11 Preoperativna i postoperativna nega deteta sa Tetralogijom Falot

Download Report

Transcript 11 Preoperativna i postoperativna nega deteta sa Tetralogijom Falot

Univerzitetska dečja klinika, Beograd
Služba kardiohirurgije
Sanja Stanojković
 USM
– poremećaj anatomske strukture srca sa
kojom se dete rađa
 Etiologija je nepoznata
 Često povezane sa hromozomskim poremećajima
(Sy Down, Sy Turner, Sy DiGeorge, Sy Williams...)
 Mogu se podeliti na dve velike grupe


Acijanogene (ASD, VSD, AV canalis, AP window...)
Cijanogene (TOF, D-TGA, Stenosis AP, TAUPV...)
 TOF
je česta cijanogena urođena srčana
mana, predstavlja 10% svih urođenih srčanih
mana.
 To




je kombinacija:
defekta međukomorske pregrade (VSD)
jašuće aorte
suženja plućne arterije
hipertrofije desne komore
Karakterističan koleno-lakatni
položaj deteta usled krize cijanoze
Perioralna cijanoza
Maljičasti
prsti
 Postaviti
dete u koleno-lakatni položaj
 Primeniti kiseoničnu terapiju ( O2 maska)
 Medikamentozna terapija




Sedativi (Chloralhidrat, Flormidal)
Betablokatori (Propranolol)
Vazokonstriktori (noradrenalin)
Korekcija acidoze (bikarbonati)
 Pratiti
vitalne funkcije
 Delovati umirujuće na roditelje ako su
prisutni
 Dijagnostika





Anamneza
Klinički fizikalni pregled
RTG grudnog koša
Ehokardiografija
Kateterizacija srca
 Lečenje


– hirurško
Palijativno (sistemsko-pulmonalni shunt)
Totalna korekcija ( u EKK)
Dijagnostička obrada (RÖ grudnog koša, EKG,
EHO srca, a po potrebi kateterizacija srca i
ispitivanja ostalih organskih sistema)
 Laboratorijska priprema

Hematološka (KKS, koagulacioni status)
 Biohemijska (glikemija, hepatogram, elektroliti, urea,
kreatinin, CRP, i dr.)
 Bakteriološka (brisevi, urinokultura)

Određivanje krvne grupe i trebovanje krvi i
krvnih derivata za operaciju (Er, konc. Tr, ZSP)
 Neposredna fizička priprema – klizma, kupanje,
sedacija, obustava peroralnog unosa 4 h pre
same intervencije


Bolesnički krevet odgovarajuće veličine sa grejačem, transportnim
O2, ambu balonom i nosačem za monitor vitalnih funkcija

Monitor za praćenje vitalnih funkcija (EKG, 2-3 invazivna pritiska,
perkutana SaO2, 1-2 temp.)
 Respirator
 Aspirator
(aktivna sukcija)
 Infuzione i špric pumpe
 Terapijska kolica

Kontinuirano praćenje vitalnih parametara (puls,
invazivni TA, CVP, pLA, pPA, saturacije O2, disanje i
telesna temperatura (centralna i periferna) i
redovno notiranje u evidencionu listu)

Kontrolisanje vrednosti gasova u arterijskoj krvi

Održavanje prohodnosti disajnih puteva redovnom
toaletom – endotrahealnom aspiracijom

Kontrolisanje torakalne drenaže (održavanje
prohodnosti drenova, kontrola količine i izgleda
drenažnog sadržaja) i evidentiranje
• Kontinuirano praćenje i održavanje
prohodnosti linija za invazivni monitoring

Praćenje diureze, izgleda i količine urina kao i sprovođenje nege
i održavanje prohodnosti urinarnog katetera

Sprovođenje svih postupaka peritonealne dijalize u stanjima
akutne bubrežne insuficijencije
Procena sistemske perfuzije (izgled, boja i temperatura kože i
kvalitet perifernih pulseva)
Uzimanje krvnih analiza (biohemijske, hematološke, i po potrebi
dr.)
Uzimanje uzoraka za bakteriološka ispitivanja (trahealni aspirat,
hemokultura)
Određivanje bilansa tečnosti (unos i gubici) i upisivanje u listu
intenzivne nege





Sprovođenje ordinirane kontinuirane i intermitentne
intravenske terapije (CV kateter)

Održavanje i nega kože oko mesta plasiranja katetera za
invanzivno merenje arterijskog i centralnog venskog pritiska

Provera prohodnosti i održavanje nazogastrične sonde i
sprovođenje enteralne ishrane

Hirurška toaleta rane

Sprovođenje nege čula i kože (oči, usna duplja), prevencija
dekubitalnih ulkusa

Sprovođenje svih mera asepse i antisepse te sprečavanje i
prepoznavanje ranih znakova infekcije

Stalna kontrola i nadzor pacijenata, pravovremeno
uočavanje i prepoznavanje komplikacija i
obaveštavanje lekara u slučaju pojave patoloških
znakova kardiovaskularne i respiratorne funkcije,
neuroloških ispada, poremećaja acidobaznog
statusa, disfunkcije bubrega, poremećaja rada
gastrointestinalnog sistema i moguće infekcije,
svrstava medicinske sestre kardiohirurške službe u
poziciju veoma važne karike lanca kardiohirurškog
tima. Svojim znanjem i sposobnošću, profesionalnim
odnosom, kao i brigom i angažovanjem, preuzimaju
značajan deo odgovornosti za konačni uspešni ishod
hirurškog lečenja dece sa urođenim manama srca.