganja (balansiranja)
− samostalna metoda ili u okviru načela razmjernosti
 Problem sudačkog aktivizma (samovolja)
− preuzimanje uloge zakonodavca
− tko će kontrolirati suce?
NAČELO RAZMJERNOSTI
•
OBRANA / PROTUARGUMENTI ZAGOVORNIKA
 U odnosu na balansiranje:
−
nužnost postojanja određenog raspravnog okvira (argumentation
framework)
FORMALNI OKVIR
 U odnosu na sudački aktivizam (samovolju):
−
načelo razmjernosti pokazuje proceduru po kojoj je sud postupao
−
stvara prostor za dijalog između sudaca i zakonodavca, pri čemu
sudac MORA SLIJEDITI ODREĐENE KORAKE
ČVRSTI OKVIR
 U odnosu na definicijsku velikodušnost i nedostatak moralne vrijednosti
- točno u pogledu formalne strukture, ali ne i supstancijalnog značenja-razmjernost
olakšava uključivanje moralnih vrijednosti u proces odlučivanja
- široke definicije prava strukturalno su manjkave, samo su prividno lišene
balansiranja i smanjuju obvezu države za obrazlaganje odluka.
NAČELO RAZMJERNOSTI
• ZAKLJUČNO zagovornici
 Razmjernost je razuman, racionalan i
nezamjenjiv način odlučivanja o temeljnim
pravima (Klatt i Meister, Möller).
 Pogrešna pojedinačna odluka ne znači da je
načelo pogrešno (Möller).
NAČELO RAZMJERNOSTI KAO SUDSKA
TEHNIKA ISPITIVANJA ODLUKA
• Primjenjuju ga oba europska suda (ECJ i
ESLJP)
PRAVEDNA RAVNOTEŽA
 van Drooghenboeck: "Gdje je interpretacija tu je i razmjernost." (ubi
interpretatio, ibi proportionalitas)
 Preispitujući zakonitost osporenog propisa/mjere, u osnovi preispituju
njegovu učinkovitost i svrsishodnost, svrhu i cilj koji je zakonodavac
naveo kao razloge za donošenje propisa/mjere štiteći pri tome
pojedinca od prekomjernog zadiranja u njegova prava i slobode
 Je li zakonodavac u okviru svoje slobode procjene odabrao optimalnu
mjeru za postizanje željenog cilja, kojom se istovremeno u najmanjoj
mogućoj mjeri ograničavaju nečija individualna prava ili interesi?
„Manifestacija načela pravičnosti” (ECJ, C-19/61)
ČLANAK 16. STAVAK 2.
Slobode i prava mogu se
ograničiti samo zakonom da bi
se zaštitila sloboda i prava
drugih ljudi te pravni poredak
javni moral i zdravlje.
Razmjernost
• Engl. Proportionality
• Lat. Pro portio
Pravedna
ravnoteža
Balansiranje
(vaganje)
Suprotstavljenih
prava
Pojedinačnog
prava (vlasništva,
prava na privatnost,
obiteljski život, pravo
na dom
Javnog interesa (za
ograničavanjem/ukidanjem
tog prava radi ostvarivanja
cilja u javnom interesu i/ili
pojedinačnog prava drugog
NAČELO RAZMJERNOSTI KAO SUDSKA
TEHNIKA ISPITIVANJA ODLUKA
•
PARAMETRI PROCJENE
− sloboda procjene
− cilj mjere i što se mjerom štiti (predmet zaštite)
− postojanje alternativne mjere
− pojedinačno pravo – ograničavajući učinak mjere i priroda prava
koja se njome ograničava
− jednakost (nediskriminacija) – tretman sličnih proizvoda na tržištu
− ozbiljnost povrede – je li osporenom mjerom došlo do stvarne
povrede pojedinačnog prava
− privremenost
− hitnost
− tehnička narav osporene mjere i istraživanja koja su prethodila
njezinom donošenju
PRIMJERI PRAKSE ESLJP-a
Predmet Gashi protiv Hrvatske (2007.)
Zakonitost – DA
Legitimnost cilja (u javnom interesu) – NE
Činjenice:
- ništavost otkupa stana u društvenom vlasništvu - dobio je stan na korištenje u bivšem
sustavu kao stan u društvenom vlasništvu, dakle, koji se od početka nalazio u
društvenom vlasništvu, što mu Tvornica stakla nije bila ovlaštena dodijeliti stan na
korištenje nije bilo presudno kad je ugovor o otkupu stana i tako sklopila općina Pula
koja jest bila ovlašteni davatelj stana na korištenje.
Razlozi nelegitimnosti cilja:
Dakle, sklapanjem ugovora o otkupu, propust je otklonjen, a osim toga državno
odvjetništvo je dalo suglasnost na ugovor o prodaji i nije se usprotivilo upisu podnositelja
u zemljišne knjige
(Greške tijela države ne mogu ići na teret građana,
nepostojanje nečijeg drugog prava koje se vrijeđa)
Predmet Gabrić protiv Hrvatske (2009.)
Zakonitost – DA (pravna osnova oduzimanja sadržana je u Zakonu o osnovama
deviznog sustava u vezi sa Zakonom o sprečavanju pranja novca)
Legitimnost cilja (u javnom interesu) – DA (sprečavanje pranja novca)
Razmjernost sankcije – NE
-oduzimanje cjelokupnog iznosa novca koji je trebalo prijaviti (zaštitna mjera, kao
dodatna sankcija uz novčanu kaznu) bilo je nerazmjerno jer je podnositeljici nametnulo
prekomjeran teret – zašto?
- nije se bavila kriminalnim aktivnostima, novac koji je prenosila bio je namijenjen
kupnji kuće, za koji je nedvojbeno dobila kredit, koja se nije realizirala, a prekršaj se
sastojao ne u činu zabrane prenošenja određene količine novca, nego neprijavljivanja
prijenosa novca iznad dopuštenog maksimuma
Pravilo ESLJP glasi:
"Miješanje da bi bilo razmjerno mora odgovarati ozbiljnosti povrede, a
sankcija težini djela za čije kažnjavanje je predviđena."
Pravo na dom – članak 34. Ustava
ODLUKA U-III-405/2008 od 21. veljače 2012.
- slučaj Lukin - povreda prava na dom, članak 34. Ustava
- stambeni odnosi, stanarsko pravo
- redovni sudovi - podnositeljica dužna iseliti iz stana i predati ga RH; odbijena
sa zahtjevom za utvrđenje da joj pripada pravni položaj zaštićenog najmoprimca
na spornom stanu
- stajalište redovnih sudova - podnositeljica nikad nije formalno (u skladu s
mjerodavnim stambenim zakonodavstvom) stekla status stanara - dakle, sporni
stan koristi bez valjane pravne osnove
USRH - PRETHODNA PITANJA - metoda korak po korak
- je li sporni stan dom podnositeljice - DA
(stanuje u njemu neprekidno 40 godina; nema drugi stan ili kuću te nikada nije
iskazala namjeru napustiti sporni stan)
- je li došlo do miješanja u njezino pravo na dom - DA - naloženo joj je
pravomoćnom presudom iseliti iz spornog stana, a ujedno joj nije priznat pravni
položaj zaštićenog najmoprimca
ODLUKA U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. - nastavak
OPRAVDANOST MJERE:
- u skladu sa zakonom - DA
- redovni sudovi donijeli su odluku u skladu sa zakonom (vlasnik
ima pravo tražiti iseljenje osobe koja bez pravne osnove koristi
njegovo vlasništvo)
- legitiman cilj, razmjernost i nužnost u demokratskom društvu
LEGITIMAN CILJ:
- redovni sudovi - 0
- za utvrđivanje tog cilja nužno je konkretan slučaj povezati u odnosu na posljedice
koje za vlasnika spornog stana proizlaze iz njezina iseljenja iz tog stana
- relevantne činjenice:
- vlasnik stana nije privatna osoba, ne postoje dva suprotstavljena privatna interesa
- vlasnik je RH (osoba javnog prava) pa ga po naravi stvari ne bi mogla sama koristiti,
uselili bi drugu osobu ili ga prodali
- podnositeljičino pravo na dom pripada području njezine osobne sigurnosti i
dobrobiti i za nju je egzistencijalno važno
ZAKLJUČAK - nema legitimnog cilja (u smislu članka 34. stavka 1. Ustava i članka 16.
stavka 2. Ustava)
PROPUST REDOVNIH SUDOVA - budući da nisu ispitali legitimnost cilja osporene
mjere nisu ni utvrđivali (a bili su dužni) razmjernost mjere s legitimnim ciljem koji se
želio postići odnosno nužnost u demokratskom društvu
ODLUKA U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. - nastavak
OCJENA USRH-a
Formalistički pristup sudova doveo je do povrede prava podnositeljice na dom
propisanog člankom 34. Ustava.
Sudovi su se zadržali samo na površini, umjesto da su, a bili su dužni, uz
formalnu zakonitost mjere ispitali i njezinu razmjernost
Ustavni sud se u ovom predmetu zadržao samo na legitimnosti cilja – što je bilo
dovoljno da utvrdi neustavnost.
Odlukom je (opetovano) upozorio na dužnost redovnih sudova da provedu test
razmjernosti.
Jer, provedba testa razmjernosti nije (samo ili uopće) obveza USRH-a, već prije
svega redovnih sudova, koji najbolje poznaju činjenice slučaja.
Pravo na dom – članak 34. Ustava
ODLUKA U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010.
- prva odluka u kojoj je u odnosu na moguću povredu prava na dom proveo test
razmjernosti
- USRH je proveo test razmjernosti umjesto redovnih sudova
- sukob dva privatna prava - pravo vlasništva (dubrovačke biskupije) kao vlasnika
prostorija koje se smatraju podnositeljičinim domom i same podnositeljice kao
osobe koja od "pamtivijeka" koristi taj prostor, ali bez valjane pravne osnove
- USRH je proveo test korak po korak, završavajući ga s razmjernosću mjere
- odgovori na sva prethodna pitanja bili su pozitivni, a u sukobu između dva
suprotstavljena privatna prava, vaga je pretegnula u korist prava vlasništva
- koje činjenice su pretegnule na stranu zaštite vlasnika?
- činjenica da sporne prostorije trebaju služiti javnoj namjeni, da je riječ o imovini s
posebnom javnom namjenom, a da podnositeljica nikada nije plaćala naknadu za
stan, odnosno za popravke nije imala suglasnost vlasnika te da nije socijalni slučaj
ODLUKA U-III-6502/2010 od 4. srpnja 2013.
Protjerivanje stranca iz zemlje
– prekršajna novčana kazna i zaštitna mjera protjerivanja
stranca iz zemlje
– razmjernost kumulacije sankcija u osobitim okolnostima
konkretnog slučaja
– žrtva obiteljskog nasilja djeca (jedno s osobitim potrebama),
dozvola za rad, zahtjev za primitak u državljanstvo i sl.
U-I-1156/1999 Zakon o ograničavanju
uporabe duhanskih proizvoda
Legitiman cilj – DA (zaštita zdravlja ljudi) – članci 16. i 50.2. Ustava
Pojedinačno pravo ili interes koji se ograničava:
- poduzetnička sloboda članak 49. stavci 1. i 3. Ustava
Mjere ograničenja:
- zabrana prodaje cigareta u automatima – članak 25. stavak
1. točka 5. Zakona
Razmjernost – NE
- nije bio ostavljen nikakav (a kamoli primjereni) rok pogođenim
adresatima (gospodarskim subjektima) za prilagodbu i to bez naknade
štete
Nerazmjernost - Prekomjeran teret
U-IP-3820/2009 i dr. Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge
primitke (krizni porez, “harač”)
KORAK PO KORAK (test opravdanosti mjere s testom razmjernosti u središtu)
Legitiman cilj (predviđen Ustavom) u javnom interesu – DA
- sačuvati stabilnost državnog financijskog sustava u uvjetima gospodarske krize
djelovanjem na prihodovnu stranu državnog proračuna u kratkom vremenu
Pridonosi li ZoPPPM tom cilju – DA
- povećanje dohodovne strane državnog proračuna (dodatni prihod od 755. mil. kuna u
2009. i 2.1 mil. kuna u 2010.), a druge (ranije) poduzete mjere nisu postigle željeni
učinak – ukupnost mjera
Ustavna dobra ili vrednote koja se štite:
(nema posebnog pojedinačnog prava)
-opće načelo razmjernosti – članak 16. Ustava
- posebno – razmjernost u snašanju javnih troškova (članak 51. st. 1. Ustava)
Mjera: uvođenje novog poreza koji se ostvaruje kroz pojedinačnu obvezu
(poseban/dodatni/porez)
Je li porezna mjera propisana ZoPPPM-om razmjerna cilju – DA
-obuhvaća samo plaće, mirovine i druge primitke iznad 3.000 kuna
- porezno opterećenje različito je raspoređeno (građani s primanjima iznad 3.000 kuna
plaćaju porez po stopi od 2%, a oni s primanjima iznad 6.000 kuna po stopi od 4%)
-ima ograničeno djelovanje do 31. prosinca 2010.
U-IP-3820/2009 i dr. - nastavak
Predstavlja li ZoPPPM prekomjeran teret za svoje adresate – NE
"Stoga se ne bi moglo zaključiti da ZoPPPM na generalnoj razini
opterećuje svoje adresate preko mjere koja bi se mogla smatrati
nepodnošljivom.
Ostaje da se postojanje eventualnog prekomjernog poreznog
opterećenja ispita u odnosu na pojedine skupine poreznih obveznika
ZoPPPM-a svrstane u platne razrede, promatrajući ih s aspekta
ustavnog načela porezne jednakosti i pravednosti."
U-I-295/2006 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom
okupljanju
KORAK PO KORAK (test opravdanosti s testom razmjernosti i nediskriminacije u središtu)
Legitiman cilj (predviđen Ustavom) u javnom interesu – DA
-Zaštita sloboda i prava drugih te pravnog poretka – članak 16. Ustava u vezi s vladavinom prava kao
najvišom vrednotom ustavnog poretka i temeljem za tumačenje Ustava – članak 3. Ustava
Ustavno pravo koje se ograničava:
-Na javno okupljanje i mirni prosvjed (u skladu sa zakonom) – članak 42. Ustava
-U vezi s pravom na slobodu mišljenja i izražavanja misli – članak 38. Ustava
Mjera ograničenja:
-Zabrana mirnog okupljanja i javnog prosvjeda najmanje 100 m od objekata u kojima su smješteni ili
zasjedaju HS, PRH, VRH i USRH
OPRAVDANA/DOPUŠTENA SAMO AKO ISPUNJAVA ZAHTJEVE NUŽNOSTI I RAZMJERNOSTI
RAZMJERNOST – PRIKLADNOST – TRG SV. MARKA – NEPRIKLADAN
ALI
NUŽNOST – TEST (NE)JEDNAKOSTI – (NE)DISKRIMINACIJE – DA (POVREDA) ZAŠTO?
DRUGE JAVNE PRIREDBE (OKUPLJANJA) – GOSPODARSKE, VJERSKE, KULTURNE,
HUMANITARNE, ŠPORTSKE ILI ZABAVNE NARAVI DOPUŠTENE
ZAKLJUČAK: NEMA OBJEKTIVNO OPRAVDANOG RAZLOGA ZA RAZLIČITO POSTUPANJE U
JEDNAKOJ (USPOREDNOJ) SITUACIJI
PRIMJERI ODLUKA ECJ-a
Predmet Regione autonoma Friuli-Venezia Giulia and Agenzia regionale per lo sviluppo
rurale (ERSA) v Ministero delle Politiche Agricole e Forestali, broj: C-347/03 od 12.
svibnja 2005.
Sporno pitanje:
Je li osporena mjera (Uredba) kojom se talijanskim proizvođačima vina iz autonomne
regije Friuli-Venezia Giulia, zabranjuje upotreba riječi “Tocai” u izrazu “Tocai
friuliano” ili “Tocai italico” za opis i oglašavanje vina iz te regije nakon isteka
prijelaznog razdoblja iz Uredbe u skladu s mjerilima iz članka 1. Protokola br. 1 uz
Konvenciju?
Zakonitost: DA (određivanje zakonom/Uredbom 93/724/ koje je potvrđeno razmjenom
pisama između EU i Mađarske)
Legitimnost cilja: DA (unapređenje trgovine /vina/ između država članica i trećih
država olakšavanjem marketinga vina proizvedenih u EU i trećim zemljama pod
uvjetom reciprociteta)
Razmjernost: DA (13 godina prijelaznog razdoblja je dovoljno dugo vremena za
prilagodbu, uz mogućnost korištenja alternativnih oznaka)
PRIMJERI ODLUKA ECJ-a
Predmet Yassin Abdullah Kadi and Al Barakaat International Foundation
v Council of the European Union and Commission of the European
Communities, broj: C-402/05 P i C-415/05 P od 3. rujna 2008.
-
provedba restriktivnih mjera ekonomske naravi (uredbi) koje je EU
donijela u provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a usmjerene protiv
Osame bin Ladena, članova organizacije Al-Qaida i Talibana te drugih
pojedinaca ili grupa s njima povezanih
DVIJE (MEĐUSOBNO POVEZANE POVREDE):
- postupovna prava – pravo na obranu, pravo na saslušanje i pravo na
djelotvoran sudski nadzor – neobavještavanje o stavljanju na listu osoba
obuhvaćenih restriktivnim mjerama i zamrzavanjem sredstava
- pravo vlasništva – privremena mjera (koja se treba periodično ispitivati)
postala je trajna – nerazmjerno dugo trajanje mjere zamrzavanja
sredstava
POVREDA PROCEDURALNOG ASPEKTA PRAVA VLASNIŠTVA
DA
- razumna, racionalna, svrhovita i ciljna metoda ispitivanja
pravne norme
- nije negacija načela zakonitosti
- ga nadopunjuje, obogaćuje, pomaže tumačenju pravne
norme ovisno o specifičnoj osobnoj situaciji adresata
Individualizacija
slučaja
Djelotvorna
zaštita
Čuvar pojedinca od
pretjeranih zahvata
države
Zakonitost +
razmjernost
PRAVEDNA
RAVNOTEŽA
ECJ I ESLJP
ističu
•Zadaća je prije svega nacionalnih
sudova, koji najbolje poznaju
činjenice predmeta, da primjenjuju
načelo razmjernosti
• NACIONALNI
SUDOVI