Transcript KINEZIOLOGIJA

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU
KINEZIOLOGIJA
KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM
KRETANJU
Kinezis = kretanje, pokret
 Logos = zakon, znanost


Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje,
a naročito zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i
posljedice tih procesa na ljudski organizam.
POVIJEST KINEZIOLOGIJE

ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanjahodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje

ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao
poluge i određivao težišta tijela

LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim
aktivnostima

GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematičkim principima opisivao
mišićnu funkciju, a mišićnu kontrakciju promatrao kao kemijski proces

ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi između sila, njihove
interakcije i efekti

U 18. stoljeću započinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije

Krajem 19. stoljeća razvija se dio fiziologije koji objašnjava funkciju i
mehanizme pokreta
OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE

Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti
čovjekovo zdravlje i život
TEMELJNE ODGOJNE ZADAĆE KINEZIOLOGIJE

Formirati naviku za učestalim kretanjem i vježbanjem

Formirati potrebu za zdravom prehranom
Formirati higijenske navike
Formirati zdrav ritam životnih aktivnosti


KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ
PROCES VJEŽBANJA KOJI IMA ZA CILJ:



Unapređenje zdravlja ljudi
Održavanje razine antropološkog statusa i radne
sposobnosti
Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za
postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu
ZDRAVLJE (MEDICINSKI ASPEKT)

Prevencija zdravlja kretanjem (krvožilni, dišni,nervni sustav)

Liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom

Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

Unapređenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i
smanjenje masnog tkiva)
ODRŽAVANJE RAZINE ANTROPOLOŠKOG
STATUSA I RADNE SPOSOBNOSTI
(FUNKCIONALNI ASPEKT)
Korištenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i održavanje
razine antropoloških karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnog
življenja te održavanje visoke razine radne sposobnosti putem:





Razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti (izdržljivost)
Razvoja i održavanja motoričkih sposobnosti
(snaga,brzina,koordinacija,ravnoteža,preciznost)
Pospješenja psihološke stabilnosti i smanjenja stresa
Unapređenja umnih sposobnosti
Sociološke adaptacije
MAKSIMALNI RAZVOJ ANTROPOLOŠKOG
STATUSA (SPORTSKI ASPEKT)


Ekspanzija sporta i ulaganja u sport
Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih
rezultata
KINEZIOLOGIJA-MULTIDISCIPLINARNA
ZNANOST
KINEZIOLOGIJA
PRIMIJENJENE ANTROPOLOŠKE MEDICINSKE
METODSKOMETODOLOŠKE
PRIMIJENJENE
SISTEMATSKA
KINEZIOLOGIJA
MOTORIČKO
UČENJE
BIOMEHANIKA
ANTROPOLOŠKE
KINEZIOLOŠKA
ANTROPOLOGIJA
KINEZIOLOŠKA
PSIHOLOGIJA
KINEZIOLOŠKA
SOCIOLOGIJA
MEDICINSKE
KINEZIOLOŠKA
FIZIOLOGIJA
ANATOMIJA
SPORTSKA
MEDICINA
KINEZITERAPIJA
METODSKOMETODOLOŠKE
KIBERNETIKA
KINEZIOLOŠKA
METODIKA
TEORIJA
TRENINGA
METODOLOGIJA
ISTRAŽIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOLOŠKA
INFORMATIKA
KINEZIOLOŠKA
STATISTIKA
KRETANJE – ŽIVOTNA POTREBA
BIOTIČKE POTREBE KOJIMA SE ODRŽAVA
ŽIVOT
Kisik
 Voda
 Energija (hrana)
 Mišićna aktivnost

KRETANJE – ŽIVOTNA POTREBA

Bez pokreta (kretanja) nema života,čovjek koji se
ne kreće – oboljeva, atrofira i umire

Samo funkcija razvija organ
MIŠIĆNA AKTIVNOST

Samo mišićna aktivnost i ljudski rad u potpunosti
i istovremeno angažiraju sve velike sustave
organizma i aktivira brojne fiziološke procese u
organizmu– prirodni i zdrav odgovor organizma
na kineziološki poticaj .

Ni jedan lijek ne može zamijeniti utjecaj mišićnog
rada na organizam jer samo parcijalno aktivira
pojedini sustav ili proces - samo djelomično
zdrav odgovor organizma na kemijski poticaj.

Psihička stanja također angažiraju pojedine
sustave organizma, ali bez dublje funkcionalne
osnove, a ovisno o vrsti podražaja moguć je i
nezdrav odgovor organizma.Kineziološkom
aktivnošću potiću se pozitivna psihička stanja.
OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA

UPRAVLJAČKA (živčani
sustav)

MIŠIĆNA (mišićni sustav)

MORFOLOŠKA (morfološka
obilježja)

ENERGETSKA (stvaranje i
korištenje energije)
POKRET

Promjena položaja tijela ili dijelova tijela
STRUKTURA KINEZIOLOŠKIH
AKTIVNOSTI
KINEZIOLOŠKO-NEKINEZIOLOŠKO

Kineziološka aktivnost ili aktivnost
interesantna za kineziološku znanost
je samo ona koja proizvodi korisne i
cjelovite utjecaje na organizam.

Nekineziološke aktivnosti su usko
usmjerene na jednu strukturu i
proizvode samo parcijalne utjecaje
(npr. radni pokret na traci).
VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI





MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE
POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE
POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI
MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE

jedna kretna struktura koja se stalno
ponavlja: trčanje,
biciklizam,plivanje,veslanje,....
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE

jedna kretna struktura
koja se povremeno
ponavlja:streljaštvo,
dizanje utega,bacanje
koplja, skok u vis, ...
POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE

više kretnih struktura koje se
povremeno ponavljaju: boks,
mačevanje, judo,...
POLISTRUKTURALNE SLOŽENE
AKTIVNOSTI

veći broj struktura
kretanja i izmjene
cikličkih i acikličkih
sadržaja:sportske igre s
loptom (košarka,
noomet, odbojka,
rukomet, vaterpolo, ...)
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI

veći broj struktura
kretanja i izmjene
cikličkih i acikličkih
sadržaja s naglaskom
na estetsko
izražavanje
pokretom: ritmička
gimnastika,ples,umjet
ničko klizanje,....
ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA
ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP
ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA







Zdravstvena obilježja
Sociološka obilježja
Konativna obilježja (osobine) – crte ličnosti
Morfološka obilježja (osobine)
Motorička obilježja (sposobnosti)
Funkcionalna obilježja (sposobnosti)
Kognitivna obilježja (sposobnosti)
LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM
OBILJEŽJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI
TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE:



Individualizacija i primjerenost opterećenja
Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa
Homogenizacija kinezioloških grupa
ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA



Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju
Za kineziologiju su posebno važne oni pokazatelji
koji se odnose na sustave organizma koji neposredno
sudjeluju u kretanju (mišići, krvožilni sustav, ....)
Također posebno su važne informacije o
zdravstvenom stanju i bolestima koje su
kontraindicirane za bavljenje kineziološkim
aktivnostima
SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ
GRUPI

Objektivno vrednovanje vrijednosti i
sposobnosti pojedinca unutar grupe u
odnosu na funkciju

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na
pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje
surađuješ u igri, tko je najkorisniji igrač
itd.
SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar
kineziološke grupe

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko
ti je najdraži u ekipi, tko najljepše igra, s kim se
najradije družiš itd.
KONATIVNE OSOBINE





Osobine ličnosti - crte ličnosti
U velikoj mjeri genetski uvjetovane
Značajno određuju uspješnost u kineziološkim aktivnostima,
posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost
Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na
konativni status
Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam,
aksioznost, opsesivnost,...
MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

Osobine koje određuju tjelesnu građu čovjeka

Izuzetno su važne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima

Različite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifičnu
tjelesnu građu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišičnu
masu, gimnastika - niži rast, itd.)
MORFOLOŠKA OBILJEŽJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE
DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnost
Transverzalna dimenzionalnost
Voluminoznost
Masno tkivo
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST




Označava rast kostiju u duljinu
Najčešće mjere: tjelesna visina,
dužina ruke, dužina noge, ...
Nasljedno je determinirana
Kineziološkim aktivnostima nije
moguće utjecati na ovu dimenziju
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST




Označava rast kostiju u širinu
Najčešće mjere: širina (dijametar)
koljena, širina (dijametar) lakta, ...
Nasljedno je determinirana i
Kineziološkim aktivnostima
moguće je samo u manjoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju
VOLUMINOZNOST





Označava tjelesne opsege
Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj
masi, količini masnog tkiva i
transverzalnoj dimenzionalnosti
skeleta
Najčešće mjere: tjelesna težina,
opseg nadlaktice, opseg struka,
opseg potkoljenice, ...)
Djelomično je genetski
predisponirana
Kineziološkim aktivnostima
moguće je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MASNO TKIVO




Označava količinu potkožnog
masnog tkiva
Najčešće mjere: kožni nabor
trbuha, kožni nabor leđa, kožni
nabor nadlaktice, ....
Djelomično je genetski
predisponirana
Kineziološkim aktivnostima
moguće je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI




Sposobnost učinkovite provedbe motoričke
aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre
(prostor, vrijeme, sila)
Motoričke sposobnosti su dakle mjerljive.
Na motoričke sposobnosti utječu svi fiziološki
i anatomski čimbenici: genetski potencijal,
razina motoričke informiranosti (znanja),
morfološke značajke, energetski potencijal,
kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)
S obzirom na njihovu složenost, najteži
zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest
kako efikasno razvijati ove sposobnosti
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU INTENZITA PODRAŽAJA
Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:





brzina jenokratnih pokreta
eksplozivna i maksimalna snaga
fleksibilnost
podražaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu,
brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena
ove sposobnosti pretežno ovise o anatomskim i fiziološkim
značajkama živčanog i mišićnog sustava
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU TRAJANJA PODRAŽAJA I ENERGETSKU
REGULACIJU
Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:

repetitivna snaga

statička snaga

agilnost

brzina frekvencije pokreta

Podražaj se ponavlja duže vrijeme ili u ritmu
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim
potencijalima i nekim konativno-kognitivnim značajkama

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA
REGULACIJU PODRAŽAJA, SINERGIJSKU
REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA
Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:

koordinacija

preciznost

ravnoteža

Podražaj se stalno regulira i korigira
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i
nekim kognitivnim sposobnostima

SNAGA




MAKSIMALNA SNAGA
EKSPLOZIVNA SNAGA
REPETITIVNA SNAGA
STATIČKA SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA



Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja
motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za
savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalnim opterećenjima
EKSPLOZIVNA SNAGA



Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja
motornih jedinica u jedinici vremena u cilju
jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela
ili vanjskog objekta
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se submaksimalnim opterećenjima
REPETITIVNA SNAGA



Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja
motornih jedinica kroz duže vrijeme
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj
ponavljanja
STATIČKA SNAGA



Sposobnost održavanja visoke razine podraživanja motornih
jedinica za određeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile
pri čemu se mišić ne skraćuje
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se statičkim izdržajima
FLEKSIBILNOST





Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom
Postoji dinamička, statička i pasivna fleksibilnost
Djelomično genetski uvjetovana
Ovisi o anatomsko-fiziološkim značajkama mišićnog tkiva
i veza
Na fleksibilnost je moguće utjecati u većoj mjeri putem
kinezioloških operatora
PRECIZNOST





PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog
objekta vođenim pojektilom)
PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogađanja
vanjskog objekta izbačenim projektilom)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se dugotrajnim vježbanjem i velikim brojem
ponavljanja
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
RAVNOTEŽA





RAVNOTEŽA OTVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja
ravnotežnog položaja korištenjem kinestetičkih i vidnih
informacija)
RAVNOTEŽA ZATVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja
ravnotežnog položaja korištenjem isključivo kinestetičkih
informacija)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se vježbama održavanja ravnoteže
u statičkim i dinamičkim položajima
(kretanje)
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA




Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici
vremena
Genetski visoko uvjetovana
Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim značajkama
Razvija se isključivo vježbama u kojima dominira
maksimalna brzina pokreta
BRZINA FREKVENCIJE POKRETA




Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u
jedinici vremena
Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmičnošću
eksitacije agonističkih i antagonističkih mišićnih skupina
U većoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se vježbama u kojima dominira
maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih
pokreta (npr. taping rukom ili nogom)
AGILNOST




Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograničenom
prostoru
Ovisi značajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i
eksplozivnoj snazi
U većoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalno intenzivnim
kretanjem i promjenom smjera kretanja
u ograničenom prostoru
KOORDINACIJA




Sposobnost racionalnog izvođenja motoričkog zadatka
(prostorno, vremenski i energetski)
Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu
U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a značajno ovisi i o
količini prethodno usvojenih motoričkih programa
Razvija se učenjem što većeg broja i
što različitijih i složenijih motoričkih
zadataka, sa što češćim izmjenama
načina i uvjeta provedbe zadataka
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje
energije u ljudskom organizmu (“izdržljivost”,
“kondicija”)
Dijele se na:
 AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
 ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI





Sposobnost organizma da dopremi i potroši
maksimalnu količinu kisika za dugotrajan mišićni rad
Djelomično genetski uvjetovana
Ovisi o fiziološkim značajkama organizma (biokemijska
sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski
kapaciteti, ...)
Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti
putem kineziološke aktivnosti
Razvija se dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i
umjerenog intenziteta
ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST





Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne
izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez
prisustva kisika
Djelomično genetski uvjetovana
Ovisi o količini neaerobnih spojeva u organizmu i
biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.
Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog
intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz
aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)
Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem
kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem
intervalne metode rada
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI



Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaženja u
novonastalim situacijama
Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i
interpretacije informacija
Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije,
vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logičko
procesiranje, kratkoročno memoriranje, numeričko rezoniranje,
...
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI



Znatno genetski uvjetovane
Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj mjeri
utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naročito u
sportskim igrama posebno je važna tzv. motorička
inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih
odnosa i simultane obrade kinestetičkih informacija
ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE OSNOVE
KRETANJA
ANATOMSKE OSNOVE KRETANJA









KOŽNO-SLUZNIČNI SUSTAV (POKROVNI)
KOŠTANO ZGLOBNI SUSTAV (POTPORNI)
MIŠIĆNI SUSTAV (POKRETAČKI)
PROBAVNI SUSTAV
DIŠNI SUSTAV
SRČANOŽILNI SUSTAV
ŽIVČANI SUSTAV
MOKRAĆNI SUSTAV
ENDOKRILNI SUSTAV
LOKOMOTORNI SUSTAV



Kosti
Zglobne veze - ligamenti
Mišići
PROVEDBA POKRETA
U tri ravnine i oko tri osovine:






Poprečna (frontalna) ravnina
Uzdužna (sagitalna) ravnina
Vodoravna (transverzalna) ravnina
Poprečna osovina
Uzdužna osovina
Okomita osovina
PROVEDBA POKRETA


Gibanje oko poprečne osovine vrši se u uzdužnoj ravnini:
Npr. pregibanje i opružanje podlaktice, pregibanje i
opružanje natkoljenice, pregibanje i opružanje trupa
(pretklon, zaklon)
PROVEDBA POKRETA


Gibanje oko uzdužne osovine vrši se u poprečnoj ravnini:
Npr. otklon trupa u stranu, odmicanje i primicanje
nadlaktice, odmicanje i primicanje natkoljenice,
PROVEDBA POKRETA


Gibanje oko okomite osovine vrši se u vodoravnoj ravnini:
Npr. rotacija trupa (zasuk, odsuk), rotacija natkoljenice
(unutrašnja,vanjska), pronacija-supinacija podlaktice
MIŠIĆI



GLATKI MIŠIĆI – u zidovima šupljina organa i krvnih
sudova
POPREČNO-PRUGASTI ILI SKELETNI MIČIĆI
SRČANI MIŠIĆ
PODJELA MIŠIĆA U ODNOSU NA FUNKCIJU



AGONISTI
ANTAGONISTI
SINERGISTI
MIŠIĆI

MIŠIĆI AGONISTI: Proizvode željenu kretnju (npr. m.
biceps brachii kod fleksije podlaktice)

MIŠIĆI ANTAGONISTI: Suprotni mišići, dok agonisti
“rade”, odnosno kontrahiraju se, antagonisti se opuštaju i
izdužuju, npr. m. triceps brachii kod fleksije podlaktice

MIŠIĆI SINERGISTI: Pomažu mišićima agonistima u
provedbi i korekciji željenog pokreta (potpomažući mišići)
VRSTE MIŠIĆNE KONTRAKCIJE

IZOTONIČKA KONTRAKCIJA
Mišić se skraćuje i proizvodi kretanje

IZOMETRIJSKA KONTRAKCIJA
Mišić se ne skraćuje, ali se kontrahira
SKELETNI MIŠIĆI



Voljno se podražuju
Funkcija skeletnih mišića je kontrakcija (skraćivanje) i
opuštanje (istezanje), povlače kosti i na taj način vrše
kretanje
Sastoje se od
mišićnih vlakana
MOTORNA JEDINICA


Sastoji se od jednog živca, s njegovim aksonom koji
završava na jednom ili do nekoliko stotina mišićnih
vlakana
Motorna ploča – mjesto gdje živčano vlakno stoji u svezi s
mišićem
VRSTE MIŠIĆNIH VLAKANA
MEHANIZAM MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
MEHANIZAM MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
MIŠIĆI TRUPA - TRBUŠNI MIŠIĆI



Funkcija trbušnih mišića: vrše pritisak
na trbušne organe (porod), potpomažu
fiziološke funkcije, potpomažu disanje
jer djeluju na ošit i prsni koš,
potpomažu držanje tijela, zaštita
unutrašnjih organa
Pokreti: pregibanje trupa prema
naprijed i pregibanje zdjelice prema
naprijed, rotacija trupa
U ovim pokretima najviše sudjeluju
trbušni mišići: m. rectus abdominis,
m. obliquus abdominis externus,
m. obliquus abdominis internus, ....
MIŠIĆI TRUPA-LEĐNI MIŠIĆI



Funkcija leđnih mišića:
osiguravaju stabilnost
kralježnice, održavaju
ravnotežu tijela, omogućavaju
uspravan stav
Pokreti: opružanje-podizanje
trupa i glave (zaklon) i rotacija
trupa
U ovim pokretima sudjeluju
brojni mišići, a neki od
najvažnijih su: m. trapezius, m.
latissimus dorsi, m.
rhomboideus, m. longissimus
KRETNJE U ZGLOBU RAMENA


Pokreti: podizanje i spuštanje
ruke, odmicanje i primicanje,
kruženje rukom
(cirkumdukcija), horizontalno
primicanje i odmicanje
Sudjeluju: m. deltoideus,
m. supraspinatus,
m. corachobrahialis, ......
KRETNJE U ZGLOBU LAKTA


Pregibanje (fleksija), opružanje (ekstenzija) podlaktice,
unutrašnja i vanjska rotacija podlaktice (pronacija,
supinacija)
Sudjeluju: m. biceps brachii, m. triceps brachii, m.
brachialis, ...
POKRETI U ZGLOBU KUKA


Fleksija i ekstenzija natkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija
natkoljenice, odmicanje i primicanje natkoljenice
Sudjeluju: m. gluteus maximus, m. iliopsoas, m. gluteus
minimus, ....
POKRETI U ZGLOBU KOLJENA


Fleksija i ekstenzija potkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija
potkoljenice
Sudjeluju: m. quadriceps (najsnažniji mišić), m. sartorius,
m. biceps femoris, ....
POKRETI U SKOČNOM ZGLOBU
•Fleksija i ekstenzija stopala, unutrašnja i vanjska rotacija
stopala
•Sudjeluju: m. gastrochnemius, m. soleus, m. tibialis anterior, ...
FIZIOLOŠKE OSNOVE KRETANJA


Upravljanje kretanjem
Energetske osnove
UPRAVLJANJE - RAZINE FUNKCIJE
ŽIVČANOG SUSTAVA

Razina leđne moždine, automatsko djelovanje (refleksno
djelovanje, npr. refleks istezanja)

Razina nižih djelova mozga – subkortikalna razina,
(produžena moždina, bazalni gangliji, hipotalamus,...)
podsvjesna kontrola disanja, tlaka, ravnoteže, dakle osnovnih
vitalnih funkcija – VEGETATIVNI SUSTAV

Razina viših djelova mozga-kortikalna razina, svjesno
djelovanje, od posebnog značaja za kineziologiju –
SOMATIČNI, reagira na podražaje iz okoline
ENERGETSKE OSNOVE



Disanje (opskrba kisikom)
Krvotok i srce (transport kisika i hranjivih tvari)
Energetski procesi
DISANJE
TRI RAZINE:
 Razmjena plinova u plućima
 Prenošenje kisika iz pluća u tkiva putem krvi
 Razmjena plinova između krvi i tkiva
FUNKCIJA ALVEOLA


Difuzija, izmjena kisika i ugljičnog monoksida
Preko membrane temeljem razlika u parcijalnim tlakovima
plinova u krvi i alveolama
UČINKOVITOST DISANJA

Putem spirometrije i spiroergometrije

Ventilacijski parametri (protok zraka, dišni otpori)
Dišni volumeni i kapaciteti (respiracijski,
rezidualni,rezervni inspiracijski, vitalni, sekundni, ...)

VITALNI KAPACITET PLUĆA

Maksimalna količina zraka koja se može istisnuti iz pluća
najvećim naporom poslije maksimalnog udisaja
KRVOTOK I SRCE

Transport energetskih i otpadnih tvari

Srce, arterije, vene i kapilare
Arterijska krv: prenosi kisik od pluća do tkiva
Venska krv: prenosi ugljični dioksid do pluća i produkte
metabolizma do organa za izlučivanje


PARAMETRI SRČANE FUNKCIJE




SRČANA FREKVENCIJA
UDARNI VOLUMEN SRCA
SRČANI MINUTNI VOLUMEN
KRVNI TLAK
SRČANA FREKVENCIJA







Broj otkucaja srca u minuti
Regulirana podražajima iz sinus-atrijalnog čvora i
vegetativnog sustava
Povećava se linearno u odnosu na intenzitet rada
Kod rođenja oko 130 o/min
Kod četverogodišnjaka oko 90 o/min
Odrasla osoba oko 70-80 o/min
Trenirani sportaši oko 50 o/min
UDARNI VOLUMEN SRCA

Količina krvi koju srce istisne iz lijeve komore sa svakom
sistolom-kontrakcijom, oko 80cm3

Ovisi o zapremini srca (veličini) i efikasnosti sistole
SRČANI MINUTNI VOLUMEN

Zapremina krvi koju srce iz lijeve komore izbaci u jednoj
minuti

Umnožak udarnog volumena i srčane frekvencije

U mirovanju kod odrasle osobe oko 5 l/min

Kod sportaša prilikom intenzivnog treninga i do 42 l/min
KRVNI TLAK




Sistolički – kontrakcija i pražnjenje krvi iz srca
Dijastoločki – širenje i punjenje srca krvlju
Prosječne vrijednosti zdrave osobe srednje dobi 120/90
Kod napora dijastolički se tlak tek minimalno poveća, a
sistolički u znatno većoj mjeri
PRIMITAK KISIKA
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA = AEROBNI KAPACITET


To je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje povećanje
radnog opterećenja ne dovodi više do povećanja primitka kisika
Računa se u litrama/minuti
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA
Ovisi o:







Ventilaciji pluća
Difuziji kisika iz alveola u hemoglobin
Količini hemoglobina
Udarnom i srčanom minutnom volumenu
Difuziji kisika iz kapilara do aktivnih stanica
Efikasnosti mitohondrija
Motivaciji
RELATIVNI MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA

Maksimalni primitak kisika podijeljen s tjelesnom težinom

Računa se u ml O2/kg težine

Prosječna netrenirana osoba u dobi od 25 g. 35-40 ml O2/kg

Vrhunski sportaši 65-85 ml O2/kg
ATP – OSNOVNI IZVOR ENERGIJE ZA MIŠIĆNI
RAD




ADENOZIN-TRIFOSFAT (ATP) – visokoenergetski fosfatni
spoj koji se nalazi u stanicama
Hidrolizom (odvajanjem) jedne fosfatne skupine oslobađa se
energija
Ova je energija dostatna samo za kratkotrajni mišićni rad
(1-3 kontrakcije, 1-2 sekunde)
Zato je prisutna stalna resinteza ATP-a putem razgradnje
kreatinfosfata (KP) čije su zalihe dostatne za 10 sekundi
intenzivnog mišićnog rada
ENERGETSKI PROCESI
Fiziološka koncentracija ATP-a i KP-a održava se u
organizmu na dva načina:


Oksidacijom hranjivih tvari uz prisustvo kisika (aerobni
energetski proces)
Anaerobnom razgradnjom glukoze do mliječne kiseline –
glikoliza (anerobno energetski proces)
AEROBNI ENERGETSKI PROCESI



Kod nižeg intenziteta rada koji duže traje (2 minute – više
sati), kada se ATP može obnavljati u aerobnim uvjetima
Oksidacija hranjivih tvari u mitohondrijima (šećeri,
bjelančevine, masti) - oksidativna fosforilacija
Proces koji osigurava najviše energije
ANAEROBNI ENERGETSKI PROCESI




Kod visokog intenziteta rada koji traje od 10 sec do
2 minuta
Glikoliza (razgradnja glikogena) bez prisustva kisika
Pojava mliječne kiseline
Kisikov dug
KISIKOV DUG



Količina kisika koja se u oporavku koristi za obnavljanje
energetskih rezervi
LAKTATNA KOMPONENTA - oksidaciju mliječne kiseline
ALAKTATNA KOMPONENTA - za resintezu energetskih
fosfata
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIČKO ZNANJE ILI MOTORIČKA
INFORMACIJA = neurološki algoritam (obrazac) za
provedbu neke strukture kretanja
MOTORIČKI PROGRAM = motorička informacija na visokoj
razini usvojenosti-automatizam
MOTORIČKA MEMORIJA = skup motoričkih programa
Bogatija motorička memorija omogućava lakše učenje novih
motoričkih znanja
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIČKA ZNANJA
BIOTIČKA
MOTORIČKA ZNANJA
SOCIOLOŠKA
MOTORIČKA ZNANJA
PROFESIONALNA
MOTORIČKA
ZNANJA
KINEZIOLOŠKA
MOTORIČKA ZNANJA
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA

Prirodni oblici kretanja (biotička motorička znanja) imaju
genetičku podlogu jer su posljedica (odgovor) na prirodne
porive i reflekse za održavanjem života kretanjem
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA


BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA su znanja visokih
utiliteta, odnosno važnosti i iskoristivosti
To znači da se često koriste u svakodnevnom životu i
poslu, imaju veliku važnost u urgentnim situacijama i
omogućavaju lakše i kvalitetnije usvajanje novih
motoričkih znanja
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA

Zbog svog utiliteta BMZ su posebno interesantna i važna
za kineziologiju i naročito se moraju koristiti u radu s
djecom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA
BIOTIČKA
MOTORIČKA ZNANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
HODANJE-TRČANJE
PUZANJE
KOLUTANJE
VALJANJE
PREMETANJE
SKAKANJE
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
PRESKOCI
NASKOCI-SASKOCI
PENJANJA-SPUŠTANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
DIZANJA
NOŠENJA
GURANJA
VUČENJA
UPIRANJA
VIŠENJA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
BACANJA
HVATANJA
VOĐENJA
ŽONGLIRANJA
SOCIJALNA MOTORIČKA ZNANJA



Socijalna motorička znanja su znanja niskog utiliteta,
odnosno rjeđe se koriste u svakodnevnom životu.
Koriste se u pojedinim profesijama, sportovima i
životnim situacijama
Kasnije se i teže uče
KINEZIOLOŠKA MOTORIČKA ZNANJA

Visoko specijalizirana znanja iz pojedinih kinezioloških
aktivnosti i sportova
FAZE MOTORIČKOG UČENJA
1.
2.
3.
4.
FAZA USVAJANJA
FAZA USAVRŠAVANJA
FAZA STABILIZACIJE
FAZA AUTOMATIZACIJE
FAZA USVAJANJA







Formira se osnovna predođba o kretanju
“Gruba” koordinacija pokreta
Gibanje se izvodi uz punu svjesnu kontrolu
Gibanje u velikoj mjeri odstupa od željenog
Javljaju se velike greške u izvedbi kretanja
Javljaju se apsurdni pokreti
Sportaš ne razlikuje dobru od loše izvedbe
FAZA USAVRŠAVANJA






Pokreti postaju pravilniji i “čistiji”
Greške su manje naglašene
Pokret je koordiniraniji
Javlja se potreba za verbalnim i misaonim reproduciranjem
pokreta
Kinestetička kontrola dolazi do većeg izražaja
I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe
FAZA STABILIZACIJE




Pokret “čist” i bez grešaka
Dolazi do izražaja subkortikalna regulacija
Formiraju se stilske specifičnosti izvedbe
Sportaš sam prepoznaje i ispravlja motoričke pogreške
(autoregulacija)
FAZA AUTOMATIZACIJE




Dolazi do potpune automatizacije pokreta
Pokret je maksimalno racionalan i svrhovit
Program kretanja može se aktivirati i izvoditi automatski
(refleksno djelovanje)
Dominira subkortikalna regulacija, a svjesna kontrola
izvedbe je minimalna
METODE MOTORIČKOG UČENJA
SINTETIČKA
 ANALITIČKA
 SITUACIJSKA
 IDEOMOTORIČKA

SINTETIČKA METODA





Kretna struktura se uči i pokušava provesti u cjelini
Kada kretna struktura nije suviše složena
Lakše se shvaća smisao cijele strukture i pospješuje
motivacija za učenje
Lakše se koristi utjecaj sile teže i inercijskih sila
Brža implementacija kretne strukture u situacijskim
uvjetima
ANALITIČKA METODA




Kretna struktura se uči odvojeno u pojedinim fazama a
onda se spaja u cjelinu
Kada je kretna struktura suviše složena i zahtjevna, ako se
sastoji od mnogo segmenata
Ako cjelovito učenje izaziva strah ili postoji opasnost od
ozljeda
Kada dijete iz antropoloških razloga ne može strukturu
usvojiti sintetičkom metodom
SITUACIJSKA METODA




Kretna struktura uči se i provodi u situacijskim i
natjecateljskim uvjetima
Prednost je što se kretne strukture ovom metodom usvajaju
relativno brzo, pod uvjetom da djeca posjeduju dostatnu
razinu antropološkog potencijala
Nadarena djeca brže dolaze do izražaja
Motoričke pogreške se brže manifestiraju i lakše uočavaju
IDEOMOTORIČKA METODA



Misaona reprodukcija pojedine kretne strukture
(vizualizacija)
Povezivanje percepiranih i izvedenih gibanja
Pomoćna metoda, jer isključuje kinestetičke podražaje
OSNOVNI METODIČKI PRINCIPI
MOTORIČKOG UČENJA




Zornost (kvalitetna demonstracija pokreta)
Postupnost (hijerarhičnost)
Ponavljanje
Kontrola provedbe
PRINCIP ZORNOSTI
Važno je da demonstracija pokreta bude kvalitetna što znači:



Osigurati dobru motivaciju za učenje pokreta (pozitivno
okruženje) – poticati znatiželju za učenjem pokreta
Pokret prikazati najprije u cjelini, a onda raščlanjeno u
pojedinim fazama
Izdvojiti i posebno istaknuti kritične dijelove pokreta,
pokazati ih sporije i naglasiti
PRINCIP POSTUPNOSTI-HIJERARHIČNOSTI



Učiti najprije motorička znanja koja imaju visoku
utilitarnost
Učiti najprije kretne strukture koje su jednostavnije, a
zatim složenije
Kretne strukture izvoditi najprije u jednostavnijim
(“čistim”) uvjetima, a zatim u složenijim

Svaku kretnu strukturu naslanjati (vezivati) na prethodnu
na temelju kineziološke sličnosti - sukladnosti
PRINCIP PONAVLJANJA

Kineziološka znanost još uvijek nije otkrila učinkovitiji i
racionalniji način usvajanja motoričkih znanja od
ponavljanja

Potreban je veliki broj ponavljanja određene kretne
strukture da se pokret stabilizira i automatizira, odnosno da
se formira motorički program u kori velikog mozga
(nekoliko tisuća ponavljanja)
PRINCIP KONTROLE

Potreban je aktivan pristup kineziologa u procesu
motoričkog učenja u vidu stalne kontrole i nadzora

Stalno poticanje, upućivanje, korigiranje i pravovremeno
uočavanje motoričkih pogrešaka
MOTORIČKE POGREŠKE

Odstupanje provedbe kretne strukture od očekivane idealne
izvedbe i biomehaničkog modela
KAKO OTKLANJATI MOTORIČKE POGREŠKE





Važno je pogrešku što prije uočiti i otkloniti prije nego
dođe do njene automatizacije
Treba spoznati uzrok pojave pogreške i raditi na
otklanjanju tog uzroka
Uporno ponavljanje pravilnog pokreta
Provedba pokreta dijametralno suprotno od pogrešnog
pokreta
Korištenje pomagala u svrhu fizičkog ograničenja
nepravilne amplitude pokreta
NAJČEŠĆI UZROCI POJAVE MOTORIČKIH
POGREŠAKA

MORFOLOŠKI (npr. prekomjerna težina, visina, rigidnost
zglobova,...)

MOTORIČKI (nedovoljna snaga, loša ravnoteža, ...)

PSIHOLOŠKI (pretjerana anksioznost,
prenaglašena motivacija, ...)
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
NA ZDRAVLJE
KRETANJE I ZDRAVLJE
SUVREMENI ČOVJEK
OSNOVNA OBILJEŽJA SUVREMENOG ČOVJEKA



Nekretanje (HIPOKINEZIJA)
Nezdrava i preobilna ishrana
Stres i psihološka napetost
HOMO SEDENS





Ove karakteristike obilježavaju suvremenog čovjeka –
HOMO SEDENSA
Čovjek koji se ne kreće, puno sjedi, nije fizički aktivan,
preobilno se hrani, prekomjerne težine
Neaktivnost u dječjoj dobi = šteti biološkom rastu i razvoju
Neaktivnost u odrasloj dobi = šteti zdravlju
Neaktivnost u starijoj dobi = može biti pogibeljna
KAKO SE KINEZIOLOŠKIM
AKTIVNOSTIMA UTJEČE NA ZDRAVLJE





Prevencija zdravlja kretanjem
Pozitivan utjecaj na organske sustave
Liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom
Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
Unaprijeđenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i
smanjenje masnog tkiva)
PREVENCIJA ZDRAVLJA

Upražnjavanjem kinezioloških aktivnosti aktiviraju se svi
sustavi organizma, posebno mišićni, krvožilni i dišni sustav

Pojačanom funkcijom u uvjetima mišićnog rada unaprijeđuju
se procesi i razvijaju organi, pa u normalnim uvjetima rade uz
manje opterećenje, čime se smanjuje rizik od bolesti
PREVENCIJA ZDRAVLJA

Kineziološke aktivnosti moraju se upražnjavati redovito i
uz opterećenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i
fizičkom potencijalu (stanju treniranosti organizma)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Američki znanstvenici s Harvard School of Public Health su
na uzorku od 44452 muškaraca u dobi od 40-75 godina
utvrdili:



Ispitanici koji su trčali najmanje sat vremena tjedno imali
su 42% manji rizik da će oboljeti od neke srčane bolesti
Međutim studenti koji su u mladosti bili neaktivni, a
preuzeli su aktivan način života, imaju manju vjerojatnost
obolijevanja od srčano-žilnih bolesti od aktivnih studenata
sportaša koji su napustili tjelesne aktivnosti u srednjoj dobi
Najrizičnija skupina upravo su bili studenti-sportaši koji su
naglo prekinuli tjelesnu aktivnost
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit su
utvrdili:

Fizička aktivnost od 30 minuta dnevno smanjuje rizik od
umiranja za 37 %, više nego nepušenje (35%) i zdrava
prehrana (23%)
PREVENCIJA ZDRAVLJA

Istraživači s University of Washington u Seattleu su
dokazali da visoka razina tjelesnih aktivnosti u prva tri
mjeseca trudnoće u znatnoj mjeri snižava razinu
kolesterola i triglicerida u krvi
PREVENCIJA ZDRAVLJA

Istraživači sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji su utvrdili
da ljudi koji se često bave tjelovježbom imaju manji rizik
da će patiti od artritisa – degenerativne bolesti zglobova.
PREVENCIJA ZDRAVLJA


Istraživači sa Sveučilišta Pittsburgh u Pennsylvaniji su
utvrdili da su žene koje su bile fizički neaktivne imale ,u
poznijoj dobi više zdravstvenih problema
Među najaktivnijim ženama samo 37,8% suočavalo se sa
zdravstvenim problemima u svakodnevnom životu, dok je
takve probleme imalo 59,1% žena koje su bile fizički
neaktivne.
REHABILITACIJA ZDRAVLJA

Znanstvenici s Glasgow University su utvrdili da
prakticiranje aerobika ili jogginga ubrzava oporavak od
raka dojke i omogućava brži povratak u svakodnevni ritam
života nakon liječenja.
UTJECAJ NA SRCE I KRV







Srce se povećava, fiziološki hipertrofira
Snižava se frekvencija srca u mirovanju, srce je učinkovitije
Snižava se sistolički krvni tlak u mirovanju
Srce je “jače”, pa je radno opterećenje u mirovanju smanjeno
Povećava se ukupni volumen krvi
Povećava se puferski kapacitet krvi (neutralizacija
metabolitičkih produkata)
Smanjuje se količina triglicerida i kolesterola u krvi
UTJECAJ NA DIŠNI SUSTAV





Hipertrofija respiracijske muskulature
Povećava se prsni koš
Povećava se površina plućnih alveola
Povećava se vitalni kapacitet pluća i svi ventilacijski
parametri (sportska pluća)
Povećava se maksimalni primitak kisika
UTJECAJ NA ENDOKRILNI SUSTAV




Dolazi do hipertrofije kore nadbubrežne žlijezde
Stvara se veća količina kortikoida potrebnih za fizički rad
Regulira se lučenje inzulina
Povećava se produkcija kalticonina
hormona štitnjače i smanjuje
koncentracija kalcija (usporavaju
se sklerotične promjene)
KONTRAINDIKACIJE ZA BAVLJENJE
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
Kod nekih bolesti apsolutno je zabranjenjo upražnjavati
kineziološke aktivnosti:




akutna fibrilna stanja
virusne bolesti jetre
srčana oboljenja i anomalije
akutna oštećenja lokomotornog
sustava
BOLESTI NA KOJE SE MOŽE POZITIVNO
UTJECATI KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA




bolesti dišnog sustava (astma)
šećerna bolest
deformacije koštanog sustava
pretilost
ANALIZA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
ANALIZA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI





STRUKTURALNA ANALIZA
FUNKCIONALNA ANALIZA
ANTROPOLOŠKA ANALIZA
MODELNA ANALIZA
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA
STRUKTURALNA ANALIZA

Kakva je osnovna struktura aktivnosti (trajanje, broj učesnika)

Kojoj vrsti pripada kineziološka aktivnost (monostrukturalne,
polistrukturalne, ....)

Koji su kineziološki sadržaji zastupljeni
u aktivnosti
STRUKTURALNA ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI
RUKOMET
TRAJANJE AKTIVNOSTI
2X30 MIN (10 minuta odmora)
DIMENZIJE IGRALIŠTA
40X20 m
BROJ IGRAČA
7
OSNOVNI REKVIZIT
LOPTA
FAZE IGRE
NAPAD, TRANZICIJA,OBRANA
CILJ IGRE
POSTIZANJE POGOTKA
VRSTA AKTIVNOSTI
SLOŽENA POLISTRUKTURALNA
AKTIVNOST
CIKLIČKI SADRŽAJI
OSNOVNO KRETANJE, OTKORAČNODOKORAČNO KRETANJE
ACIKLIČKI SADRŽAJI
BACANJA, SKOKOVI,BLOKOVI, ....
FUNKCIONALNA ANALIZA



Kolika količina kretanja je zastupljena
Kakav je intenzitet aktivnosti
Koji su vidovi izdržljivosti zastupljeni u odnosu na
trajanje, intenzitet i veličinu prostora na kojem se odvija
aktivnost
FUNKCIONALNA ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI
NOGOMET
UKUPNO KRETANJA PO
IGRAČU
5-9 000 metara
KRETANJE U SPRINTU
1000-2000 metara
SREDNJE KRETANJE
2000-4000 metara
LAGANO KRETANJE
2000-4000 metara
PROSJEČNI PULS
174 otkucaja u ninuti
INTENZITET AKTIVNOSTI Promjenjiv: srednji-maksimalan
VID IZDRŽLJIVOSTI
AEROBNO-ANEROBNI
ANTROPOLOŠKA ANALIZA



Kakve specifične antropološke značajke zahtjeva pojedina
kineziološka aktivnost (motoričke, morfološke, umne, ..)
Koje topološke regije tijela najviše angažira pojedina
kineziološka aktivnost
Posebno je značajna za proces odabira (selekcije) u sportu
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA



Kvantitativni (statistički, brojčani) pokazatelji efikasnosti
provedbe kinezioloških aktivnosti u situacijskim uvjetima
Npr. broj udaraca na gol, broj pogrešnih dodavanja, broj
načinjenih prekršaja itd.
Posebno su važni za procjenu učinka-efikasnosti pojedinca
u kineziološkim aktivnostima
PARAMETRI SITUACIJSKE
EFIKASNOSTI - KOŠARKA
PARAMETAR
FRE.
IGRAČ
KOE.
BODOVI
P.P.
USPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA
2
3,0
6,0
NEUSPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA
5
-1,0
-5,0
USPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA
5
2,0
10,0
NEUSPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA
3
-1,0
-3,0
ODUZETE LOPTE
2
0,8
1,6
ASISTENCIJE
4
1,5
6,0
BLOKADE
1
1,0
1,0
KRIVO DODAVANJE
1
-0,8
-0,8
GREŠKA U KORACIMA
2
-0,8
-1,6
EFIKASNOST IGRAČA
14,2 = DOBAR
ANALIZA MODELA


Izdvajaju se karakteristične ponavljajuće strukture
kretanja, ritmovi i stereotipi aktivnosti, sklopovi
specifičnih antropoloških obilježja
Formiraju se kineziološki i antropološki modeli za
pojedinu aktivnost
ANTROPOLOŠKI MODELI



Kakav je antropološki profil vrhunskog sportaša koji je
uspješan u određenoj kineziološkoj aktivnosti
Njegovi rezultati u brojnim dimenzijama antropološkog
sustava
Posebno su važni u procesu odabira
ANTROPOLOŠKI MODEL VRHUNSKOG
RUKOMETAŠA – VANJSKI IGRAČ
Morfološka obilježja
Tjelesna visina
195
Tjelesna težina
93
Masno tkivo
7%
Motorička obilježja
20 m sprint
2,85
Skok u dalj iz mjesta
290
Skok u vis iz mjesta
91
Funkcionalna obilježja
Cooperov test
3200 m
Maksimalni primitak kisika 72 ml/kg
Psihološka obilježja
Ekstravertnost
17
Neuroticizam
4
KINEZIOLOŠKI MODELI

Uočavaju se karakteristične ponavljajuće strukture, faze,
ritmovi kretanja, stereotipi aktivnosti

Npr. u veslanju: faze jednog zaveslaja

Npr. u košarci: ritmična promjena strukture aktivnosti obrambeno kretanje, pretrčavanje igrališta, napadačko
kretanje, pretrčavanje igrališta (povratak u obranu), itd.

Kineziološki modeli su naročito važni za planiranje i
programiranje kinezioloških tretmana (procesa treninga)
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U
KINEZIOLOGIJI

Kineziologija kao multidisciplinarna znanost ima bogatu i
specifičnu metodologiju istraživanja

Kineziološkim istraživanjima nastoji se istovremeno analizirati
što više antropoloških značajki

Stoga se primijenjuje specifična metodologija u kojoj
multivarijatne statističke metode zauzimaju najznačajnije mjesto
ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŽUJE

Strukturu i sadržaj kinezioloških aktivnosti

Antropološke značajke sportaša koji se bave kineziološkim
aktivnostima

Kako antropološke značajke i okolinski faktori utječu na
uspješnost u određenoj kineziološkoj aktivnosti
ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŽUJE

Razlike u antropološkim obilježjima spram kvalitativne
razine sportaša

Kako pojedine kineziološke aktivnosti i kineziološki
operatori utječu na promjenu antropoloških značajki
sportaša (vrijednost kinezioloških aktivnosti i operatora)
STRUKTURA I SADRŽAJ
OSNOVNA ANALIZA KINEZIOLOŠKIH
AKTIVNOSTI U SITUACIJSKIM UVJETIMA



Vizualna opservacija (praćenje-gledanje) kinezioloških
aktivnosti i bilježenje osnovnih parametara
Video snimanje i naknadna detaljna analiza kinezioloških
aktivnosti
Što više promatrača = bolja objektivnost
i pouzdanost
STRUKTURA AKTIVNOSTI
ANALIZA PRIKRIVENE (LATENTNE STRUKTURE)
KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI – FAKTORSKI MODEL
-
-
kada želimo veliki broj prikupljenih informacija (varijabli) svesti
na manji broj, odnosno izvuči iz njih ono što je zajedničko –
FAKTORE, koristimo faktorsku analizu
faktorskom analizom istražuje se, dakle, latentna
(prikrivena) struktura kineziološke aktivnosti
FAKTORSKI MODEL
Npr. pratili smo 30 nogometih utakmica i prikupili podatke
u 12 varijabli:












Posjed lopte u napadu
Broj postavljenih zaleđa
Broj udaraca na vrata
Broj izbačenih lopti iza uzdužne crte
Broj golova
Broj oduzetih lopti
Broj izvedenih kornera
Broj načinjenih prekršaja
Broj dodavanja
Broj dobijenih zračnih duela
Broj opomena (žutih kartona)
Broj povratnih dodavanja
FAKTORSKA ANALIZA


Zanima nas možemo li ovih 12 varijabli svesti (sažeti,
kondenzirati) na manji broj
Naravno, korištenjem upravo faktorske analize
FAKTORSKA ANALIZA
Faktorskom analizom sveli smo 12 manifestnih varijabli na 2
latentne varijable (faktora)
OFANZIVNA IGRA
DEFANZIVNA IGRA
Broj dodavanja
Dobijeni zračni duel
Broj golova
Oduzete lopte
Udarci na vrata
Broj prekršaja
Broj kornera
Broj opomena
Broj povratnih dodavanja
Posjed lopte
Izbačene lopte
Postavljeno zaleđe
ISTRAŽIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA

Postoje li druge objektivnije metode analize strukture
kretanja ili pojedinih motoričkih znanja od opservacije ili
snimanja

Naravno, postoje različite biomehaničke analize kretanja
ISTRAŽIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA
BIOMEHANIČKA ANALIZA
KINEMATIČKA
ANALIZA
ELEKTROMIOGRAFSKA
ANALIZA
DINAMOMETRIJA
KINETIČKA
ANALIZA
TENZIOMETRIJSKA
ANALIZA
KINEMATIČKA ANALIZA
ANALIZA PROSTORNO-VREMENSKIH
PARAMETARA KRETANJA



Putem više specijalnih kamera i posebnog
programa
Analizira se kretanje dijelova tijela u odnosu
na prostor i vrijeme u trokoordinatnom
sustavu – referentne točke
Računa se brzina, ubrzanja, kutna brzina, ...
KINETIČKA ANALIZA - DINAMOMETRIJA



Mjerenje mišićne jakosti – sile koju može
proizvesti mišić
Sofisticirani uređaji (CYBEX, BIODEX)
Tenziometrijske ploče (veličina i smjer sile,
visina odraza)
ELEKTROMIOGRAFSKA ANALIZA


Mjerenje mišićne aktivnosti putem električnog potencijala
Otkriva koji je mišić aktivan, kojim se intenzitetom
aktivira, kada započinje i koliko traje kontrakcija
EKSPERTNI SUSTAVI ZA ANALIZU
KRETANJA

Postoje složeni ekspertni sustavi koji objedinjuju
kinematičku, kinetičku i elektromiografsku analizu

Putem posebnog programa upoređuje zabilježene
parametre s modelnim (idealnim) parametrima i daje
ekspertnu ocjenu određenog kretanja
LONGITUDINALNO I TRANSVERZALNO
ISTRAŽIVANJE U KINEZIOLOGIJI

TRANSVERZALNO (jednokratno, u jednoj vremenskoj
točki)

LONGITUDINALNO (višekratno, u više vremenskih
točaka)

S obzirom na promjenljivost antropoloških značajki, u
kineziologiji su poželjnija longitudinalna istraživanja
ISTRAŽIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA
(utvrđivanje antropološkog statusa)



Odaberemo antropološke značajke koje želimo ispitati
(izmjeriti) kod sportaša
Izabereno primjerene testove (mjerne instrumente) za
ispitivanje tih značajki
Izvršimo testiranje (mjerenje) i prikupimo podatke
ISTRAŽIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA
(utvrđivanje antropološkog statusa)



Obradimo podatke osnovnim statističkim parametrima
(X, SD, MIN, MAX)
Standardiziramo podatke, svedemo na istu metriku
(Z vrijednosti)
Na osnovu rezultata utvrdimo uspješnost ispitanika,
rangiramo ih i kompariramo s drugim sportašima ili
modelima (normativne vrijednosti)
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI I
DRUGIH ČIMBENIKA NA REZULTATE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA –
REGRESIJSKI MODEL

Često nas zanima kako pojedina antropološka obilježja ili
neki okolinski faktori utječu na uspješnost (rezultate) u
kineziološkim aktivnostima

U tom slučaju koristimo regresijski model
istraživanja, odnosno regresijsku analizu
REGRESIJSKI MODEL

Npr. istražujemo kako morfološke značajke (težina, visina,
opseg natkoljenice, širina ramena, ...) utječu na rezultat u
plivanju slobodnim stilom na 100 metara

Morfološke značajke predstavljaju predikcijske
(nezavisne) varjable, a rezultat u plivanju kriterijsku
(zavisnu) varijablu
JEDNADŽBA SPECIFIKACIJE

DEFINIRA VELIČINU UTJECAJA (DOPRINOS)
POJEDINOG FAKTORA NA USPJEŠNOST U NEKOJ
KINEZIOLOŠKOJ AKTIVNOSTI

Antropološki čimbenici (motorička, antropometrijska,
funkcionalna .......... obilježja)

Okolinski čimbenici na koje možemo utjecati (uvjeti
života, odmora, prehrane, ....)

Okolinski čimbenici na koje ne možemo utjecati - eror
faktor (protivnik, suđenje, vremenski uvjeti, ....)
JEDNADŽBA SPECIFIKACIJE
Y=axX1 + bxX2 + cxX3, ....... + zxXn + e
Gdje je:
X1 - Xn antropološki i okolinski faktori
a – z ponderi doprinosa određenog faktora
efaktor greške
ISTRAŽIVANJE RAZLIKA ANTROPOLOŠKIH
ZNAČAJKI SPRAM RAZINE KVALITETE
SPORTAŠA

Zanima nas na primjer u kojim se to antropološkim
obilježjima razlikuju tri skupine odbojkaša različitog
kvaliteta (drugoligaški igrači, prvoligaški igrači i igrači
koji igraju za reprezentaciju)

Koristimo diskriminacijski model (model razlika):
diskriminacijska analiza, analiza varijance, ...
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI NA
PROMJENE ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI
SPORTAŠA

Utvrđujemo kako kineziološke aktivnosti proizvode
transformacijske promjene na antropološkom statusu
ispitanika

MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA
MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA

UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKI
STATUS
Treba izolirati tri različita utjecaja:

Čisti utjecaj kineziološkog tretmana na promjene
antropološkog statusa

Utjecaj okolinskih faktora na promjene antropološkog
statusa (biološki rast i razvoj, način prehrane, životna
aktivnost)

Utjecaj nasljeđa na promjene antropoloških značajki
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA



Utvrditi inicijalno (početno) stanje antropološkog statusa
Provođenje kineziološkog tretmana
Tijekom provođenja tretmana u nekoliko vremenskih
točaka utvrditi prijelazna (tranzitivna) stanja antropološkog
statusa
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA


Nakon završetka tretmana utvrditi završno (finalno) stanje
antropološkog statusa ispitanika
Sukladno rezultatima donijeti sud o vrijednosti (značaju)
primjenjenog tretmana za transformaciju pojedinih
antropoloških obilježja.
MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA



Na jednoj “eksperimentalnoj” grupi provodimo tretman, a
na drugoj “kontrolnoj” grupi sa što sličnijim antropološkim
statusom ne provodimo
Nakon završetka tretmana analiziramo razlike između
eksperimentalne i kontrolne skupine
Najvrijednija su istraživanja na jednojajčanim blizancima
jer se nivelira genetička osnova
METODOLOŠKA OSNOVA OVE VRSTE
ISTRAŽIVANJA

Koristi se diskriminacijski model (model) razlika: diskriminacijska
analiza, multivarijatna analiza varijance, ...
utjecaj okoline
kontrolna (inicijalno
stanje)
kontrolna (finalno
stanje)
razlika
razlika
eksperientalna
(inicijalno stanje)
razlika
(promjene)
razlike razlika
eksperientalna
(finalno stanje)
tretman +
utjecaj okoline
razlika
(promjene)
ISTRAŽIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA


Zanima nas koji je metodički postupak najučinkovitiji za
razvoj pojedinih antropoloških značajki
Koristimo više grupa ispitanika (onoliko koliko ima
različitih postupaka)
ISTRAŽIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA

Npr. zanima nas koji je tretman najučinkovitiji za
unapređenje fleksibilnosti: statičke vježbe, pasivne vježbe,
dinamičke vježbe

Ili nas zanima koji je trening najučinkovitiji za povećanje
jakosti (vježbe apsolutne snage, relativne snage, statičke)
ISTRAŽIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA

Ili npr. s različitim grupama ispitanika provodimo tretman
s potpuno istim vježbama (operatorima), ali s različitim
rasporedom treninga, brojem ponavljanja, pauzama itd.

Ili npr. tri grupe judaša početnika treniramo na tri različita
načina: situacijskom, analitičkom i sintetičkom metodom i
zanima nas koja je metoda najefikasnija, odnosno koja će
grupa po završetku tretmana biti najuspješnija u borbama
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOMETRIJA

Disciplina koja se bavi mjerenjima antropoloških obilježja
sudionika u kineziološkim aktivnostima
KINEZIOMETRIJA
IZBOR TESTOVA – MJERNI INSTRUMENTI



Što jednostavniji
Što standardniji
Što boljih metrijskih karakteristika
OSNOVNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE



VALJANOST - koliko taj test mjeri ono što se njime želi
mjeriti
POUZDANOST - u kolikoj se mjeri možemo osloniti na
rezultat koji smo dobili
OSJETLJIVOST - mogu li se utvrditi razlike
MJERNE SKALE




Nominalna skala (imenovanje brojem)
Ordinalna skala (redoslijed, rang)
Intervalna skala (veličine razlika ali nema apsolutne nule,
npr. ocjena na testu iz zemljopisa)
Omjerna skala (ima apsolutnu nulu, npr. tj. visina)
MJERENJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI U
NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
TESTOVI ZA MJERENJE BRZINE




Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni, akustični ili
kinestetički podražaj)
Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga, ruka)
Za mjerenje brzine kretanja (20m, 30m, itd)
Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom,
taping nogom, taping nogama o zid itd).
TESTOVI ZA MJERENJE AGILNOSTI
Okomita, lateralna i kombinirana agilnost



Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)
Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)
Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”)
TESTOVI ZA MJERENJE KOORDINACIJE



test “provlačenje i preskakivanje”
test “osmica sa sagibanjem”
test “poligon natraške”
TESTOVI ZA MJERENJE FLEKSIBILNOSTI



test “odnoženje ležeći bočno”
test “pretklon na klupi”
test “pretklon raskoračno”
TESTOVI ZA MJERENJE EKSPLOZIVNE
SNAGE


Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”,
“skok uvis s mjesta”)
Za eksplozivnu snagu izbačaja (“bacanje medicinke”,
“bacanje lopte iz sjedenja”)
TESTOVI ZA MJERENJE REPETITIVNE
SNAGE


Za ruke i ramena “zgibovi na preči pothvatom”, “bench
press”
Za trup “podizanje trupa”, “podizanje trupa s teretom”
TESTOVI ZA MJERENJE PRECIZNOSTI


Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)
Za mjerenje preciznosti gađanja (“gađanje vertikalnog cilja
nogom”)
TESTOVI ZA MJERENJE RAVNOTEŽE

Testovi stajanja na klupici za ravnotežu s otvorenim ili
zatvorenim očima (“na dvije noge uzdužno”, “na dvije
noge poprečno”, “na jednoj nozi uzdužno”, “na jednoj nozi
poprečno”)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŽJA
U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH
OBILJEŽJA
- tjelesna visina (mjeri se antropometrom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŽJA
- tjelesna težina (mjeri se vagom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŽJA
- opseg podlaktice (mjeri se centimetarskom vrpcom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŽJA
- kožni nabor nadlaktice (mjeri se kaliperom)
MJERENJE LONGITUDINALNE
DIMENZIONALNOSTI






tjelesna visina
dužina ruke
dužina noge
raspon ruku
dužina šake
dužina stopala
Mjerni instrument:
antropometar, klizni šestar
MJERENJE TRANSVERZALNE
DIMENZIONALNOSTI





dijametar koljena
dijametar skočnog zgloba
dijametar lakta
širina kukova
širina zdjelice
Mjerni instrument:
klizni šestar, pelvinometar
MJERENJE OPSEGA





opseg kukova
opseg struka
opseg natkoljenice
opseg potkoljenice
opseg nadlaktice
Mjerni instrument:
centimetarska vrpca
MJERENJE POTKOŽNOG MASNOG TKIVA




kožni nabor trbuha
kožni nabor leđa
kožni nabor natkoljenice
kožni nabor nadlaktice
Mjerni instrument:
kaliper
KINEZIOLOŠKI TRETMANI - PROCESI
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA

Kineziološkim aktivnostima se u velikoj mjeri mijenjaju
(transformiraju) značajke, osobine, sposobnosti, znanja i
karakteristike sudionika u tim aktivnostima
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA

Promjena antropološkog statusa sudionika kinezioloških
aktivnosti od početnog (inicijalnog) preko prijelaznih
(tranzitivnih) do završnog (finalnog stanja)
KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE
ULAZNI PARAMETRI
(cilj, početno stanje sportaša, raspoloživi uvjeti)
TRETMAN-TRANSFORMACIJA
(planiranje i programiranje, provedba i provjera prijelaznog stanja)
IZLAZNI PARAMETRI
(završno stanje, postignuti rezultat, ocjena tretmana)
KINEZIOLOŠKI SUBJEKTI

Osobe, ispitanici, sportaši nad kojima se provodi
kineziološki tretman u cilju njihove transformacije
KINEZIOLOŠKI OPERATORI-STIMULUSI

Vježbe, kretne strukture, trenažni sadržaji kojima se vrši
transformacija osobe podvrgnute kineziološkom tretmanu

Npr. trčanje na 30 m je kineziološki operator
Npr. pretklon trupom na tlu je kineziološki operator
Npr. sunožni skok u vis je kineziološki operator


FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
1.
POSTAVITI CILJ TRETMANA
-postići određeni sportski rezultat
-dostići određeni kineziološki ili antropološki model
1.a. definirati vremensko ograničenje cilja
- npr. želimo želimo rezultat 15 godišnjaka u trčanju na
100 m s 15,4 sec poboljšati na 14,5 sec za godinu dana
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
2.
DEFINIRATI UVJETE ZA PROVEDBU TRETMANA
(ULAZNI PARAMETRI)
-
organizacijski uvjeti
financijski uvjeti
materijalno-tehničke mogućnosti
kadrovske mogućnosti
-
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
3.
-
DEFINIRATI INICIJALNI STATUS KINEZIOLOŠKIH
SUBJEKATA
inicijalno stanje antropoloških značajki prije provedbe
tretmana
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KINEZIOLOŠKOG
TRETMANA
-
-
na osnovu postavljenog cilja, postojećih uvjeta i ulaznog statusa
sportaša
raspored sadržaja, opterećenja, odmora, metoda,
organizacijskih formi itd.
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
5. PROVEDBA KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
-
-
na osnovu plana i programa
tijekom provedbe povremeno vršimo provjeru odvija li se
tretman sukladno planiranom (prijelazna-tranzitivna stanja)
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
6. UTVRDITI ISHOD TRETMANA
-
-
finalno stanje antropološkog statusa nakon tretmana
ostvareni sportski rezultat
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
7. OCJENA TRETMANA
-
uspoređivanje postignutog stanja (antropološki status, sportski
rezultat) s planiranim
ocjena učinkovitosti tretmana u odnosu na ulazne parametre
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA
SAMO AKO SE VJEŽBA REDOVITO I S
PONAVLJANJIMA




Dovoljno često: efekti treninga se moraju naslanjati jedan
na drugi, inače ne dolazi do promjena
Ali, ne prečesto jer dolazi do akumulacije zamora i
pretreniranosti
Dovoljno rijetko: između treninga mora postojati dovoljna
pauza za regeneraciju organizma
Ali ne prerijetko jer se ne ostvaruju kumulativni efekti
treninga
SUPERKOMPENZACIJA
natjecanje ili
oporavak novi trening
trening
pad
sposobnosti
kompenzacija
superkompenzacija
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
PLANIRANJE




Ciljevi i zadaće
Vremenski ciklusi (periodizacija)
Kalendar natjecanja
Uvjeti (organizacijski, kadrovski, financijski, ...)
PROGRAMIRANJE






Razrada plana
Vježbe (operatori)
Opterećenja
Distribucija i raspored vježbi,
opterećenja i odmora (modeliranje)
Metode, organizacijske forme
Rekviziti, pomagala
PROGRAMIRANJE



Važno je koje kineziološke operatore odaberemo
Još je važnije kako te operatore kombiniramo,
raspoređujemo i doziramo
Najvažnije je međutim kako kineziološki subjekti izvode
vježbe
OSNOVNI PRINCIPI PROGRAMIRANJA



kvantifikacija
optimiziranje
doziranje (optimalno doziranje opterećenja)
KVANTIFIKACIJA




Svi parametri moraju biti mjerljivi, iskazani kvantitativno,
dakle brojčano
Mora se precizno znati šta se i koliko radi
Npr. točno odrediti trajanje vježbe, brzinu kretanja, put,
broj ponavljanja, težinu tereta itd.
Jedino je tako moguće utvrđivati i valorizirati efekte u
kineziološkim tretmanima
OPTIMIZIRANJE



umješnost modeliranja i kombiniranja
u odnosu na raspoložive uvjete i postavljeni cilj
najsvrhovitijim i najracionalnijim putem do cilja
DOZIRANJE




optimalno doziranje ekstenziteta i intenziteta opterećenja i
odmora
individualizacija (primjereno stanju, mogućnostima i
sposobnostima pojedinog sportaša)
npr. 20 X 30 m sprinta nekom je sportašu previše pa nema
efekta zbog jakog umora, a drugom premalo pa nema
transformacijskih efekata
rad u homogenim skupinama
KRIVO DOZIRANJE OPTEREĆENJA


Ako su opterećenja prevelika brzo dolazi do pretreniranosti
i kroničnog zamora = nema rezultata
Ako su opterećenja premala nisu dovoljna da proizvedu
promjene na organizmu sportaša = nema rezultata
PARAMETRI ZA UTVRĐIVANJE VELIČINE
OPTEREĆENJA



Ekstenzitet (količina, broj ponavljanja, put)
Intenzitet (brzina, sila)
Volumen (ukupno opterećenje = ekstenzitet X intenzitet)
EKSTENZITET OPTEREĆENJA



Npr. atletičar pretrče 15 kilometara
Npr. dizač utega na treningu ukupno podigne 8 tona tereta
u 10 serija po 20 ponavljanja
Npr. plivač ispliva 800 metara
INTENZITET OPTEREĆENJA



Npr. atletičar trče brzinom od 12 km/h
Npr. dizač utega diže uteg od 40 kg
Npr. plivač pliva brzinom od 1,2 m/sec
VOLUMEN OPTEREĆENJA



Npr. atletičar trče 15 km brzinom od 12 km/h
Npr. dizač utega napravi 10 serija po 20 ponavljanja s
utegom od 40 kg
Npr. plivač prepliva 800 metara brzinom od 1,2 m/sec
VRSTE OPTEREĆENJA



Informacijsko opterećenje (neuromuskularno)
Mišićno opterećenje
Energetsko opterećenje
NERVNO OPTEREĆENJE



Opterećenje centralnog nervnog sustava
Kod informacijski zahtjevnih kinezioloških aktivnosti s
naglaskom na koordinaciju, agilnost, preciznost i
ravnotežu
Kod aktivnosti tipa brzine, statičkih naprezanja, vježbi s
naglaskom na brzinu frekvencije pokreta
MIŠIĆNO OPTEREĆENJE


Opterećenje mišićnog sustava (lokalno i globalno)
Kod intenzivnog rada na snazi (upala mišića)
ENERGETSKO OPTEREĆENJE



Opterećenje sustava za opskrbu energijom
Kod velikog ekstenziteta opterećenja
Kod rada na izdržljivosti, repetitivnoj snazi
KONTINUIRANO OPTEREĆENJE


rad se odvija kontinuirano bez prekida
npr. atletičar trče 30 km bez zaustavljanja i pauze
INTERVALNO OPTEREĆENJE


Diskontinuirano opterećenje, odnosno rad se povremeno
prekida, dakle postoje pauze
Npr. plivač pliva 3 serije po 10 ponavljanja dionicu od 100
metara s pauzom između svake dionice od 1 minute, a
između serija od 3 minute
TRAJANJE OPORAVKA
OPTEREĆENJE
VRIJEME OBNOVE (h)
fleksibilnost
malo
6
koordinacija
umjereno
6-12
agilnost
srednje
12-24
brzina
srednje
24-36
brzinska i eksplozivna snaga
veliko
24-48
repetitivna i maksimalna
snaga
veliko
48
maksimalno
48-72
SPOSOBNOST
aerobna i anaerobna
izdržljivost
ZAMOR


prirodna posljedica vježbanja
pretjerani ili trajni zamor ukazuje da su opterećenja bila
prevelika, neprimjerena ili loše raspoređena
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE




izrazito crvenilo lica
izrazito blijedilo lica
povraćanje, nesvijestica, glavobolja, vrtoglavica
previsok puls (preko 190)
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE



puls se ne snižava duže vremena nakon opterećenja
opća klonulost, teturanje
pojava nekontrolianih pokreta
U NAVEDENIM SLUČAJEVIMA POTREBNO JE ODMAH
PREKINUTI AKTIVNOST ILI SMANJITI OPTEREĆENJE
KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR



Vježbati samo sa zdravom, odmornom i raspoloženom
djecom
Opterećenja prilagoditi njihovim mogućnostima, rad u
homogenim grupama
Izbjegavati opterećenja velikog intenziteta, posebno ako
duže traju
KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR



Ne pretjerivati s vježbama snage, koristiti mala opterećenja
Naglasak staviti na aerobnu, a ne anaerobnu izdržljivost
Kontrolirati puls, pratiti vanjske znake zamora i uvažavati
subjektivni osjećaj djeteta
OPTEREĆENJA U NASTAVI TZK
Mjerenje srčane frekvencije (pulsmetar, palpacija)

dob
fs u mirovanju
optimalna fs u nastavi
preporučeno
ograničenje
6
80-85
130-135
170
7
75-79
125-130
170
8
70-74
125-130
170
9
65-69
120-125
170
PRIMJER PLANA I PROGRAMA



ULAZNO STANJE: zdravi desetogodišnji učenik može
napraviti 10 “sklekova”
CILJ: da za dva mjeseca napravi 30 “sklekova”
ZAŠTO: učenik se bavi gimnastikom i potrebna mu je
visoka razina snage ruku i ramena
RAZRADA CILJA
30
25
20
15
sklekovi
10
5
0
II tjedan
IV tjedan
VI tjedan VIII tjedan
PROGRAM
tjedni
PARAMETAR
I
II
III
IV
V
VI
VII VIII
Broj treninga u tjednu
2
2
2
2
3
3
3
3
Trajanje treninga (min)
90
90
75
75
75
75
60
60
Cilj treninga
RS
RS
RS
RS
RS
RS
RS
RS
Ekstenzitet (broj sklekova
po treningu)
100
100
120
120 130 140 140
150
Intenzitet (%)
60
60
75
75
80
85
90
100
Broj dana odmora
5
5
5
5
4
4
4
4
Provjera tranzitivnog stanja
-
+
-
+
-
+
-
+
PROGRAM POJEDINAČNOG TRENINGA
r.b.
sadržaj
trajanje
UVODNI DIO
1.
istezanje velikih mišićnih skupina
5
2.
hvatalica “u lanac”
10
PRIPREMNI DIO
3.
vježbe oblikovanja u kretanju s naglaskom na ruke i
rameni pojas
10
GLAVNI A DIO
4.
19 serija po 4 skleka + 4 serije po 6 sklekova
(pauza između serija 30 sec)
30
GLAVNI B DIO
5.
igra - nogomet
30
ZAVRŠNI DIO
6.
vježbe pasivne fleksibilnosti u parovima
5
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA
UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA



Nema ni jedno antropološko obilježje na koje nije moguće
utjecati kineziološkim aktivnostima
Ako se kineziološke aktivnosti pravilno upražnjavaju,
utjecaj je uvijek pozitivan
Utjecaj je cjelovit, odnosno promjene istovremeno
zahvaćaju veliki broj antropoloških značajki
KAKO MJERITI UTJECAJ




Utvrđivanjem razlika između inicijalnog i finalnog stanja
bez ili u odnosu na kontrolnu skupinu
Npr. imamo dvadeset parova jednojajčanih blizanaca (40
ispitanika) koje podijelimo na eksperimentalnu i kontrolnu
skupinu
S eksperimentalnom skupinom provodimo dvogodišnji
kineziološki tretman, a s kontrolnom koja živi u istim
uvjetima ne
Na temelju izmjerenih razlika unutar i između skupina
nakon provedenog tretmana zaključujemo o promjenama
antropoloških obilježja = utjecaj tretmana
KAKO MJERITI UTJECAJ



Korištenjem jednojajčanih blizanaca izjednačili smo
utjecaj nasljeđa na promjene antropološkog statusa
Življenjem u istim uvjetima izjednačili smo utjecaj okoline
tijekom trajanja tretmana
Što, međutim, u ovakvom eksperimentu možda nismo
izjednačili, a može imati utjecaja na rezultate
kineziološkog tretmana?
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA




Kineziološkim se aktivnostima u velikoj mjeri utječe na
sociološku adaptaciju
Subjekt se uči socijalnoj odgovornosti, dakle razvija
odgovornost prema ostalim pojedincima i grupi u cijelini
Navikava se na kooperativnost i suradnju
Uči se ponašanju u grupi, razvija toleranciju prema
različitosti i prihvaćanju različitih osoba
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA



Razvija se pozitivan odnos prema obvezama i formiraju
radne navike
Omogućava se izražavanje osobnosti i kreativnosti unutar
grupe na pozitivnim osnovama
Reduciraju se neadekvatni modaliteti ponašanja
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA
Mogu li međutim kineziološke aktivnosti imati
negativne aplikacije na sociološki status?




Da, ali samo ako se nestručno upražnjavaju!
Npr. prisiljavanje učenika da izvrši motorički
zadatak koji nije sukladan njegovim stvarnim
mogućnostima
Npr. zanemarivanje učenika zbog slabijih
sposobnosti
Npr. dopustiti grupi da odbaci pojedinca zbog
slabijih sposobnosti
UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŽJA




Podiže se razina frustracijske
tolerancije
Pospješuje se psihološka stabilnost
Adaptacija na stresne i emocionalno
zahtjevne situacije
Potiče se motivacija i samomotivacija
UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŽJA




Potiču se pozitivne emocije i vedro
raspoloženje
Unapređuje se samokontrola
Potiče se otvorenost i kontrolirana
agresivnost
U velikoj se mjeri reducira
anksioznost
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŽJA



Formiraju se pozitivne
karakterne osobine: ustrajnost,
dosljednost,...
Brže se formiraju obrasci
mentalnih reakcija
Brža adaptacija i reakcija na
novonastale situacije
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŽJA



Unapređuje se snalaženje i kombinatorika u prostornovremenskim odnosima
Potiče se mentalna aktivnost i brže odstranjuje mentalni
zamor
Poticanjem fizioloških, posredno se pospješuju različite
mentalne funkcije
UTJECAJ NA MORFOLOŠKA OBILJEŽJA



Na koštano tkivo
Na mišićno tkivo
Na masno tkivo
KOŠTANO TKIVO




Utječe na sadržaj kolagena i mineralni sastav kostiju
Zadebljanje kostiju na distalnim okrajcima zbog djelovanja
mišićne sile na koštanu površinu
Ako su oterećenja prevelika (veliki teret), a vježba se duže
vrijeme izvodi nepravilno, može doći do deformiteta
koštanog sustava
Ako su opterećenja velikog volumena (npr. gimnastika)
može se usporiti rast u visinu, posebno ako izostaje
energetska potpora organizmu
MIŠIĆNO TKIVO




HIPERTROFIJA (povećanje obujma tkiva)
KAPILARIZACIJA (povećana prokrvljenost)
POVEĆANJE ENERGETSKIH REZERVI: glikogena,
mioglobina, fosfolipida, fosfata
POVEĆANJE KONCENTRACIJE MINERALA: kalija,
kalcija, magnezija
MASNO TKIVO




Redovitim upražnjavanjem kinezioloških aktivnosti
dolazi do redukcije masnog tkiva u organizmu
Nakon “izgaranja” fosfatnih i proteinskih rezervi, tek na
kraju na red dolaze masti
Redukcija masnog tkiva moguća je samo dugotrajnim
cikličkim aktivnostima umjerenog i srednjeg intenziteta u
aerobnim uvjetima rada
Najbolji rezultati u redukciji masnog tkiva postižu se
kombiniranjem navedenih aktivnosti i adekvatne prehrane
UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
RAZLIČITI VIDOVI BRZINE




Malo se može utjecati jer je genetski određena
Razvija se samo maksimalno brzim kretnjama
Rad je kratak i maksimalno intenzivan (brz) s dugim
pauzama za potpuni oporavak organizma
Posredno se može povećati razvojem snage i
poboljšanjem tehnike pokreta
UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
RAZLIČITI VIDOVI BRZINE



Najbolje se unapređuje u dobi od 6-10 godina
Brzina se razvija na početku treninga kad je organizam
odmoran
Bolji se rezultati ostvaruju prije podne zbog odmorenosti
CNS-a
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE


Veličina utjecaja ovisi o tipu snage
(npr. na repetitivnu je snagu moguće u
velikoj mjeri utjecati, a na eksplozivnu
u znatno manjoj jer je više podložna
nasljeđu)
Različiti vidovi snage razvijaju se
različitim intenzitetima opterećenjima
(teret) - npr. maksimalna snaga se
razvija najvećim mogućim
opterećenjima, eksplozivna velikim, a
repetitivna srednjim
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE


Različiti vidovi snage razvijaju se različitim ekstenzitetima
opterećenja – npr. maksimalna i eksplozivna s manjim, a
repetitivna sa znatno većim brojem ponavljanja
Repetitivna snaga relativnog tipa (svladavanje težine svog
tijela i otpora suvježbača) uz pravilno doziranje može se
razvijati i s mlađim dobnim kategorijama (već od
predškolskog doba)
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE



Repetitivna snaga apsolutnog tipa (savladavanje vanjskog
opterećenja: bučice, medicinke) uz pravilno doziranje i male
težine može se razvijati i s mlađim dobnim kategorijama već
od 8 godine
Eksplozivna snaga relativnog tipa može se razvijati već u
predpubertetskom razdoblju od 10. godine, a od
postbubertetskog razdoblja i s vanjskim opterećenjima
Maksimalna snaga može se razvijati tek u kasnom
postpubertetskom razdoblju, od 17. godine kada završava
prirodni rast i razvoj
FLEKSIBILNOST



može se unaprijediti u velikoj mjeri kod
svih dobnih kategorija, a što je osoba mlađa
ostvaruje se veći napredak
najbolji se rezultati ostvaruju
kombiniranjem sve tri metode (dinamička,
statička i pasivna)
za razvoj ove sposobnosti potrebna
je ustrajnost i dugotrajnost
vježbanja
RAVNOTEŽA



može se unaprijediti u manjoj mjeri, a što je
osoba mlađa ostvaruje se veći napredak
vježba se dovođenjem tijela u neravnotežni
položaj i pokušajem vraćanja u ravnotežni
položaj ili što dužim zadržavanjem tijela u
ravnotežnom položaju u nestabilnim
uvjetima
potreban je veliki broj podražaja
KOORDINACIJA



početi s vježbanjem što ranije, u ranom djetinjstvu jer se
tada ostvaruju najveći pomaci
koristiti što različitije i složenije motoričke zadatke, česte
izmjene strukture kretanja, izmjene uvjeta, novonastale
situacije
koristiti rekvizite i pomagala
PRECIZNOST




može se unaprijediti u manjoj mjeri,
početi s vježbanjem što ranije jer se najbrže razvija u
najranijem djetinjstvu
što više koristiti različite zadatke i mete
potreban je veliki broj ponavljanja i kontinuitet vježbanja
AEROBNA IZDRŽLJIVOST

NA OVU JE SPOSOBNOST MOGUĆE UTJECATI U
VEĆOJ MJERI
Kineziološki operatori za razvoj aerobne izdržljivosti:
 monostrukturalne cikličke (trčanje, plivanje, veslanje,
biciklizam)
 simulirane cikličke monostrukturalne aktivnosti
(program cardio-fitness)
 polistrukturalne acikličke aktivnosti (aerobic, Tae-bo, ..)
AEROBNA IZDRŽLJIVOST



veliki ekstenzitet, a mali intenzitet
opterećenja
srčana frekvencija od 120-150
otkucaja u minuti
razvoj aerobne izdržljivosti može
započeti već u predpubertetskom
uzrastu (od 10 godina)
ANAEROBNA IZDRŽLJIVOST

TRENINGOM JE MOGUĆE U PRILIČNOJ
MJERI UTJECATI NA OVU SPOSOBNOST

Koriste se kretanja (najčešće trčanje) visokog
intenziteta
Mogu se koristiti vanjska opterećenja (trčanja s
teretom, uz kosinu i sl.)
Intervalni metod treniranja


INTERVALNA METODA
Fosfagena (alaktatna komponenta)
 veći broj ponavljanja kratkih dionica s većim pauzama
Glikolitička (laktatna) komponenta
 manji broj ponavljanja dužih dionica s kraćim pauzama
SPORADIČNI EFEKTI KOD RADA NA
IZDRŽLJIVOSTI



Povećanje repetitivne snage angažiranih mišićnih skupina
Povećanje volumena mišićnog tkiva
Redukcija masnog tkiva
SPOSOBNOSTI NA KOJE JE MOGUĆE I
POTREBNO ZNATNO VIŠE UTJECATI U
PREDŠKOLSKOM UZRASTU I DOBI RAZREDNE
NASTAVE NEGO U STARIJIM UZRASTIMA




“informacijske” sposobnosti: koordinacija,
preciznost, ravnoteža
brzina
fleksibilnost
aerobna izdržljivost (umjereno)
SPOSOBNOSTI KOJE NIJE POŽELJNO
NAGLAŠENO RAZVIJATI U DOBI RAZREDNE
NASTAVE ZBOG MOGUĆIH NEGATIVNIH
POSLJEDICA NA ZDRAVLJE I BIOLOŠKI RAZVOJ

anaerobna izdržljivost - nisu preporučljiva intenzivna, a
dugotrajna trčanja, posebno s vanjskim opterećenjima ili uz
kosinu

Snaga - nije preporučljivo korištenje vanjskih opterećenja
(bučice, fitness sprave, slobodni utezi, elastične trake, medicinke i
sl.)

poželjno je da su opterećenja relativnog tipa (vlastito tijelo)

općenito izbjegavati veliki volumen opterećenja, naročito veliki
intenzitet, a ekstenzitet umjereno dozirati s dostatnim pauzama
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTATE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA


Svaka kineziološka aktivnost zahtjeva specifičan
antropološki profil
Zbog toga uspjeh u pojedinoj kineziološkoj aktivnosti ovisi
o različitim antropološkim obilježjima
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA



Bacanje kugle, kladiva = velika mišićna masa
Sumo borci = velika tjelesna masa
Plivački maraton = veća količina masnog tkiva
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA



Konjički sportovi = što manja tjelesna masa
Košarka = naglašena longitudinalna dimenzionalnost
Gimnastika = što manja longitudinalna dimenzionalnost
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA



Ciklički sportovi = što manja količina masnog tkiva
Ekstremni sportovi = što niža razina anksioznosti
Jedrenje = introvertnost
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA



Dizanje utega – što niže težište tijela
Skok u vis – što više težište tijela
Odbojka – eksplozivna snaga
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA




Tenis – agilnost
Streljaštvo – preciznost, koncentracija, psihološka
stabilnost
Ples – koordinacija, ravnoteža
Veslanje = repetitivna snaga, aerobna izdržljivost
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT
U TESTU SKOK U DALJ S
MJESTA
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
eksplozivna snaga odraza
+
koordinacija (upravljanje inercijskim potencijalom)
+
gibljivost
+
balastno masno tkivo
-
repetitivna snaga
-
brzina
+
veliki broj “sporih” crvenih mišićnih vlakana
-
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT U TESTU
IZDRŽAJ U VISU
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
snaga
+
sposobnost održavanja intenzivne inervacije
+
fosfageni potencijal
+
balastno masno tkivo
-
veća masa donjeg u odnosu na gornji dio tijela
-
voljni moment – visoka razina praga boli
+
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT
U TESTU TAPING RUKOM
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
brzina frekvencije pokreta
repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa
longitudinalna dimenzionalnost tijela
+
+
+
nesposobnost održavanja intenziteta inervacije
-
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
RASKORAČNO
OBILJEŽJE
fleksibilnost
tonus muskulature
masno tkivo
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
+
-
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
TRUPA
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
repetitivna snaga mišića prednje strane trupa
održavanje intenziteta podražaja
veća masa gornjeg u odnosu na donji dio
tijela
masno tkivo
+
+
-
-
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
TRUPA
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
koordinacija
agilnost
fleksibilnost
longitudinalna dimenzionalnost
+
volumenioznost
-
+
+
-
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŽJA NA REZULTAT U
TESTU TRČANJE 6 min
OBILJEŽJE
Utjecaj ako je obilježje
dominantno zastupljeno
aerobna izdržljivost
motivacija
spora (crvena) mišićna vlakna
+
repetitivna snaga nogu
masno tkivo
+
+
+
-
BIOPSIHOSOCIOLOŠKE ZNAČAJKE
DJECE RAZREDNE NASTAVE
DIJETE NIJE UMANJENI ČOVJEK


Dijete nije čovjek u malom, već se dijete bitno razlikuje u
antropološkim i biološkim značajkama u odnosu na
odraslu osobu
Stoga opterećenja u nastavi TZK nisu proporcionalno
manja u odnosu na odrasle
BIOLOŠKA ZRELOST


Djevojčice su biološki zrelije
Biološka zrelost manifestira se antropološkim značajkama
PRIRAST RASTA




Doba razredne nastave je karakteristično po smanjenom i
ujednačenom prirastu tjelesne visine i težine
Prije i nakon ovog razdoblja ovaj je prirast veći
Prosječni prirast godišnje je oko 6 cm i 3 kg
Kod dječaka ekspanzija u visinu je u 14., a kod djevojčica
u 11-12 godini
RAST I RAZVOJ


Zbog relativno ujednačenog i ne tako burnog rasta i
razvoja kao u pubertetu, ovo je razdoblje pogodno za
provedbu kinezioloških tretmana
Djeca dobro reagiraju na opterećenja
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DJEČACI




Izrazito naglašena potreba za kretanjem
Naglašena potreba za druženjem u većoj grupi
Javlja se potreba za samoisticanjem i potvrđivanjem
Javlja se potreba za vođenjem
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DJEČACI



Javlja se potreba za fizičkim eksponiranjem i
dokazivanjem
Naglašena potreba za uzorima i idolima
Veća tjelesna angažiranost u životnoj sredini
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DJEVOJČICE



Manje je naglašena potreba za kretanjem
Druženja u manjih grupama
Težnja mirnijim igrama i aktivnostima
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DJEVOJČICE



Javlja se potreba za povjeravanjem i prijateljskim vezama
Javlja se potreba za intelektualnim i emocionalnim
potrvrđivanjem i dokazivanjem
Manje su tjelesno angažirane u vannastavnom okruženju
PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE - DJEČACI




Naglašenija ekstravertiranost
Manje izražena psihološka stabilnost
Slabija koncentracija i zadržavanje pažnje
Veća motivacija za praktične i tjelesne aktivnosti nego
umne
PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE DJEVOJČICE





Naglašenija introvertiranost
Veća anksioznost
Izraženija psihološka stabilnost
Bolja koncentracija i duže zadržavanje pažnje
Veća motivacija za umne nego praktične i tjelesne
aktivnosti
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI




Može se raditi na razvoju aerobne izdržljivosti
Izdržljivost razvijati u situacijskim uvjetima (razne igre i
kretanja)
Dječaci su u ovom razdoblju izdržljiviji od djevojčica
Ne treba koristiti sadržaje koji potiču anaerobnu
izdržljivost
RAZVOJ MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI



Kod djevojčica treba posebno raditi na
koordinaciji, brzini, preciznosti,
fleksibilnosti i ravnoteži
Uz navedene sposobnosti kod dječaka još
treba raditi i na aerobnoj
izdržljivosti,agilnosti i relativnoj snazi
Ne treba posebno raditi na anaerobnoj
izdržljivosti i ostalim vidovima snage
MOTORIČKE ZNAČAJKE


Dječaci su superiorniji u snazi, brzini i izdržljivosti
Djevojčice su superiornije u fleksibilnosti i ravnoteži
MOTORIČKE ZNAČAJKE – DJEČACI DJEVOJČICE
VARIJABLA
MPOL
MTAP
MSDM
MVIS
M20V
MDTR
MBAS
MT1M
DJEČACI
18,3
19,7
106,2
14,7
4,8
19,5
1,9
192,1
DJEVOJČICE
19,8
20,4
99,6
14,6
5,0
17,1
2,7
186,8
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –
DJEČACI - DJEVOJČICE


Nema većih morfoloških razlika između dječaka i
djevojčica u ovom razdoblju
Drugim riječima, sve što mogu dječaci, mogu i djevojčice
uz nešto manja opterećenja, jer su dječaci nešto
“dimenzioniraniji”
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –
DJEČACI - DJEVOJČICE
VARIJABLA
AVIS
ATEŽ
ADUN
ADIK
AOPK
AOGK
AKNN
AKNT
DJEČACI
127,4
26,8
72,3
7,8
25,9
62,4
11,7
7,7
DJEVOJČICE
125,2
24,8
71,5
7,3
25,4
59,5
11,7
7,1
KINEZIOLOŠKA METODIKA U NASTAVI
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
ARTIKULACIJA SATA TZK
DIO SATA
TRAJANJE
OPTEREĆENJE
UVODNI
-10
malo-umjereno
PRIPREMNI
-10
umjereno
GLAVNI A
15-20
srednje
GLAVNI B
15-20
veliko
ZAVRŠNI
-5
malo
GRAF VOLUMENA OPTEREĆENJA NA SATU
TZK
90
80
70
60
uvodni
pripremni
glavni A
glavni B
završni
50
40
30
20
10
0
volumen opterećenja
KRIVULJA VOLUMENA OPTEREĆENJA NA
SATU TZK
90
80
70
60
uvodni
50
pripremni
glavni A
40
glavni B
završni
30
20
10
0
uvodni
pripremni
glavni A
glavni B
završni
UVODNI DIO SATA
CILJEVI
OSNOVNI SADRŽAJI
angažiranje funkcija organizma
-angažiranje krvožilnog sustava
-angažiranje sustava za disanje
-angažiranje sustava za kretanje
-angažiranje živčanog sustava
-podizanje motivacije
-poticanje radosti kretanja
-igrice
-hvatalice
-razna kretanja
-razgibavanje (“protezanje”)
PRIPREMNI DIO SATA
CILJEVI
OSNOVNI SADRŽAJI
-zagrijavanje radne muskulatute
-istezanje mišića i vezivnog tkiva
-razgibavanje zglobova
-podizanje koncentracije
-adaptacija nervnog sustava na
predstojeću aktivnost
-opće pripremne vježbe u mjestu
-opće pripremne vježbe u kretanju
-vježbe aktivnog, pasivnog i statičkog
istezanja
-motorički zadaci u kretanju
GLAVNI A DIO SATA
CILJEVI
OSNOVNI SADRŽAJI
-upoznavanje novih motoričkih znanja
-usvajanje motoričkih znanja
-razvoj motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti
-razna motorička znanja u okviru
nastavnih tema
-kineziološki sadržaji za razvoj
motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
GLAVNI B DIO SATA
CILJEVI
OSNOVNI SADRŽAJI
-usavršavanje motoričkih znanja
-primjena motoričkih znanja u
situacijskim i natjecateljskim uvjetima
-unapređivanje i razvoj motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti putem
vježbanja
-situacijski sadržaji
-igra
-štafetne igre
-primjena sadržaja u poligonskim,
kružnim i staničnim formama rada
ZAVRŠNI DIO SATA
CILJEVI
OSNOVNI SADRŽAJI
-smirivanje srčane frekvencije
-smirivanje plućne ventilacije
-smirivanje emocionalnih tenzija
-mirne igre
-vježbe istezanja
-vježbe labavljenja
-vježbe disanja
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI I ZNANJA U
NASTAVI TZK

M. SPOSOBNOSTI ( npr. rezultat u
skoku u dalj s mjesta)

M. ZNANJA (npr. ocjena skok-šuta
u rukometu)
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA U NASTAVI TZK



uspješnost izvedbe motoričkog zadatka
motoričko dostignuće je spoj motoričkih znanja i
motoričkih sposobnosti
npr. rezultat u skoku u vis, rezultat u plivanju na 50 m), .....
METODIČKA NAČELA - PRINCIPI U NASTAVI TZK



POSTUPNOST
INTENZIFIKACIJA
SITUALIZACIJA
POSTUPNOST




od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja
od jednostavnijih k složenijim motoričkim znanjima
od manje k fizički zahtjevnijim kineziološkim sadržajima
od jednostavnijih k složenijim uvjetima vježbanja
PRINCIP POSTUPNOSTI
VOĐENJE LOPTE
 najprije boljom pa slabijom rukom
 najprije u mjestu pa u kretanju
 najprije osnovno pa specifična kretanja (natraške, bočno,
prekoračno, ...)
 najprije sporije pa brže kretanje
 najprije s jednom pa s dvije lopte
 najprije vođenje bez protivnika, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
DODAVANJE
 Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
 Najprije s dvije, boljom, pa slabijom rukom
 Najprije na manju, a zatim sve veću daljinu
 Najprije iz sporijeg, a zatim bržeg kretanja
 Najprije iz osnovnog, a zatim različitih položaja (iz sjeda,
skoka,...)
 Najprije osnovno, a zatim specijalna dodavanja
 Najprije bez, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
VRŠNO ODBIJANJE U ODBOJCI
 Najprije odbijanje samom sebi, zatim o zid i na kraju
suigraču
 Najprije iz osnovnog, a zatim specifičnih položaja
 Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
 Najprije u sporijem, a zatim bržem kretanju
 Najprije u cilju organizacije, a zatim provedbe završnice
napada
INTENZIFIKACIJA



što manje “praznog hoda”, pauza, prekida, zastoja, stajanja
i čekanja na satu TZK
što više kretanja i dinamičnosti
održavanje intenziteta opterećenja (visoka razina pulsa)
SITUALIZACIJA




približavanje nastave životnim potrebama i situacijama
što više natjecanja
što više igre
što više utilitarnih sadržaja
HIGIJENSKE NAVIKE



sušenje i presvlačenje u čistu i suhu odjeću nakon
vježbanja
vježbanje u posebnoj obući
pranje ruku i osvježenje nakon vježbanja
KAKO SE RAZVIJAJU HIGIJENSKE NAVIKE




Osobnim primjerom nastavnika (uredna odjeća i obuća,
presvlačenje u sportsku odjeću)
Stalnim upućivanjem i educiranjem učenika
Stalnom kontrolom higijene učenika
Suradnjom s roditeljima
ORGANIZACIJSKE FORME U ODNOSU NA
BROJ UČENIKA



individualni rad
skupni rad (parovi, trojke, četvorke, ...)
kolektivni rad
INDIVIDUALNI RAD

Svaki učenik radi zasebno, fizički je odvojen od ostalih
SKUPNI RAD

rad se odvija u skupinama
KOLEKTIVNI RAD

svi učenici rade zajednički
RASPORED UČENIKA KOD VJEŽBANJA
(organizacijske forme)








vrsta
kolona
kružnica
luk, elipsa
redovi
paralelogrami
shematski
slobodna forma
U ODNOSU NA VREMENSKI SLIJED



SUKCESIVNO (tek kad se završi jedna vježba prelazi se
na iduću, svi u isto vrijeme rade isti zadatak)
SIMULTANO (istovremeno više grupa ili pojedinaca rade
različite vježbe – svatko svoju)
POLIGONSKO (stalni prelazak sa zadatka na zadatak)
SUKCESIVNO
Svi učenici istovremeno rade samo jedan zadatak
 Frontalni oblik rada
 Paralelno odjeljenski oblik rada
FRONTALNI METODIČKI OBLIK


Učitelj je licem okrenut učenicima i rukovodi vježbanjem
Npr. istovremeno svi učenici, svatko na svojoj strunjači
vježbaju kolut naprijed, a nakon nekog vremena na znak
učitelja prelaze na kolut natrag
PARALELNO ODJELJENSKI NAČIN RADA


Razred se djeli na 2 – 4 odjeljenja
Sva odjeljenja istovremeno rade isti zadatak
SIMULTANO




Paralelno-izmjenični oblik rada
Izmjenično odjeljenski oblik rada
Stanični oblik rada
Kružni oblik rada
PARALELNO-IZMJENIČNI



Razred se dijeli na 4 odjeljenja
Prvo i drugo odjeljenje rade jedan, a treće i četvrto drugi
zadatak
Nakon nekog vremena zadaci se zamjenjuju
IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA

Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja i svako odjeljenje radi
svoj zadatak, a nakon nekog vremena izmjenjuju zadatke
STANIČNI OBLIK RADA



Rad se odvija na nekoliko “stanica”
Ne svakoj stanici se radi po više radnih zadataka
Nakon nekog vremena mijenjaju se stanice za jedno mjesto
KRUŽNI METODIČKI OBLIK RADA



Na jednoj se stanici radi samo jedan zadatak
Opterećenje je definirano trajanjem zadatka ili brojem
ponavljanja
Nakon zadatka slijedi pauza
POLIGONSKI METODIČKI OBLIK RADA

Nema pauze između zadataka nego se zadaci “odrađuju” u
kretanju
VJEŽBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA



Puno djece, malo rekvizita
Veliki broj ponavljanja
Motivacija, odgovornost
VJEŽBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA



Dodavanje u dvije nasuprotne ili paralelne kolone
(nogometno, košarkaško, rukometno, odbojkaško)
Prenošenje predmeta u koloni
Odbijanje lopte od zid u koloni
KINEZIOLOŠKI SADRŽAJI U NASTAVI TZK
UVODNI DIO SATA
HVATALICE
HVATALICA- SPAS ZADANA VJEŽBA

Jedan učenik hvata ostale, nastojeći dotaknuti nekog od njih.
Oni se spašavaju tako da u opasnosti izvedu neki zadatak,
(npr. sjednu, legnu, skoče suvježbaču u naručje i sl.)
HVATALICA OKO OMEĐENOG PROSTORA

Jedan učenik hvata ostale oko obilježenog prostora (npr.
pola odbojkaškog igrališta), nastojeći dotaknuti nekog od
njih. Pri tome ne smije prelaziti preko prostora.
HVATALICA REKVIZITOM

Jedan učenik hvata ostale držeći u ruci rekvizit (npr. lopta,
dres i sl), nastojeći dotaknuti nekog od njih. Predaje
rekvizit uhvačenom učeniku koji nastavlja igru.
HVATALICA U LANAC

Igru započinje jedan učenik, čim uhvati (dotakne drugog),
spaja se s njime držeći se za ruke i tako dalje u lanac.
Pobjednik je posljednje uhvaćeni učenik. Lanac ne smije
puknuti.
HVATALICA U PAROVIMA

Učenici se drže za ruke u parovima. Jedan par hvata, a kada
dotaknu neki drugi par oni nastavljaju igru.
Varijante: drže se objema rukama okrenuti licem ili leđima
HVATALICA SPAS LOPTA

Jedan učenik hvata ostale koji međusobno dodaju loptu.
Nastoje spasiti ugroženog učenika tako da mu dodaju
loptu, jer se učenik koji ima loptu ne smije uhvatiti.
HVATALICA GAĐANJEM LOPTE

Učenik hvata ostale tako što ih nastoji pogoditi laganom
loptom. Pogođeni učenik nastavlja igru na isti način.
HVATALICA ČETVERONOŠKE

Učenik “četveronoške” hvata ostale koji se na isti način
kreću u ograničenom prostoru (npr. deveterac rukometnog
igrališta) nastojeći dotaknuti nekog od njih. Uhvaćeni
učenik na isti način nastavlja igru.
HVATALICA UMNAŽANJE PAROVA

Hvatanje započinju dva učenika držeći se za ruke, kada
dotaknu trećeg spajaju se u trojku, a čim se u lancu nađe
četvrti učenik razdvaja se u dva nova para koji dalje
zasebno hvataju.
HVATALICA PO CRTAMA

Učenici su raspoređeni i samo se smiju kretati po
obilježenim crtama (npr. odbojkaško igralište). Jedan
učenik hvata po crtama, kada nekog dotakne, on nastavlja
hvatati.
ELEMENTARNE IGRICE KONTAKTA
BORBA PIJETLIĆA

Svi su učenici u omeđenom prostoru i skakuću na jednoj
nozi kao pijetlići s rukama uz tijelo. Nastoje jedan drugog
izgurati iz prostora, izgurani učenik ispada iz igre.
BORBA GURANJEM U ČUČNJU

Svi su učenici u omeđenom prostoru i skakuću ili hodaju u
čučnju i međusobno se guraju rukama. Učenik koji izgubi
ravnotežu ispada iz igre.
IZBACIVANJE PROTIVNIKA IZ RAVNOTEŽE

Učenici su raspoređeni u parove, licem okrenuti i
razmaknuti na dohvat ruku. Ne pomjerajući noge nastoje
guranjem rukama jedan drugog izbaciti iz ravnoteže.
UDARANJE PO POTKOLJENICAMA

Učenici su raspoređeni u parovima i drže se jednom
rukom. Slobodnom rukom jedan drugog udaraju po
potkoljkenicama otvorenim dlanom, ujedno izbjegavajući
udarce protivnika.
GAŽENJE PO STOPALIMA

Učenici su raspoređeni u parove, licem okrenuti i drže se
za ruke. Nastoje jedan drugog ugaziti na prste stopala.
UDARANJE PO DLANOVIMA

Učenici su raspoređeni u parove, licem okrenuti jedan
drugome. Učenik nastoji protivniku zadati što više udaraca
po dlanovima, a kada promaši uloge se mijenjaju.
GURANJE LEĐIMA U SJEDU

Svi učenici sjede u omeđenom prostoru i međusobno se
izguravaju leđima. Učenik koji bude izguran napušta igru.
POTEZANJE KONOPA

Učenici su raspoređeni u dvije suprotstavljene ekipe koje
povlače konopac. Pobjeđuje momčad koja protivnika
povuče za određenu dužinu na svoju stranu.
HRVANJE U KLEČEĆEM POLOŽAJU

Učenici su raspoređeni u parove na strunjačama i hrvaju se
u klečećem položaju. Pobjeđuje učenik koji izbaci
protivnika iz ravnotreže.
IZGURAVANJE SA STRUNAČE

Učenici su raspoređeni u parove na strunjačama i jedan
drugog izguravaju. Pobjeđuje učenik koji ostane na
strunjači.
ELEMENTARNE IGRICE ELIMINACIJE
KINEZI - JAPANCI

Učenici su podijeljeni u dvije skupine (“kinezi” i “japanci”)
na suprotnim stranama igrališta i lagano se u vrsti kreću jedni
prema drugim. Kada se primaknu nastavnik uzvikne npr.
kinezi, što znači da kinezi dodirom hvataju japance prije nego
ovi pobjegnu u svoje polje. Uhvaćeni japanci ispadaju iz igre.
TKO OSTANE BEZ OBRUČA

Učenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani obruči,
kojih ima jedan manje nego učenika. Na znak trče i
zauzimaju obruče, a učenik koji ostane bez obruča ispada
iz igre.
ELIMINACIJA GAĐANJEM LOPTOM

Učenici su podijeljeni u dvije ekipe i loptom gađaju igrače
iz protivničke ekipe. Pogođeni igrač ispada iz igre.
TKO ĆE PRIJE DO LOPTE

Učenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani položene
lopte, kojih ima jedna manje nego učenika. Na znak trče,
uzimaju lopte i s njima se vraćaju na poćetni položaj.
Učenik koji ostane bez lopte ispada iz igre.
TKO ĆE PRIJE DO CRTE

Svi učenici se nalaze na jednoj strani. Na znak učitelja trču
do crte na drugoj strani. Najsporiji učenik ispada iz igre.
Varijanta: pobjednik ispada iz igre
NEKA GAĐA

Svi se učenici lagano kreću u krugu u čijem je središtu
položena lopta. Učitelj poviče “neka gađa, npr. Pero”, taj
učenik uzima loptu i gađa ostale koji bježe. Pogođeni
učenik ispada iz igre.
IZBACIVANJE LOPTI KOD VOĐENJA

Svaki učenik vodi svoju loptu rukom u ograničenom
prostoru, a ujedno slobodnom rukom nastoji izbiti lopte
ostalim igračima i izbaciti ih van prostora. Učenik koji
ostane bez lopte ispada iz igre.
Varijante: vođenje lopte nogom, kotrljanje lopte.
POPLAVA - OLUJA

Učenici se slobodno kreću po dvorani. Na uzvik nastavnika
“poplava” spašavaju se tako što se popnu na neku spravu (šv.
ljestve, konopac, kozlić i sl). Na uzvik “oluja” nastoje se skriti
ispod neke sprave (strunjače, u šv. sanduk i sl.). Učenik koji
se ne spasi ispada iz igre.
TKO BRŽE VODI LOPTU

Svi su učenici u vrsti na jednoj strani. Na znak vode loptu
prema crti na suprotnoj strani. Ispada najsporiji učenik.
Varijante: vođenje nogom, kotrljanje, vođenje na razne načine
ELEMENTARNE IGRICE PRETRČAVANJA
KOJI ĆE PAR PRIJE PRETRČATI NA DRUGU
STRANU

Svi su učenici u parovima na jednoj strani igrališta i drže
se za ruke. Na znak trče do crte na suprotnoj strani,
pobjeđuje najbrži par. Umjesto parova mogu pretrčavati
trojke, četvorke, ...
Varijante: držanje u paru za obe ruke, “kolica” i sl.
KOJA ĆE VRSTA PRIJE PRETRČATI NA
DRUGU STRANU

Učenici su raspoređeni u dvije vrste na suprotnim stranama
igrališta i drže se za ruke u lancu. Na znak pretrčavaju na
suprotnu stranu pazeći da lanac ne pukne. Pobjeđuje lanac
koji prvi i u cijelosti pređe na drugu stranu.
KOJA ĆE GUSJENICA PRVA NA DRUGU
STRANU

Učenici su raspoređeni u dvije gusjenice, tako da se u
klečečem položaju međusobno drže za potkoljenice. Na
znak kreću prema crti na suprotnoj strani igrališta, a
pobjeđuje gusjenica koja prva i u cijelosti pređe crtu.
PRENOŠENJE TENIS LOPTICA

Učenici su raspoređeni u dvije ekipe na suprotnim
stranama igrališta. Na znak uzimaju tenis loptice iz svog
sanduka, prenose ih na drugu stranu i stavljaju u
protivnički. Svaki učenik može nositi samo jednu lopticu.
Kad nastavnik zazviždi pobjeđuje ekipa koja u svom
sanduku ima manje loptica.
KOJA ĆE VRSTA PRIJE VOĐENJEM

Učenici su raspoređeni u dvije vrste na suprotnim stranama
igrališta i svaki ima loptu. Na znak vode loptu i prelaze na
suprotnu stranu. Pobjeđuje vrsta koja prva izvrši zadatak.
Varijanta: pokušaj oduzimanja lopti protivniku
TKO ĆE KOGA PRIJE PRENIJETI

Učenici su raspoređeni u nekoliko grupa po 5-7 igrača. Na
znak svaka grupa nosi po jednog svog člana na drugu
stranu igrališta, i tako svakog člana zasebno. Pobjeđuje
ekipa koja prva prenese sve svoje članove.
GUSJENICA – SLALOM

Učenici su raspoređeni u koloni, međusobno razmaknuti 34 metra i lagano se kreću. Posljednji učenik iz kolone u
“slalomu” zaobilazi sve učenike dok ne dođe na čelo
kolone, a zatim ide sljedeći učenik.
SLALOM IZMEĐU LEŽEĆIH UČENIKA

Učenici leže na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji
učenik u “slalomu” zaobilazi po redu sve učenike na tlu, a
kada dođe na čelo i sam legne, nakon čega kreće naredni
učenik.
PRESKAKIVANJE UČENIKA

Učenici leže na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji
učenik u preskače za redom jednog po jednog, a kada dođe
na čelo i sam legne, nakon čega kreće naredni učenik.
PRESKAKIVANJE - PROVLAČENJE

Učenici su raspoređeni u koloni u položaju pretklona
raskoračno i međusobno razmaknuti nekoliko metara.
Posljednji učenik preskače raznoškom jednog, a narednom se
provlači kroz noge dok ne dođe na čelo kolone, nakon čega
kreće idući učenik.
ZA ZAVRŠNI DIO




mirne igre
vježbe istezanja
vježbe labavljenja
vježbe disanja
MIRNE IGRE
DAN-NOĆ

Učenici su u uspravnom stavu slobodno raspoređeni ili u
nekoj formaciji. Na uzvik nastavnika “noć” moraju čučniti,
a na “dan” se moraju uspraviti. Učenik koji pogrešno
reagira na komandu ispada iz igre.
STIZANJE LOPTE U KRUG

Učenici sjede raspoređeni u krug. Istovremeno započinju
dodavanje dvjema loptama u istu stranu. Učenik kod kojeg
se istovremeno nađu obje lopte ispada iz igre.
TKO ĆE BLIŽE CRTI

Učenici su raspoređeni u vrsti. Jedan za drugim kreću se
zatvorenim očima prema crti na suprotnoj strani. Pobjeđuje
učenik koji se zaustavi najbliže crti.
JAKOVE GDJE SI

Učenici su u formaciji kruga. U krugu jedan učenik
zavezanih očiju hvata drugog (Jakova). Kada ga dotakne
Jakov postaje “lovac”, dotadašnji lovac odlazi u krug, a iz
kruga dolazi novi “Jakov”.
TKO ĆE SE PRVI NASMIJATI

Učenici su poredani u vrsti. Jedan učenik ide od jednog do
drugog i pokušava ih nasmijati gestikuliranjem. Učenik
koji se nasmije ispada iz igre.
ZALEĐENI

Učenici se slobodno kreću ili upražnjavaju neku igru. Na
komandu učitelja “led” moraju se trenutno “zalediti”.
Učenik koji pravovremeno ne reagira na komandu i nastavi
s kretanjem ispada iz igre.
CRNA MARICA 1-2-3

Jedan je učenik leđima okrenut ostalima koji se u vrsti
neprimjetno primiču i kaže “Crna Marica 1-2-3”, nakon
čega se naglo okreće. Ako primjeti kretanje nekog učenika,
ovaj se mora vratiti na početni položaj. Pobjeđuje učenik
koji prvi dođe do cilja i peuzima ulogu vođe igre.
GDJE JE LOPTA

Jedan je učenik leđima okrenut ostalima i baca loptu
preko glave. Učenik koji uhvati loptu sakrije je iza leđa,
a učenik koji je bacio pokušava pogoditi kod koga je
lopta. Ako pogodi, taj učenik dalje baca loptu.
TKO NE UHVATI ISPADA

Učenici su poredani u vrsti s rukama na leđima. Jedan
učenik ide s loptom od jednog do drugog, baca loptu
prema pojedinom učeniku. Ako ovaj ne uhvati loptu ili
načini pripremni pokret rukama, a lopta ne bude bačena,
ispada iz igre.
ZA PRIPREMNI DIO


Opće pripremne vježbe
Vježbe istezanja
ZA GLAVNI DIO




Motorička znanja (nastavne teme)
Sadržaji za razvoj pojedinih motoričkih sposobnosti
Igre s loptom
Štafetne igre
VJEŽBE ZA RAZVOJ SNAGE





Ruke i ramena
Prednja strana trupa
Kosa strana trupa
Leđa
Noge
ZA RAZVOJ BRZINE



Vježbe skipa i visokog skipa, zabacivanje potkoljenica i sl.
Razne varijante tapinga nogama
Vježbe za brzinu reakcije (udaranje po dlanovima, gaženje
stopala i sl.)
ZA RAZVOJ BRZINE




Vježbe za brzinu reakcije i brzinu jednokratnog pokreta
Start i startno ubrzanje
Trčanje kratkih dionica maksimalnom brzinom (10-30 m)
Natjecanja u brzini kretanja (protiv partnera i vremena)
ZA RAZVOJ AGILNOSTI



Brza promjena smjera kretanja u okviru raznih poligona
Provedba testova za mjerenje agilnosti (npr. “japan” test,
koraci u stranu, ....)
Natjecanje u brzini promjene smjera kretanja protiv
partnera ili protiv vremena
ZA RAZVOJ AGILNOSTI


Primjena igara u kojima dominira agilnost (odbojka, tenis,
rukomet, hvatalice, itd.)
Specifične igrice 1:1 (glavomet, odbojka nogama, tenis
loptama, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE




razna vođenja, vođenja više lopti
dodavanja s više lopti
razni zadaci s loptom na principu bacanja i hvatanja
vježbe s rekvizitima (vijača, obruči, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE




vježbe uz glazbu
poligonske vježbe s pomagalima (šv. sanduk, strunjače)
vježbe na principu kotrljanja, premetanja, kolutanja, itd.
vježbe u parovima s naglaskom na akrobatiku
ZA RAZVOJ SNAGE




Vježbe kontakta, guranja, nadvlačenja, potezanja u parovima
Skupne vježbe kontakta, guranja, potezanja, ..
Vježbe relativne snage sa svojim tijelom
Vježbe snage sa savladavanjem otpora i težine suvježbača
ZA RAZVOJ SNAGE



Vježbe snage s rekvizitima (medicinske lopte, strunjača,...)
Vježbe nošenja i prenošenja
Vježbe guranja i bacanja rekvizita
ZA RAZVOJ RAVNOTEŽE



Vježbe izbacivanja iz ravnoteže nadigravanjem u paru
Vježbe kretanja po uskim spravama
Vježbe zadržavanja ravnoteže na spravama i rekvizitima
(balans daske, klupice za ravnotežu, polulopte, itd.)
ZA RAZVOJ RAVNOTEŽE


Natjecanja u što dužem zadržavanju ravnotežnog položaja
Skupne vježbe sa strunjačom za izbacivanje iz ravnoteže
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI




Vježbe dodavanja s loptama
Vježbe šutiranja s loptama
Vježbe gađanja s lopticama
Vježbe ciljanja s rekvizitima (štap, alka i sl.)
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI



Vježbe preciznosti udaranja s rekvizitima (palica i sl.)
Vježbe preciznosti kretanja na poligonu
Vježbe preciznosti vođenja rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI



Vježbe statičkog istezanja bez i s rekvizitima
Vježbe dinamičkog istezanja bez i s rekvizitima
Vježbe pasivnog istezanja u paru s i bez rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI



Skupne vježbe za pasivno istezanje
Vježbe istovrememenog istezanja u paru
Primjena kinezioloških sadržaja koji zahtjevaju veliku
amplitudu pokreta (gimnastika, ples, ...)
ZA RAZVOJ IZDRŽLJIVOSTI



Kontinuirana kretanja u prirodi
Poligonska kretanja
Kretanja s loptom (vođenje, dodavanje)
ZA RAZVOJ IZDRŽLJIVOSTI


Vježbe na principu vrpci bez kraja
Igre s energetskom zahtjevnošću
IGRE S LOPTOM
RUKOMET




Standardni rukomet
Mini rukomet
Rukomet na pijesku
Sjedeći rukomet
RUKOMET



Rukomet zračnicom
Ragbi rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
NOGOMET




Standardni nogomet
Mali nogomet
Nogomet na male golove
Odbojkaški nogomet
NOGOMET




Nogomet “u kolo”
Sjedeći nogomet
Kombinacija nogomet-rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
KOŠARKA




Standardna košarka
Košarka na jedan koš (basket)
Košarka od table
Sjedeća košarka
KOŠARKA



Košarka – 10 dodavanja
Kombinacija košarka – ragbi
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
ODBOJKA




Standardna odbojka
Mini odbojka
Odbojka na pijesku
Sjedeća odbojka
ODBOJKA



Odbojka glavom
Odbojka u kolo
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
GRANIČAR




Graničar (osnovna varijanta)
Graničar između dvije vatre
Graničar između četiri vatre
Igre na principu gađanja loptom (“neka gađa”,
lovica gađanjem i slično)
ŠTAFETNE IGRE




Štafete kretanja (osnovno, skokovi, natraške, četveronoške,
bočno, ..)
Štafete vođenja lopte (nogom, rukom, košarka, rukomet, jedna ili
dvije lopte, kotrljanje lopte, ....)
Štafeta prenošenjem (lopte, čunjevi, strunjače, suvježbač,..)
Štafete preko prepreka (provlak kroz okvir šv. sanduka, penjanje
na šv. ljestve, ...)
ŠTAFETNE IGRE



Štafete kretanja sa zadacima (kolut naprijed, natrag, preskok,...)
Poligonske štafete (više zadataka)
Štafete u malom prostoru
OSNOVE KINEZITERAPIJE
KINEZITERAPIJA


Korištenje pokreta i vježbi u svrhu prevencije i otklanjanja
posljedica pojedinih bolesti, tjelesnih oštećenja i ozljeda
Naglasak je na aktivnom pokretu (samostalnom)
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Sve je više tjelesnih oštećenja i zdravstvenih poteškoća kod
djece u razrednoj nastavi zbog:



Sve je manje kretanja i igre u okviru obitelji
Sve je manje kretanja i igre na ulici
Nastava TZK u razrednoj nastavi se nedovoljno kvalitetno
provodi
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK


Djeca previše vremena provode u sjedenju u školi
(preobiman i teorijski zahtjevan školski program)
Djeca previše vremena provode u sjedenju kod kuće (TV,
play-station, kompjutor i drugo)
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK



Nedovoljno razvijen kult “vikenda” i zajedničkih
obiteljskih tjelesnih aktivnosti (izleti, pješačenja, ...)
Nepravilno sjedenje (u školi, kući kod pisanja zadaće,
gledanja TV, ..)
Nepravilno nošenje teške školske torbe
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK



Korekcija i prevencija nepravilnosti držanja i kralježnice
Prevencija i korekcija nepravilnosti prsnog koša
Prevencija i korekcija sindroma ravnih stopala
NEPRAVILNO SJEDENJE



U ŠKOLI
KOD PISANJA DOMAĆE ZADAĆE
KOD GLEDANJA TV I RADA NA
KOMPJUTORU
NOŠENJE ŠKOLSKE TORBE

Najviše 10% težine tijela
NEPRAVILNOSTI DRŽANJA - KRALJEŠNICE



Skoliotično držanje
Kifotično držanje
Lordotično držanje
SKOLIOTIČNO DRŽANJE


Iskrivljenje kralježnice u stranu (lateralna devijacija)
S medicinskog aspekta ova vrst iskrivljenja je
najštetnija
SKOLIOZE



Javlja se od rođenja do skeletne zrelosti
Najčešća je u pubertetu
Nekoliko je puta učestalija kod djevojčica
SKOLIOZE



U 70% slučajeva se ne zna uzrok (ideopatske skolioze)
Poznati uzroci: trauma, kompenzacije (kraća noga, deformacije
kuka, ..), bolesti koštanog sustava, ..)
Dijele se na funkcionalne (blage) do 20 stupnjeva, povezane s
lošim držanjem i strukturalne
KINEZITERAPIJA




Jačati mišiće trupa, naročito leđa (stabilizacija kralježnice)
Istezanje mišića koji su skraćeni
Jačanje suprotnih mišića koji su istegnuti
Vježbe u položaju koji rasterećuje kralježnicu (četveronoške, u
visu)
KINEZITERAPIJA




Leđno i prsno plivanje
Kretnje u kojima dolazi do istezanja (npr. skokovi u odbojci,
košarci)
Vježbe s rekvizitima (vijače, palice, ..)
Vježbe disanja
KIFOTIČNO DRŽANJE


Zakrivljenje kralješnice prema nazad
(preko 35 stupnjeva grudne kihoze)
Gotovo 60% dječaka i nešto manje djevojčica
ima određeni konveksitet kralježnice
KIFOTIČNO DRŽANJE - UZROCI




Najčešće u pubertetu
Rizična djeca: visoka i slabo uhranjenja sa
slabom leđnom muskulaturom
Velika i nepravilna opterećenja:
sport. gimnastika, boks, košarka, ..)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA




Opuštanje i istezanje mišića ramena, vrata
i leđa
Jačanje mišića leđa u predjelu kifoze
Plivanje, posebno leđno i prsno (ne delfin)
Vježbe puzanja
KINEZITERAPIJA



Vježbe disanja
Sportovi gdje dolazi do istezanja kralješnice
(košarka, odbojka, badmington)
Izbjegavati velika opterećenja, nošenja,
padove u borilačkim sportovima,
kolute u gimnastici i sl.
LORDOTIČNO DRŽANJE



Iskrivljenje kralježnice s konveksitetom
prema naprijed
Više od 4-5 centimetara u lumbalnom
dijelu
Najčešća kod djevojčica u dobi od
6-10 godina
LORDOTIČNO DRŽANJE - UZROCI



Hipotonična (slaba) trbušna muskulatura
Prekomjerna uhranjenost (adipoznost)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA





Jačanje trbušne muskulature
Rasterećenje i istezanje leđnih mišića
lumbalne regije
Vježbe istezanja mišića glutealne regije i
stražnje strane natkoljenice
Vježbe disanja dijafragmom
Vježbe potiskivanja lumbalnog dijela
leđa o zid
RAVNA STOPALA (PES PLANUS)
UZROCI
Slabost muskulature
Prijevremeno forsiranje hodanje
Neprimjerena obuća
Statička opterećenja stopala i
specifičnost profesije
Pretjerana gojaznost
KINEZITERAPIJA
Pasivna
potpora (ulošci)
Vježbe za jačanje mišića svoda
stopala i potkoljenice
DEFORMITETI PRSNOG KOŠA
Ljevkasta prsa
Kokošja prsa
KINEZITERAPIJA



Respiratorna gimnastika
Plivanje
Jačanje mišića ramenog pojasa i prsnih mišića
ZAVRŠNE NAPOMENE

POTIČITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,
KRETANJU I VJEŽBANJU

KORISTITE I UNAPREĐUJTE ZNANJE I STRUČNOST
ZAVRŠNE NAPOMENE



POTIČITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,
KRETANJU I VJEŽBANJU
UVIJEK KAD IM JE DOSADNO, KADA SU UMORNI ILI
DEKONCENTRIRANI, ISKORISTITE NAJAČE SREDSTVO
KOJIM RASPOLAŽETE = POKRET
PRUŽITE STOGA DJECI KRETANJE JER ONI TO OD VAS
OČEKUJU