Vezani geni i crossing over Vezani geni i crossing over Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što znači da se više gena nalazi.
Download ReportTranscript Vezani geni i crossing over Vezani geni i crossing over Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što znači da se više gena nalazi.
Vezani geni i crossing over Vezani geni i crossing over Broj gena značajno prevazilazi broj hromozoma što znači da se više gena nalazi na istom hromozomu. Za gene koji se nalaze na istom hromozomu kažemo da su vezani. Takvo zajedničko ispoljavanje dva ili više gena koji se nalaze na istom hromozomu naziva se vezanim ili korelativnim nasleđivanjem. Vezani geni teže da se prilikom deobe zadrže zajedno. Da bi se vezano nasleđivali njihovi genski lokusi moraju biti vrlo blizu, ukoliko to nije slučaj dolazi do njihovog rekombinovanja tokom mejoze. Ovaj proces se naziva crossing-over. Razmena između delova homologih parentalnih hromozoma daje gamete sa različitom kombinacijom alela na hromozomima u odnosu na roditeljske Vezani geni i crossing over Crossing-over predstavlja recipročnu razmenu delova hromatida homologih hromozoma i dešava se u pahitenu. U pahitenu svaki hromozom je sparen po čitavoj dižini i sastoji se iz dve hromatide – stadijum tetrada. U ovoj fazi može doći do formiranja mostićahijazmi. Tokom tog procesa dolazi do prekida na istim mestima nesestrinskih hromatida i međusobne razmene odgovarajućih delova. Verovatnoća rekombinacija između dva gena na istom hromozomu zavisi od njihovog međusobnog rastojanja. Vezani geni i crossing over Dva rekombinaciona dogadjaja koja se dese u istom regionu mogu poništiti medjusobne efekte;dogode se, ali ne uoče se. Na većim distancama se mogu maskirati CO događaji preko dvostrukih CO. Vezani geni i crossing over Mendelova pravila ne mogu da se primene kod vezanih, već samo kod nezavisnih gena koji su smešteni na različitim hromozomima. Mape gena Genetička (hromozomska mapa) predstavlja šemu koja pokazuje linijski raspored i relativan položaj gena na pojedinim hromozomima neke individue. Morgan (1911) istakao je da učestalost razmene delova hromozoma i rekombinacije zavise od rastojanja između gena u hromozomima. Što je rastojanje između gena veće, veća je verovatnoća i da dođe do razmene. Za izradu hromozomskih mapa koriste se podaci o učestalosti crossing-overa između pojedinih hromatida, kao i rezultati citoloških istraživanja. Hromozomske (genetičke) mape Vezanost gena na hromozomu može se predstaviti genetičkom mapom - linearan raspored gena duž hromozoma razmak između gena proporcionalan učestalošću rekombinacije izmedju njih Jedinica razdaljine izmedju gena je cM (centi Morgan) ili m.u (map unit), pri čemu 1m.u.=1% rekombinacije 1% c. o. = cM 100 cM = 1 M Mape gena Mapiranje gena kod čoveka je bilo ograničeno zbog malog broja potomaka i nemogućnosti sprovođenja kontinuiranog parenja. RF – učestalost rekombinacije RF=broj rekombinanata/ukupan broj potomaka x 100 •Dvostruki CO, koji uključuje različite hromatide, može voditi različitim ishodima: •0 rekombinanata •50% rekombinanata •100% rekombinanata Faktori koji utiču na pojavu krosing overa 1. 2. 3. 4. 5. Pol (češće se javlja kod ženki droshofile) Starost (smanjuje se sa starošću) Mesto nastanka (ređe se javlja na distalnim delovima i u blizini centromere) Temperatura (ekstremne temperature povećavaju krosing over) Jonizujuća zračenja