Transcript Document
Informacioni sistemi
Prof. dr Hasan Hanić
Mr Aleksandra Bradić-Martinović
Beogradska bankarska akademija
– Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije
Beograd, Zmaj Jovina 12, Tel: +381 11 2621-730
www.bba.edu.rs
1
Poglavlje 5
Primena mreža
u poslovanju
(Rainer, Turban, str. 134-163)
2
Sadržaj poglavlja
5.1 Primena mreža u poslovanju
5.2 Veb 2.0
5.3 E-Learning and Distance Learning
5.4 Rad na daljinu
3
Ciljevi učenja
Opisati četiri najvažnije primene mreža u
poslovanju.
Opisati različite tehnologije, aplikacije i web
sajtove koji potpadaju pod okrilje veba 2.0.
Uočiti razliku između e-učenja i učenja na daljinu.
Shvatiti koje su prednosti i nedostaci rada na
daljinu za poslodavca i zaposlenog.
4
5.1 Primena mreža u
poslovanju
Mreže podržavaju sve funkcije poslovanja
svih tipova organizacija u svakoj delatnosti.
Kategorije funkcija:
Istraživanje
Komunikacija
Saradnja
Veb-servisi
5
Istraživanje
Istraživanje dozvoljava korisnicima da
pristupaju informacijama koje su smeštene u
bazama podataka svuda u svetu.
Pretraživač je računarski program koji traži
specifičnu informaciju pomoću ključne reči.
Direktorijum je hijerarhijski organizovana
kolekcija linkova na Web stranicama.
6
Istraživanje (nastavak)
Metapretraživači pretražuju nekoliko
pretraživača odjednom i integrišu sve nađene
odgovore koje je korisnik tražio.
Softverski agenti su računarski programi
koji obavljaju set rutinskih operacija za
korisnika. Reaguje na ulaz pomoću senzora.
Obavezno moraju da imaju fleksibilnost u
reakcijama.
7
Portali
Portal je na vebu zasnovan personalizovani
pristup informacijama i znanju koji
obezbeđuje relevantne informacije sa
različitih sistema IT i interneta, koristeći
tehniku naprednog pretraživanja i
indeksiranja..
Komercijalni (javni) portali sadrže različite
načine za komunikaciju i najpopularniji su
portali na internetu.
8
Portali (nastavak)
Portali prema interesovanjima podržavaju
određena udruženja, kao što su političke
partije ili ljudi koji imaju isti hobi.
Mobilni portali su portali kojima se može
pristupiti pomoću mobilnih uređaja.
Korporativni portali omogućavaju
jedinstveni pristup ključnim podacima korp.
Specijalizovani za privredne grane.
9
Komunikacije
Electronska pošta (e-mail) najčešće korišćena
aplikacija na Internetu.
Centri za pružanje informacija zasnovani na
web-u efektivan, personalizovan kontakt sa
kupcima – briga o kupcima.
10
Glasovna komunikacija
Elektronske pričaonice (chat rooms) virtuelno
mesto sastanaka, gde se sastaje obično ista grupa,
radi neobaveznog ćaskanja.
Internet telephon (VoIP) voice-over IP telefonski
pozivi se tretiraju kao bilo koja druga vrsta
podataka.
11
Saradnja (kolaboracija)
Saradnja podrazumeva da dva ili više entiteta
(pojedinaca, tima, grupe, organizacije) rade zajedno
da izvrše određene zadatke.
Radna grupa označava dva ili više pojedinaca koji
rade zajedno radi obavljanja nekog zadatka.
Virtuelna grupa (tim) je kada članovi grupe
moraju da budu na različitim lokacijama.
12
Saradnja (nastavak)
Virtuelna saradnja odnosi se na upotrebu
digitalnih tehnologija koje omogućavaju
organizacijama ili pojedincima da zajednički delaju
u raznim domenima.
Radni procesi predstavljaju kretanje informacija
dok prolaze kroz seriju koraka koji čine radne
procedure organizacije. Upravljanje radnim
procesima omogućava slanje dokumenata,
informacija i zadataka od jednog do drugog
zaposlenog na način koji diktiraju pravila i
procedure organizacije.
13
Softver za podršku radnim
procesima (Groupware)
Groupware se odnosi na softverske
proizvode koji podržavaju grupu ljudi koja
sarađuje na istom zadatku ili želi da postigne
isti cilj.
Telekonferencija je upotreba elektronske
komunikacija koja omogućuje da se više
udaljenih učesnika poveže i komunicira.
14
Groupware (nastavak)
Videokonferencija je komunikacija pri kojoj
učesnici na jednoj lokaciji mogu videti učesnike na
drugoj.
Web konferencija je videokonferencija preko
Interneta.
Alati za saradnju u realnom vremenu pomažu
kompanijama da premoste problem prostora i
vremena, donose odluke i sarađuju na projektima
(whiteboards).
15
Veb 2.0
Veb 1.0 – stvaranje veb sajtova i komercijalizacija
veba
Veb 2.0 je “živi veb” ili “novi veb”, čiji sajtovi
sakupljaju kolektivnu inteligenciju
Veb sajtovi generacije 2.0 uključuju:
XML
AJAX
Blogove
Vikije
16
Extensible Markup Language
(XML)
XML je set pravila za šifrovanje dokumenata
u format čitljiv računaru. Olakšava razmenu
podataka između raznih aplikacija.
Ciljevi koje su imali konstruktori ovog jezika
su bili: jednostavnost, opšti pristup i
upotrebljivost preko Interneta.
Ovaj format je postao osnovni za npr.
Microsoft Office
17
AJAX
Tehnika razvoja veb aplikacija koja
omogućava da se prikažu samo novi podaci
na veb-stranici, a da cela veb-stranica ne
mora ponovo da se učitava.
18
Blogovi i blogovanje
Personalizovan veb-sajt otvoren za javnost,
na kome autor izražava svoja osećanja i
mišljenja.
Virtuelni dnevnik
Blogosfera
19
Vikiji (Wikis)
Veb-sajt na kome svako može da postavi
materijal i izmeni druge materijale.
Vikiji sakupljaju rezultate istraživanja
korisnika interneta, tako da kolektivan
rezultat može biti impresivan.
20
Really Simple Syndication
Dozvoljava korisnicima da primaju
informacije koje žele i kada žele, a da ne
moraju da pretražuju hiljade veb-sajtova.
Potrebno je da imaju poseban čitač koji
prikazuje RSS sadržaj sa veb-sajta koji je
korisnik odabrao.
21
Potkasti i videokasti
Podcast – je digitalni audio-fajl koja se
distribuira putem veba i koristi RSS radi
puštanja na portabl medija plejerima ili PC
Videcast – je isto što i podcast samo je u
pitanju digitalna video-fajl.
22
Kategorije veb-sajtova 2.0
Socijalno umrežavanje. Omogućavaju
korisnicima da postave svoje sadržaje n aveb
u formi teksta (blgovi), glasa (potkasti), slika
i video inserata (videokasti)
Facebook, MySpace, Last.fm, Twitter,
YouTube
23
Agregatori i mešapi
Agregatori su veb sajtovi koji obezbeđuju
kolekciju sadržaja.
Mešap znači izmešati i uporediti sadržaje
drugih delova veba .
Mešap je veb sajt koji preuzima sadržaje
drugih veb sajtova, zatim ih izmeša da bi
stvorio novu vrstu sadržaja.
24
5.3. E-Learning and Distance
Learning
E-Learning se odnosi na učenje podržano
vebom.
U virtuelnoj učionici svi časovi se obavljaju
on-line, a razred se ne sreće licem u lice.
Učenje na daljinu se odnosi na bilo koju
situaciju učenja pri kome se nastavnik i
student ne sreću licem u lice.
25
Prednosti E-Learning-a
Online materijali mogu pružiti savremene sadržaje
visokog kvaliteta.
Studenti mogu imati fleksibilnost i učiti u bilo koje
vreme i bilo kojim tempom.
Vreme učenja je generalno kraće, što znači da više
ljudi može biti obučeno u istom roku.
Troškovi obuke mogu biti redukovani, a mogu se
ostvariti i uštede na prostoru za učenje (zgrade,
nameštaj, infrastruktura)
26
Nedostaci E-Learning-a
Instruktorima možda treba posebna obuka za ovaj
vid nastave.
Moguće da je potrebna nabavka nove opreme.
Studenti mogu osetiti nedostatak interakcije sa
predavačem.
Ocenjivanje studenta može biti problematično, jer
profesori ne mogu znati ko je zaista uradio zadatak.
27
E-Learning (nastavak)
Virtuelni univerziteti su online univerziteti
koji studentima omogućavaju da prisustvuju
predavanjima od kuće ili sa neke druge
lokacije putem Interneta.
28
5.4 Rad na daljinu
Telecommuting
Distribuirana radna snaga
Ne rade u firmama, već od kuće…
U SAD 20% zaposlenih je u ovoj kategoriji
29