Document 7903538
Download
Report
Transcript Document 7903538
Rast i razvoj
Rast je
kvantitativni proces- povećanja
dimenzija tijela
i kvalitativni proces- promjene
strukture, funkcije i reaktivnosti
pojedinih tkiva i organa,
promjene psihičkih svojstava djeteta,
te njegovo prilagođavanje socijalnim
i kulturnim uvjetima okoline.
Rast u užem smislu je
povećanje dimenzija tijela, ukupne
mase tijela (koje se mogu mjeriti:
tjelesna visina, masa, opseg glave,
opseg prsa, debljina potkožnog
nabora),
ili povećanje dimenzija i mase
pojedinih dijelova tijela, organa ili
tkiva, stanica.
Razvoj je
kvalitativna promjena, to je složenije
zbivanje koje obuhvaća
promjene u građi,
diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog
sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i
prilagodbe tkiva, organa i funkcije
organizma
od začetka do kraja razvojne dobi.
Razvoj podrazumijeva
i tjelesni razvoj,
i psihički (kognitivni, emocionalni)
razvoj,
i socijalnu prilagodbu djeteta.
Razdoblja razvojne dobi
Plod(-dijete)
Prava!?
Zigota
Genetski potpuno određeno ljudsko biće
Prenatalno razdoblje: od začeća do
rođenja
Prva 2 mjeseca= embrionalno
razdoblje
Od 3.mj. do rođenja= fetalno razdoblje
Dojenačka dob: od rođenja do kraja
1.g.
Prva 4 tjedna= novorođenačka dob
Predškolska dob: u širem smislu od
početka 2.g.do kraja 5.ili6.
1. Mlađa predškolska dob, razdoblje
malog djeteta: 2.i 3. g.
2. Predškolska dob u užem smislu: od
4. do uključivo 5./6.g.
Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka
do završetka školovanja (14/18 g.)
u užem smislu od 7.g. do početka puberteta(10g.
djevojčice, 12 dečki)
Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i spolnog
razvoja - PUBERTET
Pubertet: od pojave prvih sekundarnih
spolnih obilježja (10/12 g.) do spolne
zrelosti
Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica i
sposobnost oplodnje
Završetak puberteta kod djevojčica:
14/16g., kod dječaka 15/17g.
Adolescencija ili mladenaštvo:
od nastupa spolne zrelosti, tj. od
završetka puberteta (♀14/16, ♂
15/17 g.),
do završetka tjelesnog rasta i razvoja i
postizanja psihosocijalne zrelosti
(djevojke 16/18g., dečki 18/20g.)
ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje
vode odraslosti
SAD: početak adolescencije=
početak puberteta
WHO: početak adolescencije=
10 g.
Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju
i u tjelesnim mjerama i u konačnoj
dosegnutoj visini i težini na kraju rasta
Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih,
motoričkih, umnih i drugih funkcija i
sposobnosti (npr.hod, govor, hodanje po
stubama, čitanje i pisanje)
Rast i razvoj određeni su
međudjelovanjem naslijeđenih i okolinskih
faktora
Faktori rasta
Genski
Okolinski
Genski
Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja
i na konačno dosegnutu razinu rasta
(npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi,
početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i
sestara)
Spol: razlike pri porodu (dječaci veći),
nestaju krajem 1.g., pa opet u
pubertetu
“Rasa”
Okolinski
Intrauterini uvjeti života
Životni uvjeti poslije rođenja:ekološki faktori,
zemljopisni
Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i
predugo, može se ubrzano nadoknaditi
izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava
ostvarenje genskog potencijala
Društveno i imovinsko stanje obitelji: utječe na
brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i
težinu
Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične
bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi
nadoknađivanje
Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala,
Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti
Sezonske varijacije: brži rast u visinu
u proljeće, veći porast mase u jesen
Sekularni porast: povećanje
prosječne visine i težine djece i
odraslih u određenoj populaciji
tijekom nekoliko desetljeća
(vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane,
manjeg pobola): u Hr od kraja 19.do sredine
20.st.- porast visine za 5-10cm
Praćenje rasta
Redovitim tjelesnim mjerenjima
Najvažnije antropometrijske mjere:
tjelesna masa (težina),
tjelesna duljina/ visina,
opseg glave
Redovito se bilježe u zdravstvenoj
dokumentaciji
Rast u visinu i rast težine
Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije
mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine
Za ocjenu napretka u 1.g. služi težina, a
poslije 1.g. visina
Uspoređujemo V i T djeteta sa
standardima –
s odgovarajućim mjerama skupine zdrave
djece koje su prikazane kao tablice ili
krivulje:
očitamo da li se promatrano dijete svojim
mjerama uklapa među svoje vršnjake
Najčešće se primjenjuju
centilne krivulje: T, V, OG u
odnosu na dob
Na apscisi je dob, na
ordinati dosegnuta T ili V ili
OG: to su centilne krivulje
težina-dob, visina-dob,
OG-dob
Krivulje imaju osim
prosječne visine i težine
djece određene dobi, još i
varijacijske širine
Korisno je također za
ocjenu fizičke konstitucije i
uhranjenosti usporediti
težinu s visinom:težinskovisinske centilne krivulje
Tjelesne mjere koje padaju
između 5.i 95. centilne
krivulje- normalne; iznad i
ispod- posljedica nekog
patološkog uzroka koji
treba otkriti
• Pogodne su za dugoročno
praćenje razvoja
određenog djeteta, svako
pomicanje T ili V izvan
prvobitne centilne krivulje
upozorava na moguće
patološke uzroke
Razlike u rastu između organa
Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg
rasta slijedi veći dio kostura (osim
lubanje) i muskulature.
Slično je i s nekim parenhimnim
organima- jetra, bubrezi.
Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu
od opće krivulje rasta:
mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo
tonzila, adenoida i crijeva, potkožno
masno tkivo.
Rast glave
Pratimo ga mjerenjem
frontookcipitalnog opsega glave
Glava raste usporedno s rastom
moždane mase, najbrže u prve 3
godine
Centilne krivulje- dob:OG
Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje
mozga
Procjena zrelosti
Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u
sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija
Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i
organa ne idu uvijek paralelno
Brže sazrijevanje znači raniji pubertet
Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem
Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time
procjenjujemo i početak puberteta)procjenom zrelosti
Procjena zrelosti
Praćenje psihomotoričkog razvoja
Praćenje spolnog razvoja
Dozrijevanje kostiju
Razvoj zuba
Koštana dob ili zrelost:
Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se
jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima
Zubna dob:
Broj trajnih zubi između 6.i13.g.
Razvoj
zubi
Mliječni zubi (1.
denticija): između
5. i 9. mj.života
prvi zubi
S 1 g.dijete ima 68 zubi
S 2 g.ima svih 20
Broj zubi= broj
mjeseci-6
Trajni zubi (2. denticija):
počinje u 6./7.g. pojavljuje se
1.molar iza 5.mliječnog (tzv.
šestica),
pa donji sjekutići,
završava u 13.g.
Predviđanje krajnje visine
Longitudinalnim mjerenjem
individualnog djeteta
Poslije 6.g. iz podataka o visini,
koštanoj zrelosti i srednjoj visini
roditelja, uz pomoć tablica
Tjelesna površina
Iz t i v, uz pomoć nomograma
Novorođenče 0,25m2
Dvogodišnjak 0,50
Petogodišnjak 0,75
Devetogodišnjak 1,0
Odrasla osoba 1,75
Rast i razvoj u pojedinim
razdobljima
Prenatalno
Dojenačka dob (novorođenačka)
Predškolska (mlađa prešk.)
Školska
Pubertet
Adolescencija
Novorođenče
Tj.težina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1)
U prvim danima izgubi 10%
Na kraju 1.mj.ima 10-20% više od RT
Tj.duljina~50cm (46-54)
OG 33-36cm
Tjelesne proporcije
Glava veća, ekstremiteti relativno
kraći, sredina u visini pupka
Ponašanje
6 stanja budnosti: od
dubokog spavanja do
budnosti s plačem
Kad opušten- položaj
totalne fleksije
Asimetrije, prevelika
opuštenost ili
ukočenost- znak
bolesti
Već 1.dana života ukoliko potpuno
opušten, može kratko promatrati ljudsko
lice i predmete, te okrenuti glavu kratko
prema zvuku i pogled prema svijetlu.
Spreman za uspostavljanje emotivno
obojenih socijalnih veza s okolinom.
Zbog toga je upravo u tim prvim satima i
danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz
majku.
Dojenče
U 1.tromjesečju dobiva 25g dnevno,
750g mjesečno.
U 2.
600g mjesečno.
U 3.
450g mjesečno.
U 4.
300g.
U dobi 5 mj.RT podvostručena, u
dobi 12 mj.potrostručena.
Poraste s 50cm na 75 cm na kraju
1.g.
OG s 34/35 pri rođenju,
42/44 cm s 6 mj.,
45/47 s 12 mj.
VF se zatvori do 18mj.
Psihomotorni razvoj
Razvoj motorike
(pokreti i držanje
glave, trupa, udova)
Razvoj okulomotorike i
vida
Razvoj sluha i govora
Razvoj društvenosti
Pregled za procjenu razvoja motorike:
Potrbušni položaj
Ležanje na leđima
Pokus posjedanja povlačenjem za
podlaktice
Vertikalni položaj
Funkcija šake
U potrbušnom položaju iz položaja totalne
fleksije tijekom 1.mj. kreće proces
kraniokaudalne ekstenzije
Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat –
krajem 1. mj.,
krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove,
u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o
podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat
su već okomiti na podlogu,
i okrene se na leđa
I u položaju kad lebdi potrbuške u
horizontali, prati se proces
kraniokaudalne ekstenzije- počinje s
odizanjem glave, završava
ekstenzijom glave, vrata, trupa i
donjih udova- Landauov refleks
U položaju na leđima držanje je prva
3 mj. nesimetrično,
kasnije simetrično,
od 5.mj. odiže glavu od podloge
U pokusu posjedanja iz leđnog
položaja povlačenjem za podlaktice,
prati se kontrola glavice
Kod novorođenčeta glavica zaostaje,
pada
U dobi 3 mj zatiljak kratko prati
U dobi 6 mj dojenče aktivno prati
posjedanje
U sjedećem položaju najprije je u
totalnoj kifozi,
zatim se podupire rukom na koljeno,
između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje
vrijeme
U dobi 10-12 mj.sjedi
bez potpore
U uspravnom položaju napočetku
pokazuje automatski hod,
nakon 3 mj.ne odupire se aktivnoastazija i abazija,
s 5mj.opet se odupire,
s 9-10 stoji uz pridržavanje,
s 11-12 balansira,
s 12-15 hoda samostalno
WHO
Šaka
Na početku potpuno stisnuta, refleks
hvatanja,
s 3-4 mj.se otvara, palac se odmiče od
dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća
predmet s 4 prsta i s dlanom,
s 6-7 mj.aktivno poseže za predmetom,
radiopalmarni hvat i premetanje predmeta
iz ruke u ruku
Do kraja 1.g.pincetni hvatvrškom kažiprsta i palcem
2. polovica dojenačkog razdoblja
S 6-8 mj.-
S 8-9 mj.S 10-12 mj.-
S 9-10 mj.-
S 11-12 mj.-
S 12-15 mj.-
Sjedi uz potporu
vlastitom rukom
Puzi
Sjedi bez oslonca
neograničeno
Stoji dosta sigurno
držeći se
Balansira par sek bez
držanja
Prohoda
Gledanje i slušanje
Kada posumnjati
da slabije čuje
ili vidi?
Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati očima s
jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30ak
cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku
Kasnije prati i glavom
Koordinacija jabučica sve bolja
S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i
akomodacija
U prvom tromjesečju reagira na zvuk
mijenjanjem spontane motorike, plačom,
treptanjem
Od 4.mj.okreće glavu prema zvuku
Društveno ponašanje
Tijekom 2.mj uzvraća smiješkom, mijenja
motoriku na majčin glas
S 4 glasno se smije, zna izraziti
nezadovoljstvo mimikom, motorikom,
glasom
S 6 raspoznaje, boji se stranih
S 9 igra se skrivača
S 12 baca predmete i traži da mu se vrate
Govor
2 faze: predjezična faza - (8mj) – jezična
U predjezičnoj producira vokale, kasnije i
konsonante, u 3.mj.guče - spaja
samoglasnike i suglasnike
S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanja
sa značenjem (“ma-ma”)
Jezična faza ovisi o normalnom sluhu:
reducira se znatan broj glasova, ostaju
samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono
što čuje s određenim pojmom, s 12 mj.veže
određene slogove uz određeno značenje
(“MAMA”)
Mlađa predškolska dob
Svladao je temeljne motoričke
vještine - od nesigurnog hoda do trčanja,
sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i
nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja
mokrenjem i stolicom
Istražuje svijet, u to vrijeme rado
pobjegne
Istražuje predmete, stavlja ih u usta
Opasnost!!!
Mlađa predškolska dob
u
u
u
u
Smanjuje se brzina rasta:
2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm
--87 cm
3.g.
2 kg i 7 cm
--94 cm
Masno tkivo nakon 9.mj.se smanjuje u
korist mišića
Mozak sporije raste- OG sporije raste:
2.g. - 2 cm
3.g. - 1 cm
Smanjuje se apetit, interesira ga svijet,
okolina, a ne hrana
Mlađa predškolska dob
Početkom 2.g.samostalno hoda ali na širokoj
osnovi, od 18 mj.sigurniji
S 18 mj.penje se 1 po 1 stubu
S 20 se spušta
Na kraju 2.g.trči bez pada
S 18 mj.slaže 3 kockice, s 24- 6 kockica
S 18 mj.upotrebljava 10 riječi, te počinje spajati
u iskaze, rečenice
Tijekom 2.g.javljaju se rečenice s 2-3 riječi
U 2.pol.2.g. (i tijekom 3.) zna na neki način izreći
potrebu za obavljanjem nužde i obaviti je u…
Predškolsko dijete
Tijekom 3.,4.,5.g.: 2kg/godinu
Visina: 6-8cm/godinu
Sa 6g.: 20kg i 115 cm
S 2 i pol g. ima sve mliječne zube
Predškolsko dijete
S 3 g. penje se izmjenjujući korake
S 4 g. spušta
S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol
U predškolskoj dobi traži uzor u obitelji i imitira
ga- roditelja istog spola, braću, sestre
Postavlja apstraktna pitanja, igra igre s
određenim ulogama
Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode do
strahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi:
noćna mora, sisanje palca, mokrenje u krevet,
mucanje
Rana školska dob
Rastu 6 cm/god i 3-3,5kg/god
S punih 6 niču trajni zubi, s 12
mliječni su zamjenjeni trajnim
Limfno tkivo (tonzile i adenoidi)
postiže svoj maksimum, a s
pubertetom involuira, i dalje česti
respiratorni infekti (6-7 godišnje je
normalno), ali nije potrebna
tonzilektomija
Pubertet
Obilježen je važnim tjelesnim
promjenama,
razvojem sekundarnih spolnih oznaka,
sazrijevaju spolne žlijezde,
završava stjecanjem sposobnosti
reprodukcije
Vrlo varijabilan u vremenu početka,
redoslijedu, brzini, završetku
Pubertet
=Kombinacija anatomskih i fizioloških
promjena koje uključuju ubrzanje
tjelesnog rasta i razvoja, dozrijevanje
gonada,
razvoj sekundarnih spolnih oznaka
Fizičke promjene- uslijed hormonskih
promjena- hormoni iz gonada i
nadbubrežnih žlijezda (spolni h.+ h. rasta)
Fizičke promjene – ponajprije sekundarne
spolne oznake - klasificiraju se po Tanneru
Djevojčice: počinje s 10g, prvi znakovi:
porast dojki (=telarhe),
istodobno ili pola godine kasnije- pubična
dlakavost (=pubarhe),
pubertetski zamah rasta+ raspodjela
masnog tkiva po ženskom tipu,
menarhe s 12/13 g.
Dječaci počinje s 12 g, prvi znakovi:
povećanje testisa,
nakon pola godine pubarhe, pa povećanje
penisa
pubertetski zamah rasta+ porast mišićne
mase, mutacija glasa.
Razvoj sek.spolnih oznaka
Tannerove tablice
Razvoj pubične
dlakavosti i
spolovila (muškog)
Razvoj sek.spolnih oznaka
Tannerove tablice
Razvoj dojki
Osim sek.spolnih oznaka, rasta u
visinu i koštanog dozrijevanja, raste i
težina, raste i srce i trbušni organi
Adolescencija
Samopromatranje, uspoređivanje
Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja
Interes za spolnost, autoerotičnost, prijateljstva s osobama istoga
spola
Separacija (od roditelja) i individuacija, povezanost s vršnjacima,
prihvaćanje normi skupine vršnjaka, potreba za
samodokazivanjem
Krizne situacije, rizična ponašanja, kolebanje raspoloženja
Intimne veze s osobama suprotnog spola
Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta
Postizanje psihosocijalne zrelosti: sposobnost apstraktnog
mišljenja, sagledavanja posljedica svojih akcija, izgrađen stav
prema obitelji i vršnjacima, izgrađeni profesionalni ciljevi
Zaostao rast
Dijete je visinom ispod 5.centile za dob ili je brzina rasta
manja od 4 cm/god.
Uzroci:
Porodično
Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta)
Primordijalno (u sklopu prirođenih bolesti)
Nasljedne bolesti- kromosomske, genske, metaboličke
Zbog pothranjenosti, zapuštanja, zlostavljanja
Hormonski (hipofiza, štitnjača)
Bolesti kostura (hondrodisplazija)
Bolesti organskih sustava (srčane)
Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!!
NADOKNADNI RAST!!
Visok rast
Dijete je visinom iznad 95.c.
Konstitucionalno
Sekundarno uz bolesti