Transcript mjerenje dubine i brzine u funkciji integriranih

INTEGRIRANI NAVIGACIJSKI SUSTAVI
Integrirani navigacijski sustavi podrazujmevaju više
mogučih kombinacija povezivanja navigacijske opreme.
Općenito može se reći da integrirani navigacijski sustav
povezuje sva raspoloživa navigacijska sredstva na
pojedinom brodu u jednu cjelinu.
Hidrografska mjerenja uključuju informacije o :pilimi i oseci, morskim strujajma, valovima.
Također uključuju i mjerenje morskog dna, ali sa posebnom važnošću na morska
obilježlja kao što su stijene, pličine, grebeni,...
Podvodno prikupljanje podataka kao dio hidrografske izmjene osigurava podatke o
morskom dnu. Svrha je prikazati reljef odnosno morsko dno sa svim prirodno i umjetno
stvorenim objektima.
Primarni zadatak hidrografije je izmjera dubine točaka koje su definirane trodimenzijalnim
koordinatama X, Y, Z.
Prikupljeni podaci se obrađuju i prezentiraju na najprikladniji način, uobičajeno je to karta
sa iscrtanim dubinama s geofizičkim informacijama ili točno izmjerenim vrijednostima.
U svrhu izrade pomorskih karata hidrografska izmjera osim mjerenja dubina podrazumjeva
određivanje morskog dan, određivanje pozicije plutača, svijetionika, određivanje najviše
i najniže razine vode,...
Mjerenjem dubina određuje se vertikalna udaljenost između trenutne razine mora i morakog
dan. Međutim ako se mjerenje izvede u istom mjestu u različito vrijeme uočit će se
promjene u njenim vrijednostima. Razlog tome je promijene razine mora , plime i oseke.
Zbog toga je potebeno izvršiti korekciju mjerenih vrijednosti
VERTIKALNI DATUM
Svaka izmjerena dubina mora se odnositi na nivo određenog datuma. Takav datum može biti
bilo koja razina proizvoljno uzeta u odnosu na oznake na obali. Međutim u većini
slučajeva određivanje datuma ovisi o plimi oseci. Vertikalni datum definira se na temelju
analiza dugih perioda kontiniuiranog promatranja razine mora.
Datum za visine i razine Zemlje naziva se OSNOVNI DATUM
HIDROGRAFSKA NULA
Hidrografski nivo ili hidrografska nula je linija srednjeg nivoa nižih niskih voda za vrijeme
morskih mijene. U većini zemalja uzeta je razina najniže astronomske mjene,odnosno
najniža razina za koju se može prognozirati da će se pojaviti pod utjecajem bilo koje
kombinacije astronomskih ili prodsječnih meteoroloških uvjeta.
Mjerenje dubina klasičnim metodama izvodi se: hidrografskom ili sonarnom motkom,
ručnom dubinomjerom, te strojem za mjerenje dubine.
HIDROGRAFSKA ILI SONARNA MOTKA
To je drvena motka duljine 5m, debljine 4-6cm. Podijeljena je na decimetre koji su
izmjenično obojeni crveno i crno, dok je svaki metar označen crvenom brojkom. Na
kraju koji ulazi u vodu završava željeznim nastavkom, koji joj omogučava da ostane u
vertikalnom polažaju. Ovom se motkom mogu mjeriti dubine do 5 m.
RUČNI DUBINOMJER
To je visak od 3-10 kg obješen na konop. Koristi se za mjerenje dubina između 5-10 m.
Konop je podjeljen na decimetre koji su označeni uskom kožnom trakom, a metri
posebnim oznakama. Danas se najčešće koristi za mjerenje malih dubina u plićinama.
ULTRAZVUČNI DUBINOMJER
Dubinu određuje iz opažanja prijeđenog puta zvučnih valova. Zvučni impuls koji prenosi
pretvarač putuje kroz vodu i reflektira se od morsko dno natrag na hidrofon. Sastoji se
od odašiljača,prijaminika, T/R prekidača, pretvarača. Dubinomjere možemo podjeliti po
različitim kriterijima: po broju frekfencija (jednofrekfentni dvofrekfentni), po broju
kanala (jednokanalni i dvokanalni), po broju snopova ( jednosnopni i višesnopni), po
obliku snopa ( širokopojasni i uskopojasni)
Dopplerov
brzinomjer
koristi efekt promjene
frekefencije
ako
prijamnik i perdajnik
mijenjaju
međusobno
ploložaj.
Predajnik je emitirao
impuls čija je valna
duljina
jedanka
udaljenosti
do
pijamnika, kad je prvi
impusl
stigao
do
prijemnika predajnik je
emitirao drugi impuls.
Udaljenost
između
prvog i drugog impulsa
kraća je za prevaljeni
put predajnika.
DOPPLEROV BRZINOMJER
Brzinomjeri koriste frekfencije koje su više od onih koje koriste dubinomjeri , iz 3 razloga:
- manje gubitka snage emitiranog signala
- manjih dimenzija oscilatora
- bolje usmjerenosti signala
Brzinomjeri velikih brodova izvedeni su od 72magnetostricijska oscilatora raspoređena
uzduž brodskog dna.
Napajaju se na način da emisija svakom zastaje u fazi za 120 od prethodnika.
Sustav brzinomjera koji emitraju siganle prema pravcu i krmi.
Djelotvoran je bez obzira na vertikalno pomicanje broda, a mjeri brzine i u poprečnom
smjeru. Kontenjerski i putnički brodovi za mjerenje brzine u poprečnoj ravnini imaju
posebene brzinomjere za pomak pramca, poseben za pomak krme.
Dopplerovi brzinomjei koriste dva sustava emitiranja: stalan signal i impulsni signal
Oni koji sadrže stalan signal moraju imati dva oscilatora, jedan za emitiranje drugi za
prijem. Nedostatak brzinomjera sa stanim signalom je u tome što prijamnik može
primiti signal direktno iz predajnika koji onda predstavlja smetnju signalu odbijenom od
dna.
Velike svjetske luke bočnu brzinu brodova u manevru pristajanja mjere mikrovalnim
brzinomjerima smješenim iznad morske površine. Radi se o posebnom radaru koji radi
na frekfenciji iznad 10 GHz, čija je antena usmjerena u pravcu broda koji pristaje u luku.
Bočnu brzinu mjeri iz razlike emitirane frekfencije i frekfancije jeke. Domet uređaja je 23km. Podatak o brziki putem VHF stanica prosljeđuje se zapovjedniku broda ili pilotu. U
velikim lukama smješetnim u rijekama pilot na brod donosi poseban displej na kojem se
prikazuju svi podaci potrebni za plovidbu rijekom i za manevar pristajanja.