KOMUNIKACIJA U NASTAVI Što komunikacija jest? Komunikacija = složen proces koji uključuje ponašanje, misli, vrijednosti , stavove o onima koji u procesu komunikacije sudjeluju, emocije, kao i.
Download ReportTranscript KOMUNIKACIJA U NASTAVI Što komunikacija jest? Komunikacija = složen proces koji uključuje ponašanje, misli, vrijednosti , stavove o onima koji u procesu komunikacije sudjeluju, emocije, kao i.
KOMUNIKACIJA U NASTAVI Što komunikacija jest? Komunikacija = složen proces koji uključuje ponašanje, misli, vrijednosti , stavove o onima koji u procesu komunikacije sudjeluju, emocije, kao i odnose među sudionicima Složenost i važnost razredne situacije je nepobitna: učitelj istodobno mora imati komunikaciju sa 25 do 30 učenika postoje ograničenja života u razredu – vrijeme koje pojedinac od učitelja može očekivati kao posvećeno samo njemu je jednostavnom matematikom gledano izuzetno malo – čak i u nižim razredima gdje učitelj provodi više vremena razgovarajući s djecom Hamburška komunikacijska škola (Shulz von Thun 1984.) ističe : često se misli kako je U svakoj komunikaciji odvijaju se recipročni komunikacija samo sadržaj i procesi – šaljemo primamo određeni njegovai verbalizacija – ali je sadržaj,obostrano pokušavamo definirati nepobitno izuzetna važna uloga međusobne odnose i stavove prema neverbalnog i odnosnog, sadržaju, i osobnog jedni i drugi otkrivamoaspekta sebe te na i utjecajnog neki način komunikacije utječemo na druge Tako nastaje hamburški komunikacijski kvadrat: Svaki razgovor u školi ima svoju sadržajnu, odnosnu, osobnu i utjecajnu dimenzijuiznosimo sadržaj – što je samo dio komunikacije u kojoj definiramo odnose, otkrivamo sebe i utječemo na njega. Ako se odnosni, osobni i utjecajni segment prepušta slučaju postoji mogućnost i da sadržajni aspekt izgubi svaki smisao ! Kako do uspješne komunikacije i što ju čini ? Uči se i usvaja, posebice je važna u radu s ljudima, djecom To je komunikacija u kojoj svi sudionici interpretiraju značenje isto Komunikacija je najznačajniji pojedinačni faktor koji utječe na čovjekovo zdravlje i njegove veze s drugima Predrasude vezane uz pojam komuniciranja: komuniciranje je nešto što svi dobro znaju komuniciranje je samo po sebi razumljivo komunicira se riječima komunikaciju je moguće izbjeći komunikacija je svjesna i namjeravana aktivnost, moguće je u potpunosti vladati svojom komunikacijom opsežna komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rješavanju problema Watzlawickovi zakoni komunikacije 1) 2) 3) 4) 5) Nemoguće je ne – komunicirati Svaka komunikacija ima dva aspekta – sadržajni i odnosni Narav komunikacijskog odnosa uvjetovana je interpretacijom komunikacijskih tijekova od strane sudionika Tijek međuljudskih odnosa u komunikaciji je simetričan ili komplementaran Komunikacija može biti digitalna ili analogna Komunikacija između učitelja i učenika Jedan od bitnih preduvjeta uspješnog odgoja i izobrazbe je iskrena i kongruentna komunikacija između učitelja i učenika. Ona ovisi i usklađenosti verbalnog i neverbalnog iskaza Omjer verbalno – učitelji – učenici - po jednom istraživanju učitelji verbalno u razredu sudjeluju 78%, a učenici 16%! Utjecaj odnosa i sadržaja poruke: a = f(b+b1)(c+c1)(d+d1)(e+e1) a = odnos primatelja poruke prema sadržaju poruke b = odnos pošiljatelja poruke prema sadržaju poruke c = odnos pošiljatelja poruke prema primatelju poruke e = odnosi između pošiljatelja poruke međusobno Interpersonalna komunikacija : sadržaj poruke kada je poruka Razumljiva Nerazumljiva JEDNOSTAVNA (kratka, neprepoznatljiva, apstraktna) prepoznatljiva, konkretna) PREGLEDNA (sadržaj je KRATKA (sa malo riječi a puno informacija) ZANIMLJIVA (izravna, osobna, s primjerima, s analogijama, vizualizirana) NEPREGLEDNA (nepovezana, sporedna, neraščlanjena, nepostupna, nelogična) povezan, raščlanjena, logična i postupna te se ističe bitno) KOMPLICIRANA(duga, OPŠIRNA (puno riječi, a malo informacija) NEINTERESANTNA (posredna, neosobna, bez primjera, bez analogija vizualizacije) Gordonov model Thomas Gordon (1975.) - model uspješnih odnosa baziran je na usvajanju jezika prihvaćanja i čiste komunikacije koje suprotstavlja klasičnom pedagoškom jeziku neprihvaćanja i nečiste komunikacije prostor ponašanja druge osobe objašnjava kao prihvatljiv i neprihvatljiv, a ta su dva dijela razdvojena crtom Kako to vidi Gordon? PRIHVATLJIVA PONAŠANJA CRTA PRIHVAĆANJA NEPRIHVATLJIVA PONAŠANJA PROMJENE U OSOBI PROMJENE U DRUGOJ OSOBI PROMJENE U OKOLINI I SITUACIJI U razradi modela Gordon postavlja tezu o prostoru odnosa, temeljni cilj kvalitetnih odnosa je proširiti što je moguće više prostor bez problema. Gordonov model uspješnih odnosa razlikuje nečistu komunikaciju: TI PORUKE : 1. ZAPOVIJED 2. NIPODAŠTAVANJE 3. OMALOVAŽAVANJE JEZIK NEPRIHVAĆANJA: 1. ZAPOVIJED 2. PRIJETNJA 3. MORALIZIRANJE 4. SAVJET 5. POUČAVANJE 6. KRITIZIRANJE 7. NAGRAĐIVANJE 8. IZRUGIVANJE 9. INTERPRETIRANJE 10. HRABRENJE 11. ISPITIVANJE 12. HUMOR, SARKAZAM Čista komunikacija Značaj JA poruka Elementi Ja poruke: Opis ponašanja koje nas ugrožava Posljedice tog ponašanja Osjećaji koji su izazvani tim ponašanjem Kako uspješni učitelji postižu radnu atmosferu? Neki učitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok drugima to predstavlja problem i nakon dugog vremena Veoma su važni prvi sati – iskusni učitelji održavaju prve sate pokazujući svoja pozitivna svojstva – zanimljivo izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da pruže pomoć u savladavanju gradiva, uz to – pokazuju odlučnost da se pozabave sa svakim kršenjem reda u razredu. Učenicima odgovaraju mirnoća, pravednost, jasna struktura pravila Neverbalna komunikacija • po nekim istraživanjima čini 55% do 65% komuniciranja • paralingvistički – nisu povezani sa sadržajem nego sa načinom na koji se izgovaraju riječi • kinetički - izraz lica, pogled, položaj tijela i kretanje, pokreti (tapšanje, mirisi...) • proksemički – prostorna bliskost (bliski odnosi – 40 cm, prisni i prijateljski – 40 cm do 1 m, socijalni 1 do 3 m) Priča o gospodinu von Ostenu i njegovu konju Hansu Neverbalni dio u nastavi perspektiva učenika: uspravan ili pognut profesorov lik napeto ili opušteno držanje tijela prate mimiku i zaključuju kakvo je stvarno mišljenje o onome što priča vole da ih se gleda u oči, žele biti uočeni, osobno prepoznati i gledani pa makar i u zadnjoj klupi uočavaju svako povišenje, promjenu ili sniženje glasa, lako prepoznaju prijeteću, zaštitničku ili partnersku intonaciju Ima toga još… uočavaju boju glasa koja je ironična ili indiferentna vode računa o učiteljevim rukama i gestama, smeta im podignut kažiprst kao i bezrazložno „lamatanje“ rukama nije im svejedno kako im se učitelj odijevauočavaju svaku promjenu i stil i još puno toga… Neverbalni dio u nastavi : perspektiva učitelja Rosethal i Jacobson (1968) ispitali su koliko može suptilni neverbalni utjecaj imati dramatične posljedice: djeca koja su slučajnim odabirom odabrana puno su više poticana, a zašto? Još jedan eksperiment na istu temu: Profesori triju skupina su podučavali dječaka – jednoj je rečeno da je izrazito pametan,drugoj da nema baš neke sposobnosti, a trećoj nije dana nikakva informacija o njegovoj inteligenciji. Jedna od te tri grupe se na snimci više smiješila dječaku, imali su više izravnog kontakta s očima, više su se naginjali prema dječaku i više kimali glavom. Što mislite koja je to bila grupa? Kada očekujemo uspješnost onda: Stvaramo toplu socioemocionalnu klimu Pružamo bolje izdiferencirane informacije o postignuću Zadajemo više gradiva Onome koji obavlja zadatak daje se više prigoda za reagiranje Još neka saznanja (proksemička komunikacija): Stupanj u kojem su učenici aktivni smanjuje se povećanjem broja učenika Aktivno sudjelovanje traje dulje u manjim učionicama Učenici (i nastavnici) kojima se okruženje ne sviđa pokušat će ga izbjeći ili izmijeniti Po sadržaju se aktivnost učenika u većim prostorima svodi na traženje pojašnjenja ili ponavljanja neke misli, a ne na ideje kao takve Istraživanja vezana uz prostorni raspored sjedenja: Najčešće su aktivni učenici koji su u nastavnikovom vidokrugu - i takvi i sjedaju na ta mjesta, ukoliko na njih posjednemo umjereno aktivne oni će se aktivirati, ali ukoliko tu sjednemo neaktivne oni se neće previše aktivno uključiti Frontalni rad – pogodan za objašnjenje složenih pojmova – no kad se učenici naviknu na oblik rada ne prekidaju učitelja ni onda kad ne razumiju, on se mora pri procjeni uspješnosti tumačenja osloniti na neverbalne znakove Komunikacijski prostor VANJSKO LICE JAVNO - JA JAVNO - JA Joharijev kvadrat Poznato meni Sakriveno od mene Poznato drugima Poznato drugima (javno, slobodno) (prostor slijepe pjege) PRIVATNO JA PRIVATNO JA Poznato meni Sakriveno od mene Sakriveno drugima Sakriveno drugima (skrivano) (nesvjesni dio) NEPOZNATO POVRATNE informacije Važna uloga je spremnosti primanja povratnih informacija, uglavnom se svodi na traženje informacija u vezi sa sadržajem obrazovnih poruka a malokad se misli na povratne informacije o onima koji daju sadržaje ili odnosu u komunikaciji npr. Odgoj i izobrazba sastoje se od stalnog davanja, primanja i traženja informacija u vezi sa sadržajima poruka i odnosom koji vlada Učitelji se često pitaju zašto ih učenici ne slušaju, razlozi nisu toliko u porukama koliko u načinu njihova iznošenja. Ako su poruke ocjenjivačke, superiorne, hladno iznesene, bez emocija teško se slušaju. Ako su opisne, partnerski izlagane, s emocijama i pozitivnim stavom tada lakše ulaze u uho učenika. Učitelj bi trebao shvatiti da je u većini slučajeva on sam kriv, ako ga učenik ne želi slušati . Za kraj : Što imamo bolji odnos uspješnije komuniciramo, a uspješnom komunikacijom unaprjeđujemo odnos. Probuđena svijest o svojoj osobnosti temelj je uspješnog komuniciranja i dijaloga. Literatura: Brajša Pavao, Pedagoška komunikologija,Šk.knjiga, Zgb. 1994 Sean Neill, Neverbalna komunikacija, Educa, Zgb. Kathleen K. Reardon Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zgb 1998. Mark L. Knapp, Judith A. Hall , Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada Slap, Jastrrebarsko 2010.