Transcript Document
Informacioni sistemi Prof. dr Hasan Hanić Mr Aleksandra Bradić-Martinović Beogradska bankarska akademija – Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije Beograd, Zmaj Jovina 12, Tel: +381 11 2621-730 www.bba.edu.rs 1 Poglavlje 5 Primena mreža u poslovanju (Rainer, Turban, str. 134-163) 2 Sadržaj poglavlja 5.1 Primena mreža u poslovanju 5.2 Veb 2.0 5.3 E-Learning and Distance Learning 5.4 Rad na daljinu 3 Ciljevi učenja Opisati četiri najvažnije primene mreža u poslovanju. Opisati različite tehnologije, aplikacije i web sajtove koji potpadaju pod okrilje veba 2.0. Uočiti razliku između e-učenja i učenja na daljinu. Shvatiti koje su prednosti i nedostaci rada na daljinu za poslodavca i zaposlenog. 4 5.1 Primena mreža u poslovanju Mreže podržavaju sve funkcije poslovanja svih tipova organizacija u svakoj delatnosti. Kategorije funkcija: Istraživanje Komunikacija Saradnja Veb-servisi 5 Istraživanje Istraživanje dozvoljava korisnicima da pristupaju informacijama koje su smeštene u bazama podataka svuda u svetu. Pretraživač je računarski program koji traži specifičnu informaciju pomoću ključne reči. Direktorijum je hijerarhijski organizovana kolekcija linkova na Web stranicama. 6 Istraživanje (nastavak) Metapretraživači pretražuju nekoliko pretraživača odjednom i integrišu sve nađene odgovore koje je korisnik tražio. Softverski agenti su računarski programi koji obavljaju set rutinskih operacija za korisnika. Reaguje na ulaz pomoću senzora. Obavezno moraju da imaju fleksibilnost u reakcijama. 7 Portali Portal je na vebu zasnovan personalizovani pristup informacijama i znanju koji obezbeđuje relevantne informacije sa različitih sistema IT i interneta, koristeći tehniku naprednog pretraživanja i indeksiranja.. Komercijalni (javni) portali sadrže različite načine za komunikaciju i najpopularniji su portali na internetu. 8 Portali (nastavak) Portali prema interesovanjima podržavaju određena udruženja, kao što su političke partije ili ljudi koji imaju isti hobi. Mobilni portali su portali kojima se može pristupiti pomoću mobilnih uređaja. Korporativni portali omogućavaju jedinstveni pristup ključnim podacima korp. Specijalizovani za privredne grane. 9 Komunikacije Electronska pošta (e-mail) najčešće korišćena aplikacija na Internetu. Centri za pružanje informacija zasnovani na web-u efektivan, personalizovan kontakt sa kupcima – briga o kupcima. 10 Glasovna komunikacija Elektronske pričaonice (chat rooms) virtuelno mesto sastanaka, gde se sastaje obično ista grupa, radi neobaveznog ćaskanja. Internet telephon (VoIP) voice-over IP telefonski pozivi se tretiraju kao bilo koja druga vrsta podataka. 11 Saradnja (kolaboracija) Saradnja podrazumeva da dva ili više entiteta (pojedinaca, tima, grupe, organizacije) rade zajedno da izvrše određene zadatke. Radna grupa označava dva ili više pojedinaca koji rade zajedno radi obavljanja nekog zadatka. Virtuelna grupa (tim) je kada članovi grupe moraju da budu na različitim lokacijama. 12 Saradnja (nastavak) Virtuelna saradnja odnosi se na upotrebu digitalnih tehnologija koje omogućavaju organizacijama ili pojedincima da zajednički delaju u raznim domenima. Radni procesi predstavljaju kretanje informacija dok prolaze kroz seriju koraka koji čine radne procedure organizacije. Upravljanje radnim procesima omogućava slanje dokumenata, informacija i zadataka od jednog do drugog zaposlenog na način koji diktiraju pravila i procedure organizacije. 13 Softver za podršku radnim procesima (Groupware) Groupware se odnosi na softverske proizvode koji podržavaju grupu ljudi koja sarađuje na istom zadatku ili želi da postigne isti cilj. Telekonferencija je upotreba elektronske komunikacija koja omogućuje da se više udaljenih učesnika poveže i komunicira. 14 Groupware (nastavak) Videokonferencija je komunikacija pri kojoj učesnici na jednoj lokaciji mogu videti učesnike na drugoj. Web konferencija je videokonferencija preko Interneta. Alati za saradnju u realnom vremenu pomažu kompanijama da premoste problem prostora i vremena, donose odluke i sarađuju na projektima (whiteboards). 15 Veb 2.0 Veb 1.0 – stvaranje veb sajtova i komercijalizacija veba Veb 2.0 je “živi veb” ili “novi veb”, čiji sajtovi sakupljaju kolektivnu inteligenciju Veb sajtovi generacije 2.0 uključuju: XML AJAX Blogove Vikije 16 Extensible Markup Language (XML) XML je set pravila za šifrovanje dokumenata u format čitljiv računaru. Olakšava razmenu podataka između raznih aplikacija. Ciljevi koje su imali konstruktori ovog jezika su bili: jednostavnost, opšti pristup i upotrebljivost preko Interneta. Ovaj format je postao osnovni za npr. Microsoft Office 17 AJAX Tehnika razvoja veb aplikacija koja omogućava da se prikažu samo novi podaci na veb-stranici, a da cela veb-stranica ne mora ponovo da se učitava. 18 Blogovi i blogovanje Personalizovan veb-sajt otvoren za javnost, na kome autor izražava svoja osećanja i mišljenja. Virtuelni dnevnik Blogosfera 19 Vikiji (Wikis) Veb-sajt na kome svako može da postavi materijal i izmeni druge materijale. Vikiji sakupljaju rezultate istraživanja korisnika interneta, tako da kolektivan rezultat može biti impresivan. 20 Really Simple Syndication Dozvoljava korisnicima da primaju informacije koje žele i kada žele, a da ne moraju da pretražuju hiljade veb-sajtova. Potrebno je da imaju poseban čitač koji prikazuje RSS sadržaj sa veb-sajta koji je korisnik odabrao. 21 Potkasti i videokasti Podcast – je digitalni audio-fajl koja se distribuira putem veba i koristi RSS radi puštanja na portabl medija plejerima ili PC Videcast – je isto što i podcast samo je u pitanju digitalna video-fajl. 22 Kategorije veb-sajtova 2.0 Socijalno umrežavanje. Omogućavaju korisnicima da postave svoje sadržaje n aveb u formi teksta (blgovi), glasa (potkasti), slika i video inserata (videokasti) Facebook, MySpace, Last.fm, Twitter, YouTube 23 Agregatori i mešapi Agregatori su veb sajtovi koji obezbeđuju kolekciju sadržaja. Mešap znači izmešati i uporediti sadržaje drugih delova veba . Mešap je veb sajt koji preuzima sadržaje drugih veb sajtova, zatim ih izmeša da bi stvorio novu vrstu sadržaja. 24 5.3. E-Learning and Distance Learning E-Learning se odnosi na učenje podržano vebom. U virtuelnoj učionici svi časovi se obavljaju on-line, a razred se ne sreće licem u lice. Učenje na daljinu se odnosi na bilo koju situaciju učenja pri kome se nastavnik i student ne sreću licem u lice. 25 Prednosti E-Learning-a Online materijali mogu pružiti savremene sadržaje visokog kvaliteta. Studenti mogu imati fleksibilnost i učiti u bilo koje vreme i bilo kojim tempom. Vreme učenja je generalno kraće, što znači da više ljudi može biti obučeno u istom roku. Troškovi obuke mogu biti redukovani, a mogu se ostvariti i uštede na prostoru za učenje (zgrade, nameštaj, infrastruktura) 26 Nedostaci E-Learning-a Instruktorima možda treba posebna obuka za ovaj vid nastave. Moguće da je potrebna nabavka nove opreme. Studenti mogu osetiti nedostatak interakcije sa predavačem. Ocenjivanje studenta može biti problematično, jer profesori ne mogu znati ko je zaista uradio zadatak. 27 E-Learning (nastavak) Virtuelni univerziteti su online univerziteti koji studentima omogućavaju da prisustvuju predavanjima od kuće ili sa neke druge lokacije putem Interneta. 28 5.4 Rad na daljinu Telecommuting Distribuirana radna snaga Ne rade u firmama, već od kuće… U SAD 20% zaposlenih je u ovoj kategoriji 29