Slide 1

E-LEARNING
U ŠKOLSKOM SUSTAVU
REPUBLIKE HRVATSKE
(ELEKTRONIČKO UČENJE)
Prezentacija poglavlja magistarskog rada
MENADŽMENT ZNANJA NA PRIMJERU
ŠKOLSKOG SUSTAVA REPUBLIKE
HRVATSKE (obranjen 2.6.2005.,Ekonomski
fakultet Osijek.
izradio:
mr.sc. Branislav Orešković,prof.
mail: [email protected]
1


Slide 2

ELEKTRONIČKO UČENJE
E-LEARNING







koncept elektroničkog učenja podrazumijeva integraciju
informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u obrazovni
proces
on-line obrazovanje na daljinu je uži pojam od E-learninga i
podrazumijeva programe koji se u potpunosti ili u najvećem
dijelu zasnivaju na nastavnom procesu
obrazovanje na daljinu podrazumijeva prostornu udaljenost
između nastavnika i učenika (polaznika programa)
BITNE ZNAČAJKE E-LEARNINGA:
- zasnovan je na tehnologiji (IKT), ali je pedagoški orijentiran
- predstavlja socijalni proces koji zahtjeva suradnju među
ljudima
- uvjetuje organizacijske promjene i uvođenje učitelj/tutor
treninga

2


Slide 3

ZNAČAJKE I PREDNOSTI
E-LEARNINGA
ZNAČAJKE:

može biti pogodan za osobno usavršavanje
 smanjuje razliku između pojedinaca i grupa
 treba razlikovati dva ključna pojma:
- sadržaj (tematski oblici namijenjeni učenju:
seminari, lekcije, tečajevi, interaktivne
upute, fakultetski kolegiji)
- upravljački produkt (LMS)
 PREDNOSTI:
- omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja
pojedinih seansi učenja
- omogućuje pristup udaljenim korisnicima kojima je preskupo
putovati
- omogućuje velikim sustavima cjenovno prihvatljivu obuku i to
dislocirano za veliki broj korisnika sustava


3


Slide 4

VRSTE E-LEARNINGA
1) elektroničko učenje se izvodi u učionici u kojoj su
prisutni učenici i nastavnik (sa i bez interakcije, neki
programi omogućuju kontrolu učeničkih računala –
classroom aid
2) samostalno korištenje pripremljenih materijala koji se
izvode na nekoj drugoj lokaciji (materijali su dostavljeni
učenicima na CD-ROM-u ili nekom drugom mediju ili
putem Interneta)
- ovo je nadopuna klasičnoj nastavi i naziva se u literaturi
blended learning ili mixed mode
3) cijeli proces učenja je osmišljen da se izvodi putem
Interneta, a time E-learning postaje jedan od oblika
obrazovanja na daljinu
- ovo su rješenje ustanove i polaznici prihvatili kao
rješenje modernog doba


danas možemo reći kako su u trendu dva oblika
E-learninga:
a) Learning Management System (LMS)
b) videokonferencije putem Interneta

4


Slide 5

OBRAZOVANJE ZA E-LEARNING
E-LEARNING AKADEMIJA


kod nas vodeću ulogu u obrazovanju za
E-learning ima hrvatska akademska i
istraživačka mreža CARNet



koncipirana su tri programa koja se
uglavnom izvode preko Interneta
A) program za E-learning menadžere
B) program za E-learning tutore i
C) program za instrukcijske/course
dizajnere



nastava je organizirana kao
kombinacija kolegija
putem Interneta, radionica u učionici
i udaljenih predavanja putem
videokonferencijskih sustava

5


Slide 6

PROGRAMI CARNnet
AKADEMIJE
1) MENADŽMENT U E-LEARNINGU – omogućuje
stjecanje znanja i vještina potrebnih za učinkovitu
implementaciju E-learninga u visokoškolskim
ustanovama
2) E-LEARNING TUTOR omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih
profesorima i nastavnicima te svima onima koji
održavaju nastavu u on-line okruženju
3) DIZAJNER E-LEARNING TEČAJEVA - namijenjen je
budućim autorima on-line edukacijskih sadržaja, i
nastavnih aktivnosti u on-line okruženju te
tehničkom i drugom osoblju koje osigurava podršku

6


Slide 7

RAZVOJ PRIMJENE ICT-a U
OBRAZOVANJU

7


Slide 8

COURSWARE ALATI











E-learning je danas nemoguće zamisliti bez courseware alata
oni su nadopuna nastavi, neće nikada zamijeniti komunikaciju s “ljudskim bićem”
definicija - “edukacijski softver: računalni softver dizajniran za
edukaciju”(Encarta. World English Dictionary)
svi coursware alati se sastoje iz dva osnovana dijela: PROSTOR ZA PROFESORA i
PROSTOR ZA STUDENTA
prostor za studenta predviđen je za najbolju prezentaciju znanja, a prostor
za profesora najjednostavnijem unosu znanja u taj prostor
prostor za predavača je dalje podijeljen na: prostor za autora materijala, prostor za
administratora sustava i prostor za predavača
osoba koja je autor materijala nije nužno i osoba koja će predavati
javlja se nova struka dizajner gradiva koji je vješt prilagođavanju gradiva
courseware alatima
na tržištu su dostupni mnogi besplatni alati (Moodle, Claroline) i
komercijalni (WebCT, BlackBoard, IntraLearn)
CARNet je svojim nastavnicima osigurao dovoljan broj licenci za WebCT alat

8


Slide 9

STANDARDI E-LEARNINGA
(SCROM)
i LEARNING MANAGEMENT SYSTEM
(LMS)






standardi omogućuju brz i bezbolan način prelaska s jednog
courseware alata na drugi, jedan od najpopularniji na tržištu je
Shareable Object Reference Model (SCROM)
nijedan ozbiljniji E-learning sustav ne može se zamisliti bez
softverskog rješenja koje nazivamo LMS (Learning Management
System)
LMS omogućuje:
- isporuku sadržaja za učenje,
- praćenje sadržaja učenja,
- izvještavanje,
- praćenje napretka polaznika,
- međusobnu komunikaciju mentora i studenata, i studenata,
međusobno,
- administriranje sadržaja učenja,
- testiranje i
- prijava i naplata.

9


Slide 10

E-LEARNING i LMS
(izvor: Časopis Edupoint, br.2)

10


Slide 11

Web Course Tool (WebCT) i

REFERALNI CENTRI ZA PRUŽANJE PODRŠKE
NASTAVNICIMA U PRIMJENI ICT-a U
NASTAVI






WebCT je alat namijenjen za E-learning, a prije svega je
namijenjen održavanju nastave na daljinu
alat može poslužiti za dopunu nastavi u učionici
WebCT omogućuje: objavljivanje multimedijalnih obrazovnih
sadržaja, međusobnu komunikaciju polaznika i njihovu
komunikaciju s nastavnikom, on-line testove, i praćenje
aktivnosti polaznika on-line tečajeva kroz mnogobrojna
statistička izvješća
REFERALNI CENTRI ZA POMOĆ SVEUČILIŠNIM NASTAVNICIMA U
PRIMJENI ICT-a :
1) za prijavljivanje projekata na daljinu
2) za izradu obrazovnih materijala
3) za odabir courseware alata
4) za metodiku i komunikaciju u obrazovanju na daljinu
5) za samo procjenu i procjenu znanja uz primjenu IT-a
6) za odabir računalne i programske podrške
7) za izradu multimedijalnih sadržaja i njihovu prilagodbu za www

11


Slide 12

IZRADA OBRAZOVNIH
MATERIJALA ZA E-LEARNING








kod kreiranja obrazovnih sadržaja
na webu treba voditi računa da ne
budu samo preslikani , već da to
budu interaktivni sadržaji
(kvizovi, testovi, vježbe i
animacije)
treba pri izradi stranica na webu
voditi računa o njenoj osobnosti i
poštivati osnovna pravila kod
odabire boje, pozadine, fonta ili
slike.
također se pri izradi obrazovnih
sadržaja preporučuju
hipertekstualni materijali, a to su
materijali sa linkovima
(poveznicama) – linkovi povezuju
dijelove teksta sa drugim
dijelovima teksta, i nemoguće je
napraviti njegovu tekstualnu
inačicu
SADRŽAJ E-learninga je jako bitan
i po njemu se razlikuje kvaliteta
proizvoda E-learninga (vidi sliku)

izvor: Sun Trust Eqiutable
Securites
12


Slide 13



PEDAGOGIJA, DIDAKTIKA I METODIKA U
ON-LINE OBRAZOVANJU
Postoje mnogi pozitivni učinci kada se
primjenjuju pedagoške metode u
obrazovanju:
- potpunija obrazovna iskustva,
- veća aktivnost polaznika,
- razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanje
problema,
- usmjeravanje polaznika na samostalno
traženje informacija,
- usvajanje znanja u suradnji s drugima i
- bolja priprema polaznika zbog
asinkronog rada.
13


Slide 14

KOMUNIKACIJA U ONLINE OBRAZOVANJU








U proces komunikacije u obrazovanju na daljinu uključeni su:
- predavač/instruktor,
- polaznik nastave,
- obrazovni sadržaji koji su predmet,
razmjene i
- mediji ili komunikacijski kanali.
Postoje dvije komponente u obrazovanju o kojima treba voditi računa, a
vezane za komunikaciju:
a) informacijsko-spoznajna
b) socijalno-emocijalna
VRSTE KOMUNIKACIJE:
a) jednosmjerna komunikacija
b) dvosmjerna komunikacija
SINKRONA i ASINKRONA komunikacija
- SINKRONA je klasični način predavanja, polaznik sluša predavača koji
predaje gradivo, a ovaj ga može u svakom momentu prekinuti
- kod courseware alata postoje tri vrste: audio/videokonferencija,
audiokonferencija i tekstualana konferencija
- ASINKRONA je komunikacija koja polaznicima omogućuje praćenje
predavanja s odmakom, kod ovoga načina polaznik sam bira dijelove
gradiva koje će usvajati (lekcije) i bira tempo i brzinu usvajanja
(mogućnosti koje se koriste kod ove komunikacije su E-pošta i diskusijske
grupe)
14


Slide 15

CJELOŽIVOTNO
OBRAZOVANJE









cjeloživotno učenje predstavlja aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem
unapređenja znanja vještina i sposobnosti. (permanent education- Vijeće Europe
1971.), (longlife education).
doživotno obrazovanje ili trajno (continuing education) - obrazovanje od
završetka nekog formalnog do kraja radnog vijeka ili do smrti.
cjeloživotno obrazovanje uvažava sve oblike učenja: 1) FORMALNO (fakultet, škola)
2) NEFORMALNO (usavršavanje znanja u organizaciji za potrebe radnog mjesta) 3)
INFORMALNO (međugeneracijsko učenje- razmjena znanja među prijateljima, u
obitelji i sl.)
u obrazovnim strategijama EU kao ključna komponenta učenja se naglašava
INFORMACIJSKA PISMENOST, a ona sadrži slijedeće elemente
(Candy 2002.):
- sposobnost učinkovitog traženja informacija,
- upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija,
- lakoća i lagodnost korištenja širokog raspona medija,
- svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija i
- učinkovitost prenošenja informacija drugima.

15


Slide 16

E-LEARNING U
VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA












naša zemlja zaostaje u ovom području za EU
predvodnik aktivnosti vezanih za E-learning na fakultetima je
CARNet i to kroz E-learning akademiju, stručni časopis Edupoint i
referalne centre za potporu nastavnicima pri primjeni ICT-a u
nastavi te licence za courseware alat WebCT
jedan od referalnih centara daje savjete i podršku za
prijavljivanje E-learning projekata u europske inicijative i
projekte s mogućnošću uključivanja u međunarodne izvore
financiranja
FOI Varazdin je razvio svoj vlastiti LMS sustav pod nazivom FDL
studentima je omogućen pristup bazama znanja iz pojedinih
područja (Current Contents, Agricola i dr.)
postoji virtualno sveučilište na kojem možemo vidjeti sve naše
fakultete, zatim popis on-line kolegija i popis digitalnih knjižnica
FER je formirao web obrazovnu zajednicu
od 1997. postoji podružnica Henlyjeve poslovne škole i to samo
modul udaljenog učenja (distance learning)

16


Slide 17

E-learning u osnovnim i
srednjim školama










u strukturi Ministarstva (MZOS) postoji Vijeće za informatizaciju koje se
brine o strategiji informatičkog unapređenja hrvatskih škola
Zavod za unapređenje školstva RH promišlja i provodi politiku unapređenja
nastavnog procesa te stručnog usavršavanja svojih nastavnika
T-COM je sponzor besplatnih Internet sati u informatičkih učionicama u
hrvatskim školama
MZOS omogućuje svojim nastavnicima besplatno stjecanje europske
informatičke diplome ECDL (osnovni modul)
gotovo sve škole imaju svoju web stranicu, a neke od njih i svoj Forum
MZOS i Zavod za školstvo RH imaju dobar i informativan portal
sve je veći broj novih udžbenika koje za prilog imaju multimedijalni CDROM
Zavod za školstvo je pokrenuo inicijativu besplatnog on-line tečaja iz
informatike za nastavnike (udaljeno učenje), putem prvog hrvatskog LMS
sustava (COGNITA d.o.o.), otvorena je i mogućnost priključenja
informatičkih učionica na ovaj napredni sustav za E-learning

17


Slide 18

PITANJA?

18