Cijeljenje tkiva

CIJELJENJE KOŽE

(epitelnog i vezivnog tkiva) Faze cijeljenja rane (od nekoliko dana do mjesec dana, ovisno o težini rane) 1/ Oštećenje krvnih žila dovodi do krvarenja: aktiviraju se trombociti i fibrninogen započinju stvaranje ugruška. Stvorene mrežice vlakana i stanica na rubu rane počinju se međusobno približavati. U područje rane useljavaju fibroblasti.

2/ Unutar 24 sata stvara se krasta. U područje rane doseljavaju neutrofili iz krvnih žila i fagocitiraju mikroorganizme, ostatke oštećenih stanica (debris) i druge štetne tvari. Epitelne stanice na rubu rane počinju se dijeliti i premošćuju ranu. Monociti iz krvi useljavaju u područje rane.

3/ Nekoliko dana nakon nastanka rane, u nju useljavaju monociti (sada makrofagi) i fagocitiraju preostalo oštečeno tkivo. Epitelne stanice u potpunosti premoste ranu, a krasta otpada.

4/ Oko 10 dana nakon nastanka rane, epitelno tkivo je potpuno obnovljeno. Poneki monocit (nakrofag) i neutrofil zaostaje u vezivu, ali je njihova funkcija uglavnom završila. U vezivnom tkivu nastavlja se formiranje ožiljka djelovanjem fibroblasta koji izlučuju snopove kolagenih vlakana.

Epidermis Trombociti Fibroblasti Dermis

REGENERACIJA OŠTEĆENE HRSKAVICE

1/

Hijalina hrskavica

vrlo slabo regenerira. Oštećeno hrskavično tkivo postupno reparira iz perihondrija.

Kod manjih povreda, vezivno tkivo perihondrija proliferira i urasta u oštećeno područje te postupno nastaje hrskavica (apozicijskim rastom). Kod većih oštećenja, dolazi do stvaranja gustog vezivnog ožiljka, koji kasnije može biti zamijenjen kosti (

reparacija

, a ne regeneracija).

Zglobna hrskavica nema perihondrija pa je njezina regeneracija slaba (intersticijski rast).

2/

Elastična hrskavica

je nešto otpornija na oštećenja nego hijalina.

3/

Vezivna hrskavica

nema perihondrij, stoga nema sposobnost regeneracije.

Artroskopsko uklanjanje oštećene vezivne hrskavice (koljenskog meniska).

PRIJELOM KOSTI:

1/ Nastajanje ugruška zbog krvarenja iz oštećenih krvnih žila, razgrađuje se koštani matriks i stanice.

2/ Uklanjanje ugruška i detritusa makrofagima.

3/ Proliferacija periosta i endosta, stvaranje staničnog infiltrata koji okružuje prijelom. 4/ Procesom enhondralnog i dezmalnog okoštavanja nastaje kalus (primarna kost).

5/ Mehanički podražaj (vježbanje) dovodi do resorpcije kalusa i nastanke sekundarne (lamelarne kosti).

DEGENERACIJA I REGENERACIJA ŽIVCA:

1/ Nakon oštećenja u perikarionima neurona nastupa

kromatoliza

(broj Nisslovih tjelešaca se smanji, a jezgra pomakne prema periferiji citoplazme). Distalni dio neurona (vlakna) degenerira. Ostatke oštećenog tkiva (detritus) fagocitiraju makrofagi.

2/ Schwanove stanice prolife riraju i urastaju u ciljno tkivo (mišić je atrofirao zbog denervacije). Prati ih akson koji urasta brzinom od 0,5-3mm na dan). 3/ Uspješna regeneracija živca (3 mjeseca) uvjetuje i uspješnu regeneraciju mišića)

REGENERACIJA MIŠIĆA

1/

Skeletnog

:kao odgovor na povredu, satelitske stanice se transformiraju u mioblaste koji proliferiraju. Mioblasti se spajaju s postojećim ili novim mišićnim vlaknima.

Kod većih povreda, na mjestu oštećenja nastaje

vezivni ožiljak

.

2/

Srčani mišić

ne može regenerirati, nego nastaje

vezivni ožiljak

.

3/

Glatko mišićno tkivo

može se prvo povećati, a zatim slijedi dioba.

( trudna maternica).

INFARKT MIOKARDA.

1/ Nekroza srčanih mišićnih stanica (prvih 24 sata) 2/ Nakon 3 dana, nekrotični kardiomiociti su okruženi neutrofilima.

3/ Nakon 3 tjedna, u području infarkta vide se krvne žile, makrofagi i limfociti.

4/ Nakon 3 mjeseca, infarcirano područje zamjenjuje ožiljno tkivo.