ODREĐIVANJE VISINA (NIVELMAN)

ODREĐIVANJE VISINA (NIVELMAN)

•

VISINE TOČAKA NA POVRŠINI ZEMLJE ODREĐUJU SE OD

NIVO PLOHE MORA.

•

TO SU APSOLUTNE ILI NADMORSKE VISINE

•

NIVO PLOHA MORA JE ZAMIŠLJENA PLOHA, KOJU DOBIJEMO AKO PRODUŽIMO SREDNJI NIVO MORA (SREDNJU RAZINU MORA) POD SVE KONTINENTE

Određivanje srednje razine mora

S OBZIROM NA TO DA RAZINA MORA NE MIRUJE, MOGUĆE JE DEFINIRATI VELIKI BROJ VODOSTAJA OD KOJIH ĆE SE NEKE VISOKE I NISKE VODE IZDVOJITI I U HIDROGRAFIJI KORISTITI PRI OBRADI ILI INTERPRETACIJI NEKIH VAŽNIH HIDROGRAFSKIH PARAMETARA.

• Visoka voda (VV) je najviša razina mora u prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju (oseci) razine.

• Viša visoka voda (VVV) je viša voda u poludnevnom tipu morskih mijena • Srednja visoka voda (SVV) je aritmetička sredina svih visokih voda u toku dana, mjeseca ili godine • Niska voda (NV) je najniža razina mora u prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju (oseci) • Najniža niska voda (NNV) je najniži vodostaj u mjesecu koji je zabilježio mareograf • Srednja niska voda (SNV) je aritmetička sredina svih niskih voda u toku dana, mjeseca ili godine • Srednja voda (SV) je vrijednost svih opaženih voda u toku nekog vremena. Ako se uzima za duži period, najbolje za period Mjesečevog ciklusa 18,6 godina, naziva se srednja morska razina (SMR) tj. geodetska nula i služi kao osnova za nivelman na kopnu (Slika 2.29).

GEODETSKA NULA

• Dvije osnovne razine koje trebaju biti definirane su GEODETSKA NULA i HIDROGRAFSKA NULA.

• Geodetska nula je srednja razina mora tj. srednja vrijednost svih opažanih voda za razdoblje od 18,6 godina, dobivena na temelju mjerenja mareografa.

• Smisao geodetske nule je da predstavlja visinsku osnovu izmjere na kopnu.

• Geodetska nula ima važnu ulogu u hidrotehničkim i građevinskim radovima, gdje je kod izgradnje objekata na morskoj obali ili u podmorju neposredno uz obalu važno znati gibanje razine mora (ekstremne vrijednosti amplitude morskih mijena) da bi se osigurala zaštita objekata od plavljenja i udara snage valova.

HIDROGRAFSKA NULA

• Hidrografska nula je vrijednost srednjih nižih niskih voda, • Njezin je smisao dubinska osnova hidrografske izmjere.

• Hidrografska nula je iznimno važna za sigurnost plovidbe brodova kod sidrenja i pogotovo veza u lukama.

• Kod određivanja granice pomorskog dobra, potrebno je definirati razinu srednjih viših visokih voda jer je ona polazna linija za njegovo definiranje.

SVVV

• Tu razinu određuje Hidrografski institut na temelju višegodišnjih opažanja (oko 35 godina) promjena razine mora registriranih na mareografskim stanicama.

• Rezultati analize promjene razine mora pokazuju da amplitude morskih mijena na istočnoj obali Jadrana rastu od juga prema sjeveru, a najveća razlika između dviju prosječnih amplituda je 30 ak cm.

• Hidrografski institut je 1993. godine odredio visinu srednjih viših visokih voda koja iznosi 46 cm iznad geodetske nule tj. izohipsa +0,46, no za sada se još uvijek koristi izohipsa +0,38 (Slika 2.30).

Definiranje geodetskog visinskog datuma

• Za potrebe geodetskih radova na kopnu najvažnije je određivanje srednje razine mora kao vrijednosti svih opažanih voda tijekom nekog vremena.

• Za potrebe određivanja visinskog datuma uzima se razdoblje Mjesečevog ciklusa od 18,6 godina.

• Tako određenu vrijednost srednje razine mora nazivamo geodetska nula i na nju se oslanjaju geodetski nivelmanski radovi.

• GEODETSKA NULA JE SREDNJA RAZINA MORA TJ. SREDNJA VRIJEDNOST SVIH OPAŽANIH VODA U RAZDOBLJU OD 18,6 GODINA, DOBIVENA NA TEMELJU MJERENJA MAREOGRAFA.

Definiranje geodetskog visinskog datuma

•

Na području Republike Hrvatske postoje tri izmjerene mreže nivelmana visoke točnosti:

– austrijski precizni nivelman izveden od 1896. do 1909. godine – I. nivelman visoke točnosti (I. NVT) izveden od 1947. do 1954. godine – II. nivelman visoke točnosti (II.NVT) izveden od 1970. do 1973. godine.

Novi visinski datum Republike Hrvatske

• Novi visinski datum Republike Hrvatske uveden je 2004. godine (NN 110/04). Za novi visinski datum je usvojen II. NVT koji je oslonjen na pet mareografa (Kopar, Rovinj, Bakar, Split i Dubrovnik) i pet temeljnih repera raspoređenih na području Republike Hrvatske. Svi mareografi na koje je oslonjen II. NVT imaju puno razdoblje opažanja od 18,6 godina koje je računato s obzirom na 1.7.1971. godinu ( ± 9,3).

•

Visinski datum Republike Hrvatske:

– 1. Ploha geoida koja je određena srednjom razinom mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5 određuje se referentnom plohom za računanje visina u

Republici Hrvatskoj.

– – 2. Visinska mreža koju čine trajno stabilizirani reperi II. nivelmana visoke točnosti čije su visine određene u sustavu (normalnog) Zemljinog polja sile teže, određuje se osnovom visinskog

referentnog sustava Republike Hrvatske.

3. Visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske određenom na temelju srednje razine mora određuje se naziv – Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5 – skraćeno HVRS71.

Mareografi

•

Za potrebe hidrografske izmjere mogu se upotrijebiti tri vrste uređaja: – vodomjerna letva, – mareometar – prijenosni mareograf

Vodomjerna letva

• Vodomjerna letva je najjednostavniji uređaj za opažanje razine mora odnosno morskih mijena (Slika 2.25).

• Ona se najčešće izrađuje od dobro zaštićenog drveta ili metala, a u današnje vrijeme od kvalitetnih vrsta plastike s malim koeficijentom rastezanja (pleksiglasa). • Na njoj je nanesena i označena centimetarska podjela tako da se lako i dovoljno točno može očitavati.

• Letva se čvrsto montira na pogodnom (zaklonjenom) mjestu tako da se s obale može očitavati. • Njezina duljina ovisi o konkretnoj lokaciji i to tako da za vrijeme najviše vode ne bude potopljena, a za vrijeme najniže vode da ne ostane na suhom, odnosno da se mogu očitavati svi očekivani vodostaji.

• Razina mora se očitava svakih 15 minuta kroz čitav dan. Očitavanje se izvodi na prozirnoj cjevčici montiranoj uz letvu, tako da su eliminirane pogreške očitanja zbog valova i nemirnog mora.

Mareometar

• Mareometar je uređaj koji se sastoji od mjerne šipke s centimetarskom podjelom koja leži na plovku, smještenom u prozirnu cijev koja ima mali otvor za ulaz vode.

• Na taj su način konstrukcijski izvedena prigušenja morskih valova i struja te omogućeno točnije očitavanje razine mora.

• Mareometar se koristi u slučajevima kada su nam potrebni precizniji podaci od onih koje možemo postići vodomjernom letvom

Mareograf

• Mareograf je potpuno autonomni instrument za opažanje i registriranje morskih mijena.

• Prema načinu rada mareografi mogu biti: – mehanički – tlačni – akustički – radarski • Te s različitim načinima registracije očitanja: – mehaničko registriranje (mareogram) – digitalno registriranje – fotoregistriranje • Mehanički mareografi su donedavno bili najčešći i ima ih najviše vrsta.

Mareograf

Mareografska nula • Mareografska nula je zamišljena razina na najnižem položaju plovka, a na mareogramu se nalazi na najnižoj horizontalnoj liniji, tako da je pero mareografa nikad ne dosegne.

• Mareografska nula je tako postavljena da ne može doći do situacije da mareograf nije u mogućnosti registrirati vodostaj.

• Mareogram se nakon skidanja obrađuje ili grafički na stanici ili automatiziranim postupcima uz pomoć računalnih programa.

Mareograf

• Razvojem tehnologije mehanički analogni mareografi zamjenjuju se elektroničkim digitalnim mareografskim uređajima.

•

Elektronički mareografi imaju mogućnost daljinskog automatskog

upravljanja i slanja mjerenih podataka u realnom vremenu. uz pomoć modema, fiksne telefonske veze, GSM - u centar za obradu podataka.

• To nadalje omogućava zainteresiranim korisnicima da putem interneta koriste podatke s mareografa s kašnjenjem od tek nekoliko sati.

Mareografi na istočnoj obali Jadrana

• Na istočnoj obali Jadranskog mora koja spada u teritorij Republike Hrvatske aktivno djeluje sedam mareografskih postaja.

• Stalne mareografske postaje su ravnomjerno postavljene na jadranskoj obali, idući od sjevera prema jugu to su: Rovinj, Bakar,

Zadar, Split – luka, Split –rt Marjan, Sućuraj i Dubrovnik

• Za visinski geodetski sustav korišteni su i mareografi izvan teritorija Republike Hrvatske, pa zbog povijesnih razloga valja svakako spomenuti mareograf u Trstu, kao i mareograf u Kopru na koji je pored naša četiri mareografa oslonjen novi visinski geodetski datum Republike Hrvatske.

Mareografska konstanta

• Osnovni mareografski biljeg je točka preko koje se mogu izraziti položaji svih razina mora. Za svaku mareografsku stanicu naveden je položaj osnovnog mareografskog biljega.

• Vertikalni razmak između osnovnog mareografskog biljega i mareografske nule je za svaku mareografsku stanicu uvijek konstantan. Ta se vrijednost naziva mareografska konstanta, a označava se slovom C

• Elementi mareografske konstante su: – ordinata h na mareogramu pretvorena u prirodnu vrijednost hR (momentalna razina mora iznad mareografske nule) i – udaljenost H (površine mora u tom momentu od osnovnog mareografskog repera).

• Dakle, suma tih dvaju elemenata daje mareografsku konstantu (C) koja je uvijek ista za svaku mareografsku stanicu.

• Mareografska konstanta služi za kontrolu rada mareografa i za određivanje raznih visina razine mora u odnosu na osnovni mareografski biljeg.