Transcript Napoleonski put Pelješac Power Point

NAPOLEONSKI PUT KROZ PELJEŠAC
Strateški plan 2009-2011.
za Udrugu Pelješki vinski puti
studeni 2008.
autor: ANTE ANDROVIĆ, B. Arch.
medi terra d.o.o.
SADRŽAJ:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Vizija
Uvod
Povijesni kontekst
Naziv / Identitet
Profil rute
Vlasništvo
Korištenje
7.1. Glavne korisničke grupe
7.2. Pristup
8. Ciljevi
8.1. Postizanje ciljeva
8.2. Dinamika
9. Praćenje i revizija strateškog plana
2
1. Vizija:
'Revitalizacija Napolenskog puta kao jedinstvene atrakcije
koja povezuje prošlost i budućnost, te izravno utječe na
kulturno- ekonomski razvoj pelješkog prostora i šire regije.
Vizija će se postizati:
• obogaćivanjem opsega i različitosti turističkih iskustava na Pelješcu
- stvaranjem veza sa lokalnim smještajnim kapacitetima i turističkim
mogućnostima
- promocijom Napoleonskog puta preko vezanih doživljaja i spektakularnih
okruženja
• promocijom Hrvatske na turizmu baziranom na kulturnoj razmjeni
- kroz međunarodnu suradnju razmjenom ideja, arhivskih podataka...
• osiguranjem kontinuiranog održavanja puta
3
2. Uvod
• Projekt revitalizacije Napoleonskog puta kroz poluotok Pelješac predstavljao
bi jedinstvenu atrakciju (više od 50km dugu).
• Težište projekta uključuje promociju poljoprivrednih/agrarnih
gospodarstava, prirodnih ljepota i znamenitosti poluotoka kroz eko/argo
turizam, s ciljem gospodarskog i kulturnog razvoja regije.
Projekt veže kompleksnu povijest i kulturu kraja, počevši od ilirskih, antičkih,
starokršćanskih vremena, preko vremena Dubrovačke Republike, pa sve do današnjih
dana. Kuturno-povijesni pečat provlači se čitavom duljinom rute puta, počevši sa
stonskim zidinama i rimskom solanom, crkvom Sv. Mihovila u Stonskom polju, preko
prapovijesnih arheoloških nalazišta/spilja (Gudnja u Ponikvama, spilja Nakovana u
Nakovani), brojnih ilirskih gradina, ostataka rimskih grobova i villa rustica (Janjina i
Sreser), poznatih trpanjskih crkava iz 17. st., s Kunom kao rodnim mjestom poznatog
slikara Celestina Medovića sa crkvom Gospe Loretske s Franjevačkim samostanom,
Orebićem sa crkvom Gospe od Anđela na jedinstvenoj lokaciji s pogledom na Pelješki
kanal i otoke...itd.
4
Multidisciplinarnim pristupom projektu osigurala bi se šira dimenzija
sagledavanja/korištenja istog, u smislu obuhvata različitih područja djelovanja, od
turizma, gospodarstva, sporta, kulturne baštine, ekologije, sa naglaskom na ekološki
održivom razvitku poljoprivrede (vinarstva, maslinarsta, medarstva...i sl.).
Uključile bi se istraživačke studije koje bi dale alternativu za 'klasični' sezonski turizam
npr. 'eko-sela' (moderne namjerne zajednice koje nastoje živjeti cjelovitim održivim
načinom života) - kao jedna od više mogućnosti podrške stanovništvu i poticaja povratku
mladih ljudi u napuštene ruralne krajeve.
Internacionalna dimenzija projekta dobila bi se uključivanjem različitih europskih i
svjetskih organizacija/institucija, počevši od prikupljanja sredstava financiranja, razmjene
ideja, stručne koordinacije, a samim tim i promocije ove jedinstvene rute.
5
3. Povijesni kontekst - Goran Vukovic, povijesnicar umjetnosti
Valorizacija
• Francuski put na Pelješcu jedno je od rijetkih preostalih svjedočanstava
iz razdoblja napoleonskih ratova na tome području i bez panadana je po
svojim gabaritima
• Trasa je zbog strateških razloga tako položena da nerijetko prolazi kroz
nepristupačne gorske predjele, otkud se otvaraju atraktivne vizure, što
omogućuju novo shvaćanje prostora
• Gledajući u cjelini obnova Napoleonova puta posjeduje potencijal
prvorazredog županijskog projekta, koji na jednom pothvatu može okupiti
čitavu Dubrovačko-neretvansku Županiju
• Napoleonov put na Pelješcu prolazi u neposrednoj blizini 48 lokaliteta
spomeničkog značaja izvan naseljenih mjesta
6
Povijesni kontekst - nastavak
Opis
• Napoleonov put na Pelješcu proteže se jugoistočno od Stona, do Orebića i
Vignja na sjeverozapadu poluotoka.
Dug je 61 364 metra, odnosno, prema Tabeli cestovnih udaljenosti
okružnog inženjera Lorenza Vitelleschi iz 1827.
•Strateška nužnost pelješkog puta predodređena je potpunom inferiornošću
Francuza na moru.
•Put je građen etapno, a izgradnja je nastavljena i pod austrijskom vlašću,
kada su povezana sva veća mjesta.
•Pored vojske na gradnji je moralo sudjelovati i stanovništvo, koje je
uglavnom nastojalo izbjeći neugodnu i tešku obvezu. Poradi svega
navedenog zamjetne su znatne razlike u načinu i kvaliteti gradnje pojedinih
dionica.
Izvori:
Državni arhiv u Dubrovniku
Acta Gallica, Općina Ston (Amministrazione comunale della città di Stagno – Ston (1808-1813); 1808-1813. (knj. 3, kut. 18; 1,9. SI.)
Rukopisne ostavštine, R.O. 167., Gracić-Negrini.
Rukopisne ostavštine, R.O. 187., Razno.
7
4. Naziv / Identitet:
'Revitalizacija Napoleonskog puta kroz Pelješac'
5. Profil rute:
Stara 'napoleonska' cesta prolazi teško pristupačnim predjelima poluotoka koji se nalaze
na značajnjijim visinama (prijevoj Crnjevac prema Ponikvama), u isto vrijeme spuštajući
se u nizinske predjele Pelješca (Ponikovsko polje, Putnikovići, Jajinja, Kuna do ponovnih
većih visina oko Orebića. Spajanjem razdnih podgrana s putem otvorile bi se npr. stara
staza od Vignja do Nakovane, te postojeće 'grane' prema Trpnju itd), povezujući povijesne
i ruralne rute.
Dijelovi puta prolaze kroz izgrađena područja naselja, gdje se koriste kao pristup
poljoprivrednim dobrima, a neke dionice su već godinama zanemarene ili zaboravljene.
Sama ruta puta se u dijelovima isprepliće sa cestom iz austro-ugarskog perioda koja je na
određenim segmentima prilično očuvana
8
1. Rute puta - Općine STON / JANJINA (Kartografski prikaz: Prirodna i grad. baština)
9
Zastićeni dijelovi prirode (zeleno)
Povijesni sklop (plavo)
2. Rute puta (2. etapa) - Općine OREBIĆ / TRPANJ
Kartografski prikaz: Područja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i grad. baština
10
11
12
13
14
15
16
17
18
6. Vlasništvo:
Prema podacima iz katastra, cesta je gotovo u cijelosti u državnom
vlasništvu, kao izdvojena katastarska čestica, što uvelike pojednostavljuje
proces planiranja, razvoja i realizacije projekta.
Identifikacije rute i potvrde vlasništva su predmet studije koja je dio
idejnog rješenja.
Predviđena je i mogućnost potrebe za geodetskim elaboratom u slučaju
dodira/ispreplitanja puta sa privatnim vlasništvom.
19
7. Korištenje:
7.1 Glavne korisničke grupe
• profesionalni i rekreativni sportski klubovi (planinarstvo, sportsko penjanje, biciklizam)
• školski , akademski, i stručni korisnici
• turističke grupe - rekreativne ili uz stručno vodstvovezano uz gospodarstvo regije, vinokulturu, agro turizam itd.
• lokalno stanovništvo / poljoporivrednici
• gorska služba
• vatrogascna služba
7.2 Generalno - šire korištenje
• Gospodarstvo (promocije seoskih domaćinstava, vinskih cesta, poljoprivrede,
gastronomskih regija). Podrška ostanku stanovništva u postojećim naseljima kroz nove
koncepte kao npr. 'eko-sela‘ (obnova napuštenih sela, promocija eko-proizvoda)
• Sport (staze za hodanje, sportski biciklizam, penjanje, izleti uz stručno vodstvo).
Promocija prirodnih ljepota (veza sa postojećim i novim stazama za penjanje, kampovima,
plažama...)
• Kulturni turizam (veza s ranije spomenutim ključnim kulturno-povijesnim točkama diljem
polutoka).
20
7.3. Pristup:
Kategorije pristupa (prijedlog za studiju/idejni projekt):
Kat. 1.
Otvoreni pristup (uglavnom već postojeće dionice) – javni
pristup i pristup prometnim vozilima
Kat. 2.
Pristup lokalnom stanovništvu i poljoprivrednicima
Kat. 3.
Pristup pješacima/biciklistima – ograničen pristup
vozilima osim npr., vatrogascima, gorskoj službi i
nekolicini ovlaštenih osoba od strane općine/županije
21
8. Ciljevi:
Općenito, gospodarski i kulturni razvoj regije kroz :
• Povezivanje turističkih točaka sa nerazvijenim dijelovima Pelješca
• Prezentacija i promocija poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava,
eko/agro turizam, ekološki održiv razvoj
• Podizanje svjesti o identifikaciji neprocijenjene, ugrožene ili
zanemarene ruralne djelatnosti sa naglaskom na prirodnim
ljepotama i znamenitostima poluotoka, ekološki zaštićenim
područjima
• Identifikacija, promocija i zaštita spomenika kulture nedostupnih
javnosti, ugroženih prirodnim procesima ili ljudskim intervencijama;
obnova zanemarenih/napuštenih sela
• Projekt za primjer sličnima u županiji, HR i Europi
22
Cilj 1
Otvaranje puta, označavanje rute, infomiranje javnosti o budućem
planiranju, pripremni radovi, relevanto održavanje
Cilj 2
Realizacija projekta kroz financiranje dokumentacije i početnih
radova
Cilj 3
Promocija poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava, prirodnih ljepota i
znamenitosti poluotoka kroz eko/agro turizam
Clij 4
Zaštita postojećih kulturnih znamenitosti i uvođenje istih u
svakodnevni život. Zaštita/potvrda postojećih i novih spomenika
kulture (uključujući dijelove samog puta, sela itd.), te njihovo
povezivanje u 'potprojekte'
Cilj 5
Proširenje promocije puta na nivo susjednih općina/županije/države.
Primjer i poticaj za slične buduće projekte. Internacionalizacija regije
kroz projekt koji bi se uklopio u komplementarne europske.
23
8.1. Postizanje ciljeva: (akcije)
Cilj 1 – Akcije:
Akcija 1.1
Akcija 1.2
Akcija 1.3
Akcija 1.4
Akcija 1.5
Akcija 1.6
Akcija 1.7
Akcija 1.8
Implementacija / praćenje strateškog plana
Utvrđivanje sudionika/odgovornih stranaka ili organizacija u
projektu (TZO, općine...)
Raščišćavanje cijele dužine puta, nužna markacija, sigurnosni
popravci
Izrada idejnog projekta (studije/idejnog rješenja) uz stručne
konzultacije (multidiciplinarno)
Uvjeti i suglasnost mjerodavnih institucija (Županijski zavod za
prostorno planiranje, HAC i sl.)
Izrada troškovnika radova - pilot projekt; (Doli-Ston–Žuljana)
Restauratorski (građevinski) radovi: dogradnja, rekonstrukcija,
konstrukcija
Definicija punktova, razvojni plan i restauratorski radovi na dionici
Janjina, Trpanj, Orebić
Održavanje: periodično (kvartalno) i stalno održavanje puta
24
Cilj 2 – Akcije:
Akcija 2.1
Akcija 2.2
Akcija 2.3
Prijave za sufinaciranjem od strane državnih i privatnih
izvora (Min. turizma, Min. kulture, Min. šumarstva,
JANAF, ERSTE fond, VOLKSBANK)
Zahtjev za sufinaciranjem od strane lokalnih
općina/županije
Financiranje iz različitih evropskih/internacionalnih
izvora (UNESCO, UNDP itd.)
Cilj 3 – Akcije:
Akcija 3.1
šumarstva)
Akcija 3.2
Akcija 3.3
Akcija 3.4
Konzultacije s relevantnim ministarstvima, općinama, županijom
vezano za nastavak i razvoj projekta (Min. poljoprivrede i
TZO - oblik 'agro turizma' kao dio kompletne turističke ponude
Pelješca, uključujući mnogobrojne vinske podrume, konobe i razna
obiteljska seoska gospodarstva, te privatni smještaj
Zajedničke promotivne točke/centri; identifikacija postojećih i poticaj
za razvoj novih (kao npr. Muzej vina u Putnikovićima i/ili centar za
vinokulturu, školjkarstvo-uzgoj kamenica, maslinarstvo, uzgoj meda
itd.)
Uvid u zaštićena područja, te poticaj za 'eko' metode proizvodnje, i sl.
'Eko sela' – revitalizacija napuštenih sela
25
Cilj 4 – Akcije:
Akcija 4.1
Povijesna istraživanja i prikupljanje stručnih informacija
Akcija 4.2
Traženje privremene zaštite na dijelovima rute puta u određenim
naseljima
Akcija 4.3
Istraživanja za potencijalne potprojekte; zahtjevi za istraživanjem,
povijesne / arheološke studije, što bi služilo kao poticaj za osnivanje
kulturnog centra, izložbi, razvoj eko-sela itd.
Cilj 5 – Akcije:
Akcija 5.1
Istraživačka studija o korisničkim grupama Napoleonskog
puta. Istraživanje bi se fokusiralo na lokalnu zajednicu,
internacionalnu upotrebu puta, te svijest o istome.
Rezultati studije bi bili vodič za budući razvoj puta i marketinšku
strategiju za lokalne općine, županiju i turističke organizacije.
Akcija 5.2
Turistički razvoj; marketinška strategija i razvojni plan
26
8.2. Dinamika
ETAPA 1 – (PILOT PROJEKT) siječanj
2008 - svibanj 2009.
ETAPA 2 (svibanj 2009.- svibanj 2011.)
Postizanje
ciljeva
rok
Postizanje ciljeva
rok
Akcija 1.1
12/2008
Akcija 1.5
09/2009
Akicija 1.2
12/2008
Akcija 1.6
2010
Akcija 1.3
04/2009
Akcije 2.1, 2.2, 2.3
06/2009
Akcija 1.4
06/2009
Akcija 3.2, 3.3
2009
Akcija 4.1, 4.2, 4.3
2009
Akcija 5.1, 5.2
2010
Akicija 1.7
Akcija 1.8
06/2009
Akcija 2.1, 2.2
2008-2009
Akcija 3.1
03/2009
ovisi o razvoju ETAPE 1 i dodatnim sredstvima financiranja
27
9. Praćenje i revizija strateškog plana:
Praćenje projekta u inicijalnim etapama će biti koordinirano od strane
Udruge Pelješki vinski puti putem redovnih izvještaja (i/ili sastanaka)
prema razvojnom planu i koordinacijama sudionika u realizaciji projektnih
ciljeva.
• Kvartalni izvještaj o progresu i implementaciji prema razvojnom planu
• Revizija strateškog plana - krajem 12/2009 god
28
KRAJ . . .
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47