Transcript Darovitost - Nadarenost
Slide 1
ZAGONETKA
NEDAM TI DA SE SJETIŠ
ODGOVORA
KAD SE TRESEŠ – MENI
FORA !
BOLJE MISLI – TKO ME
NEMA ?
SVE NAS PRATI –
TO JE . . . . .
Uma 5,6 g.
Slide 2
DAROVITOST
Složenost pojave i procesa
Slide 3
Darovitost – složenost pojave i procesa
DAROVITOST
Teorije o prirodi
darovitosti
Glavne karakteristike
različitih shvaćanja
darovitosti
Modeli definiranja
darovitosti
Slide 4
Darovitost – složenost pojave i procesa
Identifikacija
Metode i
tehnike
Koncepcija
priroda
i način
manifestiranja
Definiranje
darovitosti
Potpora
Metode i
postupci
Slide 5
Darovitost – složenost pojave i procesa
TEORIJE
Biološke
Okolinske
Interakcionističke
OPIS POJAVE
Jedinstven fenomen
ili više vrsta darovitosti / talenta
OBJAŠNJENJE
PRIRODE
POJAVE:
Darovitost kao svojstvo ličnosti – osobine/ponašanja
Darovitost kao aktivnost – produkt/postignuće
Slide 6
Darovitost – složenost pojave i procesa
• RAZVOJNE TEORIJE
Prate razvoj darovitosti od predispozicija do postignuća
Slide 7
Darovitost – složenost pojave i procesa
• KOGNITIVISTIČKE TEORIJE
Objašnjavaju kognitivne mehanizme i procese koji u
osnovi ponašanja darovite osobe
Slide 8
Darovitost – složenost pojave i procesa
INTERAKCIONISTIČKE
Razvojne teorije
BIOLOŠKE
OKOLINSKE
(biološki
determinizam)
Sociološke /teorije
učenja
•Genetski potencijal za
visoka postignuća
donosimo na svijet
rođenjem.
•Potencijal za visoka
•Kognitivni razvoj nije samo
postignuća ne nastaje
prirodan proces već je i
zbog naslijeđa i razvoja kulturalno uvjetovan.
već zbog UČENJA.
•Inteligencija je
jedinstvena i
naslijeđena
•UČENJEM unosimo
značajne promjene u
osobne dispozicije.
• Zagovaranje
“Meritokracije” –
društva kojeg vode
sposobni pojedinci
•Zanemarivanje
urođenih sposobnosti.
•Narastajuća sposobnost
reagiranja sukladno
zahtjevima okoline –
postizanje nove ravnoteže i
samoregulacija.
•Važnost “zone približnog
razvoja” – stimuliranje
djeteta malo iznad razine
njegova trenutnog razvoja.
Slide 9
? P I T A NJ E ?
Što ima veći
utjecaj:
NASLIJEĐE ili
OKOLINA ?
Slide 10
? P I T A NJ E ?
Koji su mitovi o
darovitosti?
(E. Winner, 1996)
Da li je točna tvrdnja:
“S dovoljno roditeljske
posvećenosti i energije
nije teško stvoriti dijete –
genija”
Slide 11
Modeli definiranja darovitosti
prema: Monks & Mason
Darovitost kao
osobina
(Trait oriented model)
Darovitost kao
spoznajne
komponente
(Cognitive component
Darovitost kao
postignuće
(Achievement oriented
model)
Socio kulturalni/psihosocijalni model
model)
Tannenbaum, 1983
Terman,1921
Sternberg,1985 –
Renzulli,1978 –
teorija biološkog
determinizma –
inteligencija kao
jednodimenzionalno
naslijeđeno svojstvo Marland’s definicija,
1972.
trijadna teorija
inteligencije (analitička,
sintetička, praktična)
Tri vrste komponenti –
stjecanje znanja,
djelatne i meta komponente
troprstenasta teorija,
natprosječne
sposobnosti,
kreativnost i
posvećenost zadatku
Prethodni modeli ne
uključuju
Razlikuje
POTENCIJAL od
realiziranih sposobnosti
– DAROVITOG
PONAŠANJA.
određuju tko je darovit
(odnos ljubav – mržnja
jednakost – izvrsnost)
Gardner, 1983 proširenje ovog
pristupa kroz koncept
višestrukih
inteligencija
MAKROELEMENTE
(ekonomske,
političke, kulturalne)
– društvene vrednote
Slide 12
? P I T A NJ E ?
Kako društveni kontekst
utječe na definiranje
darovitosti?
( Tannenbaum,1991)
Što su tzv. “rijetki”,
“suvišni”, “dostatni” i
“neobični” talenti ?
Slide 13
Darovitost – što je to?
Troprstenasta teorija, Renzulli,1978
Slide 14
Darovitost – što je to?
Metakognicija
Znanje: kako
uspješnije učiti,
kako bolje misliti
Vještine: izbor,
planiranje,
kontrola
Slide 15
Darovitost – što je to?
Divergentno
mišljenje:
Fluentnost
Fleksibilnost
Originalnost
Znatiželja
Sklonost
riziku
Slide 16
Darovitost – što je to ?
KARAKTERNE
OSOBINE
INTRINZIČNA
MOTIVACIJA
Pozitivna slika o sebi
Predanost zadatku
Jak karakter
Kompetentnost
Hrabrost
Samoutjecajnost
Neovisnost
Akademska
očekivanja
Karizma
Slide 17
Darovitost – što je to ?
Divergentno
mišljenje:
Fluentnost
Fleksibilnost
Originalnost
Znatiželja
Sklonost riziku
KARAKTERNE OSOBINE:
Pozitivna slika o sebi
Jak karakter
Hrabrost
Neovisnost
Potreba za postizanjem
uspjeha
Visoke intelektualne
sposobnosti
Metakognitivne
vještine:
Planiranje,
provjeravanje
Kako uspješnije učiti i
misliti
INTRINZIČNA
MOTIVACIJA:
Predanost zadatku
Kompetentnost
Samoutjecajnost
Visoka akademska
očekivanja
Slide 18
? PITANJA?
Da li su visoke intelektualne sposobnosti
dovoljan uvjet za iznimna postignuća ili ona
više ovise o osobinama ličnosti?
Što je to kreativnost ?
• Osoba koja pokazuje određena ponašanja
• Način na koji je produkt nastao
• Sam proizvod / produkt
Renzulli, 1978.
Slide 19
Kreativnost u ranoj dobi - primjer
Martin, 5g, Balerina
Dominik, 8g, Robot od 30 životinja
Slide 20
Kreativnost u ranoj dobi - primjer
Slide 21
Darovitost – što je to?
Slide 22
Darovitost – talent:
Gagne, 1985.
Darovitost
Talent
Prirodne (urođene) sposobnosti
koje omogućavaju spontanost i
lakoću izvedbe, uspjeh “od prve”,
nepotrebnost vježbe
Iznimno ovladavanje nekom
vještinom
uz sustavni trening u poticajnom
okruženju
Značajno natprosječna
kompetentnost u jednom ili više
područja ljudskih
sposobnosti/sklonosti
Značajno natprosječno
postignuće
u jednom ili više područja ljudske
aktivnosti
Slide 23
Darovitost – talent
(Gagne,1985)
Urođena
sposobnost
“PRIRODNI
DAR”
Brži i lakši razvoj
vježbom stečenih
vještina
TALENTA
Slide 24
? P I T A NJ E ?
• Koji je odnos opće
nadarenosti i
specifičnih
talenata?
• Da li je visoki IQ
nužan preduvjet za
glazbeni i umjetnički
talent?
Slide 25
DVOJBE
Veliko neslaganje u koncepcijama i definiranju
– točke razilaženja:
o
o
o
o
Raspon ponašanja /vještina na koje se odnosi darovitost
Mjere darovitosti
“Cut off” skor iznad kojega se netko smatra darovit
Priroda usporednih grupa
Slide 26
Darovitost - složenost procesa
Slide 27
DEFINIRANJE DAROVITOSTI
postupno proširivanje definicija
Psihološka svojstva
Postignuća
Značajni osobni te
izvanjski
faktori
Slide 28
Koliko ima definicija ?
• preko 140 !
• Kratka definicija je
nemoguća jer od toga
kako definiramo ključne
sastavnice darovitosti
ovise postupci/metode
identifikacije i potpore.
Slide 29
Definiranje darovitosti
Darovita djeca su ona koja
su stručno identificirana
od strane stručnih osoba i
koja su zahvaljujući
iznimnim sposobnostima
spremna i za iznimna
postignuća.
Takvoj djeci potreban je i
program koji se razlikuje
od uobičajenog programa
vrtića/škola.
Slide 30
Definiranje darovitosti
Djeca sposobna za visoka postignuća očituju
svoje potencijale i/ili postignuća u nekom od
slijedećih područja:
opće intelektualne sposobnosti
specifične akademske sposobnosti
kreativno ili produktivno mišljenje
sposobnost vođenja
umjetničke sposobnosti
psihomotorne sposobnosti
Davis & Rimm 1985.
Slide 31
Definiranje darovitosti
Nadarenost, obdarenost
Genijalnost
U osnovi svake darovitosti stoje
izuzetne, natprosječne
sposobnosti, kreativnost i
osobine ličnosti.
Vrhunska, osobito rijetka i izrazita
sposobnost.
Daroviti pojedinci sposobni su u
jednom ili više područja ljudske
djelatnosti trajno postizati
natprosječna postignuća.
To su izumitelji, inovatori,
znanstvenici, vrhunski sportaši,
umjetnički stvaratelji, istraživači.
Genije stvara nešto suštinski
novo.
Genijalnost podrazumijeva
izuzetan sklop visokih
intelektualnih sposobnosti,
osobina ličnosti, kreativnosti i
jake motivacije te sredine u kojoj
genije raste i stvara.
(Mozart, Picaso, Einstein, N.Winer,
N.Tesla).
Ovi pojedinci ostvaruju nove vrijednosti od šireg
društvenog značaja.
Slide 32
Izjave
Uma 5,6 g
O Nikoli Tesli:
Ne volim Nikolu Teslu
zato što on ne voli žene.
Rekao je da su ženine oči
samo svjetlo u praznoj
glavi.
O Albertu Einsteinu:
Einsteina volim, jer je bio
zaluđen znanošću, baš
kao i ja!
Slide 33
Izjave
Uma 5,6 g
O Aleksandru Flemingu:
• Grozno, jedva čekam da ga ispravim kad postanem
biokemičarka!
• Otkrio je penicilin a nije mislio kako je nama kad pijemo
antibiotik pa osjetimo gljivice kao nuspojavu. Ja ću otkriti
neki antibiotik koji ce imati neka svojstva penicilina i
jogurta, da istovremeno ubije i gljivice.
Slide 34
Darovitost - predškolska dob
• Kao darovitu,
odgajatelji izdvajaju
djecu koja mnoge
stvari rade prije, brže
uspješnije i drukčije
od svojih vršnjaka, te
onu koja u tome imaju
bolja i viša
postignuća.
Slide 35
Darovitost - predškolska dob
• Darovitim predškolskim djetetom smatramo ono,
koje u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno
postiže značajno bolja, iznad prosječna
postignuća od svojih vršnjaka.
Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec, 1998.
Slide 36
Darovitost - predškolska dob
Susan Leyden,1990: Helping the Child of Exceptional Ability
Slide 37
? P I T A NJ E ?
Kada treba započeti s
identifikacijom ?
Idealna dob za utvrđivanje
darovitosti putem testova je
između 4 i 8 godina.
IQ bodovi iznimno nadarene
djece opadaju oko 9. godine
zbog efekta dosezanja “stropa”
na testovima.
(Karney, Silverman).
Slide 38
Koliko ima darovitih ?
KOLIKO IMA DAROVITIH ?
Čestina nadarenih u općoj populaciji:
1 od 260 osoba ima IQ 140 i više
1 od 2.330 osoba ima IQ 150 i više
1 od 31.560 osoba ima IQ 160 i više
1 od 652.600 osoba ima IQ 170 i više
1 od 2.000.000 osoba ima IQ 180 i više
Slide 39
Koliko ima darovitih ?
Kontinuum natprosječnih sposobnosti:
bistro (bright) + 1 SD,
sposobno(able) + 2 SD
vrlo sposobno (very able) + 3 SD
visoko sposobno (highly able) + 4 SD
Darovito/ talentirano (gifted/ talented) + 4 SD
i više
Slide 40
? P I T A NJ E ?
Koje metode koristimo
u istraživanju
darovitih sukladno
njihovom malom broju
u općoj populaciji ?
Slide 41
Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti
Čudina-Obradović, 1990.
Nadarenost kao: Visoka opća
intelektualna
sposobnost
Psihološke
kategorije
Kriterij
nadarenosti
Metode
identifikacije
Vanjske
karakteristike
Odgojno
obrazovni
postupci
Visoka
kreativnost
Visoke
specifične
sposobnosti
Slide 42
Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti
Čudina-Obradović, 1990.
Nadarenost kao: Stvaralačka
sposobnost
Psihološke
kategorije
Kriterij
nadarenosti
Metode
identifikacije
Vanjske
karakteristike
Odgojno
obrazovni
postupci
Sposobnost
upravljanja procesima
mišljenja
Područno specifična
stvaralačka
sposobnosti
Slide 43
Literatura
•
Cvetković-Lay J. (1995): Ja hoću i mogu više, Priručnik za odgoj
darovite djece od 3 do 8 godina, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Cvetković-Lay J., Sekulić – Majurec A. (1998): Darovito je, što ću s
njim?, Priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi,
Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Cvetković-Lay, J. (2002): Darovito je, što ću sa sobom?, Priručnik za
obitelj, vrtić i školu, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Čudina- Obradović M. (1990): Nadarenost, razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga, Zagreb.
•
George, D. (2003): Obrazovanje darovitih, kako identificirati i obrazovati
darovite učenike, Educa d.o.o., Zagreb.
•
Reader (1995): Center for the study of Giftednes, Nijmegen, Netherland.
•
Winner, E. (2005): Darovita djeca: Mitovi i stvarnost, Ostvarenje d.o.o.,
Zagreb.
Slide 44
Darovitost – jedan primjer
Uma: 5,6 godina
NAZIV IZUMA: KEMISLAV BUĆKURIŠ
OPIS IZUMA:
• Radi se o stroju koji bi «da je u normalnom
stanju, kemijske elemente iz periodnog
sustava[1] spajao u kemijske spojeve koji su
nam neophodni.
• Na primjer, ako ti pri ruci nije voda, on bi na
umjetan način kisik i vodik spojio u H2O, davao
željezo našoj krvi, jod bez kojeg je nemoguć
normalan rast, stvarao sapune i mirise,od kalcija
napravio mlijeko, kad si u podzemnoj garaži,
doda ti kisika.
Slide 45
KEMISLAV BUĆKURIŠ
• No stroj se pokvario i nastala je zbrka i
bućkuriš. Sada on klor spaja s elementima
iz zraka i kroz cijev izlazi otrovan zeleni
plin, od previše joda mali punoglavac se
preko noći pretvorio u žabu, Kemislav je
pritom neprirodno crven jer su mu se od
previše željeza namnožila krvna zrnca, a
fosfor koji je u vrlo malim količinama
potreban da bi naši mišići funkcionirali,
sad je izazvao vatromet jer ga je previše a
jako je zapaljiv element.
Slide 46
KEMISLAV BUĆKURIŠ
• Pojedini kemijski elementi na malim karticama ubacuju
se u «kotao» a očekivane spojeve, odnosno, u ovom
slučaju neželjene reakcije i spojeve vidimo:
• a) kroz cijev – otrovni zeleni plin nastao od klora;
• b) kao plastičnu žuto-crvenu vješalicu koja baca iskre
vatrometa;
• c) crvenilo na tijelu Kemislava B. zbog nagomilanih
eritrocita, problem željeza.
• Stroj ima i lice - oči u obliku dvije molekule kisika tj. O2 –
O2; nos u obliku simbola za element sumpor S izokrenut
vodoravno, usta u obliku simbola za klor, CL.
•
[1] PERIODNI SUSTAV ELEMENATA – Umina definicija:
Slide 47
Kemislav Bućkuriš
Slide 48
Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g
• Tablica na kojoj su prikazani kemijski elementi,
oni iz prirode i umjetno stvoreni, zajedno sa
relativnom atomskom masom.
• Boja na tablici nam govori, jesu li metali,
nemetali ili prijelazni metali.
• Periodni sustav složio je Mendeljejev; neka
imena su nastala prema najznačajnijim
znanstvenicima npr. Einsteinij i Mendeljevij.
• Meni je smiješan naziv elementa «prase-odiimij». (Prase, odi mi kupiti kruh!, na to me
podsjeća!)
Slide 49
Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g
• Najotrovniji kemijski elementi su arsen i radij, ali
i klor može biti smrtonosan u određenim
kombinacijama.
• Skoro sam rekla da je otrovan CO2 - ali on je
spoj, a ne element.
• Moj Kopernik (mala žuta vrana, moja plišana
igračka, vrlo pametan, kemičar i detektiv po
zanimanju) nikamo ne ide bez periodnog
sustava, a kad ga pokušavaju podmititi, uvijek
mu njega poklanjaju, jer toga mu nikad dosta.
Slide 50
Uma na predavanju Sekciji kemičara u V gimnaziji
ZAGONETKA
NEDAM TI DA SE SJETIŠ
ODGOVORA
KAD SE TRESEŠ – MENI
FORA !
BOLJE MISLI – TKO ME
NEMA ?
SVE NAS PRATI –
TO JE . . . . .
Uma 5,6 g.
Slide 2
DAROVITOST
Složenost pojave i procesa
Slide 3
Darovitost – složenost pojave i procesa
DAROVITOST
Teorije o prirodi
darovitosti
Glavne karakteristike
različitih shvaćanja
darovitosti
Modeli definiranja
darovitosti
Slide 4
Darovitost – složenost pojave i procesa
Identifikacija
Metode i
tehnike
Koncepcija
priroda
i način
manifestiranja
Definiranje
darovitosti
Potpora
Metode i
postupci
Slide 5
Darovitost – složenost pojave i procesa
TEORIJE
Biološke
Okolinske
Interakcionističke
OPIS POJAVE
Jedinstven fenomen
ili više vrsta darovitosti / talenta
OBJAŠNJENJE
PRIRODE
POJAVE:
Darovitost kao svojstvo ličnosti – osobine/ponašanja
Darovitost kao aktivnost – produkt/postignuće
Slide 6
Darovitost – složenost pojave i procesa
• RAZVOJNE TEORIJE
Prate razvoj darovitosti od predispozicija do postignuća
Slide 7
Darovitost – složenost pojave i procesa
• KOGNITIVISTIČKE TEORIJE
Objašnjavaju kognitivne mehanizme i procese koji u
osnovi ponašanja darovite osobe
Slide 8
Darovitost – složenost pojave i procesa
INTERAKCIONISTIČKE
Razvojne teorije
BIOLOŠKE
OKOLINSKE
(biološki
determinizam)
Sociološke /teorije
učenja
•Genetski potencijal za
visoka postignuća
donosimo na svijet
rođenjem.
•Potencijal za visoka
•Kognitivni razvoj nije samo
postignuća ne nastaje
prirodan proces već je i
zbog naslijeđa i razvoja kulturalno uvjetovan.
već zbog UČENJA.
•Inteligencija je
jedinstvena i
naslijeđena
•UČENJEM unosimo
značajne promjene u
osobne dispozicije.
• Zagovaranje
“Meritokracije” –
društva kojeg vode
sposobni pojedinci
•Zanemarivanje
urođenih sposobnosti.
•Narastajuća sposobnost
reagiranja sukladno
zahtjevima okoline –
postizanje nove ravnoteže i
samoregulacija.
•Važnost “zone približnog
razvoja” – stimuliranje
djeteta malo iznad razine
njegova trenutnog razvoja.
Slide 9
? P I T A NJ E ?
Što ima veći
utjecaj:
NASLIJEĐE ili
OKOLINA ?
Slide 10
? P I T A NJ E ?
Koji su mitovi o
darovitosti?
(E. Winner, 1996)
Da li je točna tvrdnja:
“S dovoljno roditeljske
posvećenosti i energije
nije teško stvoriti dijete –
genija”
Slide 11
Modeli definiranja darovitosti
prema: Monks & Mason
Darovitost kao
osobina
(Trait oriented model)
Darovitost kao
spoznajne
komponente
(Cognitive component
Darovitost kao
postignuće
(Achievement oriented
model)
Socio kulturalni/psihosocijalni model
model)
Tannenbaum, 1983
Terman,1921
Sternberg,1985 –
Renzulli,1978 –
teorija biološkog
determinizma –
inteligencija kao
jednodimenzionalno
naslijeđeno svojstvo Marland’s definicija,
1972.
trijadna teorija
inteligencije (analitička,
sintetička, praktična)
Tri vrste komponenti –
stjecanje znanja,
djelatne i meta komponente
troprstenasta teorija,
natprosječne
sposobnosti,
kreativnost i
posvećenost zadatku
Prethodni modeli ne
uključuju
Razlikuje
POTENCIJAL od
realiziranih sposobnosti
– DAROVITOG
PONAŠANJA.
određuju tko je darovit
(odnos ljubav – mržnja
jednakost – izvrsnost)
Gardner, 1983 proširenje ovog
pristupa kroz koncept
višestrukih
inteligencija
MAKROELEMENTE
(ekonomske,
političke, kulturalne)
– društvene vrednote
Slide 12
? P I T A NJ E ?
Kako društveni kontekst
utječe na definiranje
darovitosti?
( Tannenbaum,1991)
Što su tzv. “rijetki”,
“suvišni”, “dostatni” i
“neobični” talenti ?
Slide 13
Darovitost – što je to?
Troprstenasta teorija, Renzulli,1978
Slide 14
Darovitost – što je to?
Metakognicija
Znanje: kako
uspješnije učiti,
kako bolje misliti
Vještine: izbor,
planiranje,
kontrola
Slide 15
Darovitost – što je to?
Divergentno
mišljenje:
Fluentnost
Fleksibilnost
Originalnost
Znatiželja
Sklonost
riziku
Slide 16
Darovitost – što je to ?
KARAKTERNE
OSOBINE
INTRINZIČNA
MOTIVACIJA
Pozitivna slika o sebi
Predanost zadatku
Jak karakter
Kompetentnost
Hrabrost
Samoutjecajnost
Neovisnost
Akademska
očekivanja
Karizma
Slide 17
Darovitost – što je to ?
Divergentno
mišljenje:
Fluentnost
Fleksibilnost
Originalnost
Znatiželja
Sklonost riziku
KARAKTERNE OSOBINE:
Pozitivna slika o sebi
Jak karakter
Hrabrost
Neovisnost
Potreba za postizanjem
uspjeha
Visoke intelektualne
sposobnosti
Metakognitivne
vještine:
Planiranje,
provjeravanje
Kako uspješnije učiti i
misliti
INTRINZIČNA
MOTIVACIJA:
Predanost zadatku
Kompetentnost
Samoutjecajnost
Visoka akademska
očekivanja
Slide 18
? PITANJA?
Da li su visoke intelektualne sposobnosti
dovoljan uvjet za iznimna postignuća ili ona
više ovise o osobinama ličnosti?
Što je to kreativnost ?
• Osoba koja pokazuje određena ponašanja
• Način na koji je produkt nastao
• Sam proizvod / produkt
Renzulli, 1978.
Slide 19
Kreativnost u ranoj dobi - primjer
Martin, 5g, Balerina
Dominik, 8g, Robot od 30 životinja
Slide 20
Kreativnost u ranoj dobi - primjer
Slide 21
Darovitost – što je to?
Slide 22
Darovitost – talent:
Gagne, 1985.
Darovitost
Talent
Prirodne (urođene) sposobnosti
koje omogućavaju spontanost i
lakoću izvedbe, uspjeh “od prve”,
nepotrebnost vježbe
Iznimno ovladavanje nekom
vještinom
uz sustavni trening u poticajnom
okruženju
Značajno natprosječna
kompetentnost u jednom ili više
područja ljudskih
sposobnosti/sklonosti
Značajno natprosječno
postignuće
u jednom ili više područja ljudske
aktivnosti
Slide 23
Darovitost – talent
(Gagne,1985)
Urođena
sposobnost
“PRIRODNI
DAR”
Brži i lakši razvoj
vježbom stečenih
vještina
TALENTA
Slide 24
? P I T A NJ E ?
• Koji je odnos opće
nadarenosti i
specifičnih
talenata?
• Da li je visoki IQ
nužan preduvjet za
glazbeni i umjetnički
talent?
Slide 25
DVOJBE
Veliko neslaganje u koncepcijama i definiranju
– točke razilaženja:
o
o
o
o
Raspon ponašanja /vještina na koje se odnosi darovitost
Mjere darovitosti
“Cut off” skor iznad kojega se netko smatra darovit
Priroda usporednih grupa
Slide 26
Darovitost - složenost procesa
Slide 27
DEFINIRANJE DAROVITOSTI
postupno proširivanje definicija
Psihološka svojstva
Postignuća
Značajni osobni te
izvanjski
faktori
Slide 28
Koliko ima definicija ?
• preko 140 !
• Kratka definicija je
nemoguća jer od toga
kako definiramo ključne
sastavnice darovitosti
ovise postupci/metode
identifikacije i potpore.
Slide 29
Definiranje darovitosti
Darovita djeca su ona koja
su stručno identificirana
od strane stručnih osoba i
koja su zahvaljujući
iznimnim sposobnostima
spremna i za iznimna
postignuća.
Takvoj djeci potreban je i
program koji se razlikuje
od uobičajenog programa
vrtića/škola.
Slide 30
Definiranje darovitosti
Djeca sposobna za visoka postignuća očituju
svoje potencijale i/ili postignuća u nekom od
slijedećih područja:
opće intelektualne sposobnosti
specifične akademske sposobnosti
kreativno ili produktivno mišljenje
sposobnost vođenja
umjetničke sposobnosti
psihomotorne sposobnosti
Davis & Rimm 1985.
Slide 31
Definiranje darovitosti
Nadarenost, obdarenost
Genijalnost
U osnovi svake darovitosti stoje
izuzetne, natprosječne
sposobnosti, kreativnost i
osobine ličnosti.
Vrhunska, osobito rijetka i izrazita
sposobnost.
Daroviti pojedinci sposobni su u
jednom ili više područja ljudske
djelatnosti trajno postizati
natprosječna postignuća.
To su izumitelji, inovatori,
znanstvenici, vrhunski sportaši,
umjetnički stvaratelji, istraživači.
Genije stvara nešto suštinski
novo.
Genijalnost podrazumijeva
izuzetan sklop visokih
intelektualnih sposobnosti,
osobina ličnosti, kreativnosti i
jake motivacije te sredine u kojoj
genije raste i stvara.
(Mozart, Picaso, Einstein, N.Winer,
N.Tesla).
Ovi pojedinci ostvaruju nove vrijednosti od šireg
društvenog značaja.
Slide 32
Izjave
Uma 5,6 g
O Nikoli Tesli:
Ne volim Nikolu Teslu
zato što on ne voli žene.
Rekao je da su ženine oči
samo svjetlo u praznoj
glavi.
O Albertu Einsteinu:
Einsteina volim, jer je bio
zaluđen znanošću, baš
kao i ja!
Slide 33
Izjave
Uma 5,6 g
O Aleksandru Flemingu:
• Grozno, jedva čekam da ga ispravim kad postanem
biokemičarka!
• Otkrio je penicilin a nije mislio kako je nama kad pijemo
antibiotik pa osjetimo gljivice kao nuspojavu. Ja ću otkriti
neki antibiotik koji ce imati neka svojstva penicilina i
jogurta, da istovremeno ubije i gljivice.
Slide 34
Darovitost - predškolska dob
• Kao darovitu,
odgajatelji izdvajaju
djecu koja mnoge
stvari rade prije, brže
uspješnije i drukčije
od svojih vršnjaka, te
onu koja u tome imaju
bolja i viša
postignuća.
Slide 35
Darovitost - predškolska dob
• Darovitim predškolskim djetetom smatramo ono,
koje u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno
postiže značajno bolja, iznad prosječna
postignuća od svojih vršnjaka.
Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec, 1998.
Slide 36
Darovitost - predškolska dob
Susan Leyden,1990: Helping the Child of Exceptional Ability
Slide 37
? P I T A NJ E ?
Kada treba započeti s
identifikacijom ?
Idealna dob za utvrđivanje
darovitosti putem testova je
između 4 i 8 godina.
IQ bodovi iznimno nadarene
djece opadaju oko 9. godine
zbog efekta dosezanja “stropa”
na testovima.
(Karney, Silverman).
Slide 38
Koliko ima darovitih ?
KOLIKO IMA DAROVITIH ?
Čestina nadarenih u općoj populaciji:
1 od 260 osoba ima IQ 140 i više
1 od 2.330 osoba ima IQ 150 i više
1 od 31.560 osoba ima IQ 160 i više
1 od 652.600 osoba ima IQ 170 i više
1 od 2.000.000 osoba ima IQ 180 i više
Slide 39
Koliko ima darovitih ?
Kontinuum natprosječnih sposobnosti:
bistro (bright) + 1 SD,
sposobno(able) + 2 SD
vrlo sposobno (very able) + 3 SD
visoko sposobno (highly able) + 4 SD
Darovito/ talentirano (gifted/ talented) + 4 SD
i više
Slide 40
? P I T A NJ E ?
Koje metode koristimo
u istraživanju
darovitih sukladno
njihovom malom broju
u općoj populaciji ?
Slide 41
Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti
Čudina-Obradović, 1990.
Nadarenost kao: Visoka opća
intelektualna
sposobnost
Psihološke
kategorije
Kriterij
nadarenosti
Metode
identifikacije
Vanjske
karakteristike
Odgojno
obrazovni
postupci
Visoka
kreativnost
Visoke
specifične
sposobnosti
Slide 42
Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti
Čudina-Obradović, 1990.
Nadarenost kao: Stvaralačka
sposobnost
Psihološke
kategorije
Kriterij
nadarenosti
Metode
identifikacije
Vanjske
karakteristike
Odgojno
obrazovni
postupci
Sposobnost
upravljanja procesima
mišljenja
Područno specifična
stvaralačka
sposobnosti
Slide 43
Literatura
•
Cvetković-Lay J. (1995): Ja hoću i mogu više, Priručnik za odgoj
darovite djece od 3 do 8 godina, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Cvetković-Lay J., Sekulić – Majurec A. (1998): Darovito je, što ću s
njim?, Priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi,
Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Cvetković-Lay, J. (2002): Darovito je, što ću sa sobom?, Priručnik za
obitelj, vrtić i školu, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb.
•
Čudina- Obradović M. (1990): Nadarenost, razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga, Zagreb.
•
George, D. (2003): Obrazovanje darovitih, kako identificirati i obrazovati
darovite učenike, Educa d.o.o., Zagreb.
•
Reader (1995): Center for the study of Giftednes, Nijmegen, Netherland.
•
Winner, E. (2005): Darovita djeca: Mitovi i stvarnost, Ostvarenje d.o.o.,
Zagreb.
Slide 44
Darovitost – jedan primjer
Uma: 5,6 godina
NAZIV IZUMA: KEMISLAV BUĆKURIŠ
OPIS IZUMA:
• Radi se o stroju koji bi «da je u normalnom
stanju, kemijske elemente iz periodnog
sustava[1] spajao u kemijske spojeve koji su
nam neophodni.
• Na primjer, ako ti pri ruci nije voda, on bi na
umjetan način kisik i vodik spojio u H2O, davao
željezo našoj krvi, jod bez kojeg je nemoguć
normalan rast, stvarao sapune i mirise,od kalcija
napravio mlijeko, kad si u podzemnoj garaži,
doda ti kisika.
Slide 45
KEMISLAV BUĆKURIŠ
• No stroj se pokvario i nastala je zbrka i
bućkuriš. Sada on klor spaja s elementima
iz zraka i kroz cijev izlazi otrovan zeleni
plin, od previše joda mali punoglavac se
preko noći pretvorio u žabu, Kemislav je
pritom neprirodno crven jer su mu se od
previše željeza namnožila krvna zrnca, a
fosfor koji je u vrlo malim količinama
potreban da bi naši mišići funkcionirali,
sad je izazvao vatromet jer ga je previše a
jako je zapaljiv element.
Slide 46
KEMISLAV BUĆKURIŠ
• Pojedini kemijski elementi na malim karticama ubacuju
se u «kotao» a očekivane spojeve, odnosno, u ovom
slučaju neželjene reakcije i spojeve vidimo:
• a) kroz cijev – otrovni zeleni plin nastao od klora;
• b) kao plastičnu žuto-crvenu vješalicu koja baca iskre
vatrometa;
• c) crvenilo na tijelu Kemislava B. zbog nagomilanih
eritrocita, problem željeza.
• Stroj ima i lice - oči u obliku dvije molekule kisika tj. O2 –
O2; nos u obliku simbola za element sumpor S izokrenut
vodoravno, usta u obliku simbola za klor, CL.
•
[1] PERIODNI SUSTAV ELEMENATA – Umina definicija:
Slide 47
Kemislav Bućkuriš
Slide 48
Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g
• Tablica na kojoj su prikazani kemijski elementi,
oni iz prirode i umjetno stvoreni, zajedno sa
relativnom atomskom masom.
• Boja na tablici nam govori, jesu li metali,
nemetali ili prijelazni metali.
• Periodni sustav složio je Mendeljejev; neka
imena su nastala prema najznačajnijim
znanstvenicima npr. Einsteinij i Mendeljevij.
• Meni je smiješan naziv elementa «prase-odiimij». (Prase, odi mi kupiti kruh!, na to me
podsjeća!)
Slide 49
Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g
• Najotrovniji kemijski elementi su arsen i radij, ali
i klor može biti smrtonosan u određenim
kombinacijama.
• Skoro sam rekla da je otrovan CO2 - ali on je
spoj, a ne element.
• Moj Kopernik (mala žuta vrana, moja plišana
igračka, vrlo pametan, kemičar i detektiv po
zanimanju) nikamo ne ide bez periodnog
sustava, a kad ga pokušavaju podmititi, uvijek
mu njega poklanjaju, jer toga mu nikad dosta.
Slide 50
Uma na predavanju Sekciji kemičara u V gimnaziji