Slide 1

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.


Slide 2

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.


Slide 3

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.


Slide 4

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.


Slide 5

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.


Slide 6

Filozofske discipline

Aristotel (384-322)

Aristotel: podjela filozofije






TEORIJSKA (grč. theoria – gledanje, promatranje)
Fizika (grč. fysis – priroda, u kretanju)
Metafizika (grč. meta – iza, preko)
ontologija, spoznajna teorija, antropologija
PRAKTIČNA (grč. praxis – rad, čin, djelovanje)
Etika (grč. ethos – običaj, ćud)
Politika (grč. politikos – državni, javni)
etika, filozofija politike
POJETIČKA (grč. poiesis – sačinjanje, proizvođenje)
Umjetnost
estetika

Ishodišna točka


ONTOLOŠKA PARADIGMA*
(stari vijek)



SPOZNAJNOTEORIJSKA
PARADIGMA (novi vijek)



Postoji svijet (ukupnost bića



Postojim ja koji spoznajem



Što stoji u temelju svijeta



U čemu se temelji moja
spoznaja (izvori i granice
spoznaje)?



Temeljna filozofska disciplina -



Temeljna filozofska disciplina –

datih u iskustvu)

(svega što jest)?

ontologija

(“Cogito ergo sum” - Descartes)

spoznajna teorija

Ontologija


Grč. ontos – ono što
jest + logos – učenje



Biće – ono što jest,
postoji, biva



Bit – ono po čemu
nešto jest to što jest



Bitak – bit bića, ono
po čemu jest sve što
jest
Aristotel (384-322)







Je li bitak jedan ili je zbilja
utemeljena u dva ili više
nesvodljivih načela?
Je li bitak materijalan, a
duh (ideja, svijest,
mišljenje) tek načini
postojanja materije ili je
bitak idealan, a osjetilna
bića iz njega izvedena?
Ako je bitak idealan, je li
neovisan o svijesti
(objektivan) ili je bitak
sama naša svijest iz koje
izvodimo zbilju kao idejnu
tvorbu subjekta?

Pitanje kvantitete bitka




monizam
dualizam
pluralizam
Pitanje kvalitete bitka




materijalizam
idealizam




objektivni idealizam
subjektivni idealizam

Poveži sljedeće tvrdnje s originalnim tekstovima

(2), (3), (4), (5), (6), (12), (14), (15), Kalin, Ibid., str. 17-19.

Pod glagolom “biti” skrivaju se različiti oblici postojanja koje mi
nedovoljno razlikujemo i razumijemo?
2. Filozofski misliti znači prvenstveno nastojati razlikovati biće, bit i
bitak.
3. Bitak je materija iz koje sve nastaje i u koju se sve vraća kad
propadne.
4. Bitak je nešto idealno što se dade spoznati kao narav svega što jest.
5. Ne postoji nužno biće.
6. Bitak je jedan, nepromjenjiv, objektivan i idealan. Bića su mnoštvena
i materijalna.
7. Duh i materija su suštinski isto.
8. Bitak je idealan jer se u cjelokupnoj zbilji očituje duh, ideja.
Dodatna pitanja:
1. Koji tekst govori isto/slično kao i “Taoistička bajka o odabiranju
konja”?
2. Što znači promjeniti se? Što je uzrok? Kako dijelimo sve što jest? Je li
svako zbivanje nužno ili postoji sloboda?
1.