Vezani geni i crossing over Vezani geni i crossing over   Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što znači da se više gena nalazi.

Download Report

Transcript Vezani geni i crossing over Vezani geni i crossing over   Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što znači da se više gena nalazi.

Vezani geni i crossing over
Vezani geni i crossing over


Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što
znači da se više gena nalazi na istom hromozomu.
Za gene koji se nalaze na istom hromozomu kažemo
da su vezani. Takvo zajedničko ispoljavanje dva ili
više gena koji se nalaze na istom hromozomu naziva
se vezanim ili korelativnim nasleđivanjem.
Vezani geni teže da se prilikom deobe zadrže
zajedno. Da bi se vezano nasleđivali njihovi genski
lokusi moraju biti vrlo blizu, ukoliko to nije slučaj
dolazi do njihovog rekombinovanja tokom mejoze.
Ovaj proces se naziva crossing-over.
Razmena
između
delova
homologih
parentalnih hromozoma daje gamete sa
različitom
kombinacijom
alela
na
hromozomima u odnosu na roditeljske
Vezani geni i crossing over


Crossing-over
predstavlja recipročnu razmenu
delova hromatida homologih hromozoma i dešava se
u pahitenu. U pahitenu svaki hromozom je sparen po
čitavoj dižini i sastoji se iz dve hromatide – stadijum
tetrada. U ovoj fazi može doći do formiranja mostićahijazmi. Tokom tog procesa dolazi do prekida na
istim mestima nesestrinskih hromatida i međusobne
razmene odgovarajućih delova.
Verovatnoća rekombinacija između dva gena na
istom hromozomu zavisi od njihovog međusobnog
rastojanja.
Vezani geni i crossing over
Dva rekombinaciona dogadjaja koja se dese u istom
regionu mogu poništiti medjusobne efekte;dogode se, ali
ne uoče se.
Na većim distancama se mogu maskirati CO događaji
preko dvostrukih CO.
Vezani geni i crossing over

Mendelova pravila ne mogu da se
primene kod vezanih, već samo kod
nezavisnih gena koji su smešteni na
različitim hromozomima.
Mape gena



Genetička (hromozomska mapa) predstavlja šemu
koja pokazuje linijski raspored i relativan položaj
gena na pojedinim hromozomima neke individue.
Morgan (1911) istakao je da učestalost razmene
delova hromozoma i rekombinacije zavise od
rastojanja između gena u hromozomima. Što je
rastojanje između gena veće, veća je verovatnoća i
da dođe do razmene.
Za izradu hromozomskih mapa koriste se podaci o
učestalosti crossing-overa između pojedinih
hromatida, kao i rezultati citoloških istraživanja.
Hromozomske (genetičke) mape



Vezanost gena na hromozomu
može se predstaviti genetičkom
mapom - linearan raspored gena
duž hromozoma
razmak
između
gena
proporcionalan
učestalošću
rekombinacije izmedju njih
Jedinica razdaljine izmedju gena
je cM (centi Morgan)
ili m.u (map unit), pri čemu
1m.u.=1% rekombinacije
1% c. o. = cM
100 cM = 1 M
Mape gena

Mapiranje gena kod čoveka
je bilo ograničeno zbog
malog broja potomaka i
nemogućnosti sprovođenja
kontinuiranog parenja.
RF – učestalost rekombinacije
RF=broj rekombinanata/ukupan broj
potomaka x 100
•Dvostruki CO,
koji uključuje različite hromatide,
može voditi različitim ishodima:
•0 rekombinanata
•50% rekombinanata
•100% rekombinanata
Faktori koji utiču na pojavu
krosing overa
1.
2.
3.
4.
5.
Pol (češće se javlja kod ženki
droshofile)
Starost (smanjuje se sa starošću)
Mesto nastanka (ređe se javlja na
distalnim delovima i u blizini centromere)
Temperatura (ekstremne temperature
povećavaju krosing over)
Jonizujuća zračenja