Transcript Croatian research capacity - Agencija za odgoj i obrazovanje

Prof. dr. sc. Pero Lučin
Strateški menadžment
Stručni skup za ravnatelje osnovnih škola
Primošten, 22. do 25. travnja 2008.
Što nas čeka?
1
Sadržaj
Što je to strateški menadžment?
Zašto nam to treba?
Kako obrazovni sustav treba odgovoriti na promjene?
Promjene modela upravljanja u školi i u državi
Kako odgovoriti na potrebe pojedinca i društva?
Kako to treba izgledati?
Strategija Sveučilišta u Rijeci
2
3
Što je to
strateški
menadžment?
Trljanje štapova? Koja glupa ideja!
Mala priča o Svima, Nekom, Bilo kom i Nikom
Imali smo važan posao za obaviti i
Svi su bili sigurni da će ga Netko obaviti.
Bilo tko ga je mogao obaviti,
ali Nitko nije.
Netko se naljutio zbog toga
jer je to posao Svih.
Svi su mislili da Bilo tko to može obaviti, ali
Nitko nije uočio da Svi to neće obaviti.
Završilo je tako da su svi krivili Nekoga kad
Nitko nije učinio ono što je Bilo tko mogao učiniti.
4
Što je strateški menadžment?
5
Strateški menadžment je znanost i umjetnost formuliranja, implementacije i
procjene funkcionalnih odluka koje će omogućiti organizaciji ispunjavanje
postavljenih ciljeva i zadataka.
Gdje organizacija ide?
Gdje će biti nakon 1-3-5 godina?
Kako ostvariti ciljeve?
Kako znati da su ciljevi ostvareni?
Proces utvrđivanja ciljeva i zadataka
+
razvijanje politika i planova za postizanje ciljeva i zadataka
+
alociranje resursa za implementaciju politika i planova
Struktura nacionalnih i institucijskih politika
6
Administrativni kapacitet
Strategija
Resursi (proračun)
Politika
Akcijski plan
Kapaciteti
Legislativni okvir
+ Ljudski kapital
Fizički kapaciteti
Oprema/infrastruktura
• ne samo postignuća kroz formalno
obrazovanje i talent, već i vještine,
znanje i iskustvo (know-how),
“prešutno znanje” ("tacit knowledge“),
iskustveno znanje
Financijska sredstva
• društveni kapital
“Filozofije” u procesu donošenja odluka
Filozofija procesa
donošenja odluka
Kontekst i primarna
pozornost
Politička
7
Pravila implementacije
Usmjerenost
Širina
Percepcija drugih
Diskretna
Fokusirana
Autokratska
Osobna agenda
Kontinuirana
Fokusirana
Menadžerska
Kvaliteta programa
Kontinuirana
Široka
Kolegijalna
“Korektnost” procesa
Diskretna
Široka
Elementi strateškog planiranja
Strateška analiza
Analiza okruženja (Environmental Scan)
Benchmarking, Ekspertne analize, Konzultiranje dionika
Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT)
Utvrđivanje i strateških pravaca
Izjava o misiji
Izjava o viziji
Izjava o vrijednostima
Utvrđivanje ciljeva i metoda za njihovo postizanje
Planiranje (akcijski planovi)
Zadaci, odgovornosti, vremenski plan
Pisanje i komuniciranje planova
Monitoring, evaluacija i prilagođavanje planova
8
Upravljanje i strateško planiranje
Ciljevi
(5-7)
Definiranje misije
(mission statement)
Vizija
(identificiranje
željenih ishoda)
Definiranje
procesa
i ishoda
Zadaci
(5-10)
Zadatak 1
Zadatak 2
Zadatak 3
Zadatak 4
9
Indikatori
(1-2)
Indikator 1
Indikator 2
Indikator 3
Indikator 4
Instrumenti
i kapaciteti
SWOT
i background
analize
Akcijski planovi
Evaluacija
Implementacija
Odgovornosti
Tko?
Kada?
Kako?
Osnovni elementi
ŠIROKO
Definiranje misije
Ciljevi
Standardi
Zadaci
USKO
10
SWOT
11
VANJSKI
Prijetnje (Threats)
UNUTARNJI
Slabosti (Weaknesses)
Čimbenici izvan institucije koji mogu Izostanak internih resursa potrebnih
onemogućiti postizanje ciljeva.
za postizanje ciljeva.
Mogućnosti (Opportunities) Snage (Strengths)
Čimbenici izvan institucije koji
pojačavaju sposobnost postizanja
ciljeva.
Unutarnje karakteristike i resursi
koji mogu pomoći u postizanju
ciljeva.
SWOT
11
Prijetnje (Threats)
Slabosti (Weaknesses)
•Premalen odaziv izvrsnih studenata medicine na naše natječaje
•Ulazak u EU
•Opće znanstveno-tehnološko zaostajanje Hrvatske
•Nedovoljno ulaganje u znanost i nastavu
•Loša politika na razini fakulteta i države (Bolonjski proces)
•Loša politika fakulteta i ministarstva budući da se za izbor u viša zvanja
više vrednuje kvantiteta umjesto kvalitete
•Nekonkurentnost prema kadrovima iz Europe
•Nezadovoljstvo radnim okruženjem i nedostatak motivacije
•Nedostaje komunikacije i kritičnosti
•Loši međuljudski odnosi
•Nedovoljna educiranost nastavnog kadra za izvođenje nastave
•Razjedinjenost među istraživačkim grupama
•Nedostatak timskog rada
•Loša kadrovska politika i zapošljavanje ljudi nemedicinske struke
•Nerealno procjenjivanje djelatnika
•Slaba povezanost s klinikom
Mogućnosti (Opportunities)
Snage (Strengths)
•Šira suradnja sa kvalitetnim vanjskim kadrom i veća suradnja s drugim
zavodima i klinikama
•Znanstveno usavršavanje koje je moguće već unutar fakulteta tj.
pojedinih istraživačkih grupa
•Financije koje nudi EU sa svojim pojedinim programima ili za
obrazovanje ili za znanstveni rad (FP6, FP7 itd, zaklade)
•Strategija Sveučilišta (definiranost) + EU
•Veliki broj ljudi sa visokim znanstveno-nastavnim kvalifikacijama i
znanjem koje su ljudi stekli
•Mladi znanstvenici i nastavnici
•Kadar i opremljenost laboratorija (intelektualni potencijal)
•Kvalitetni projekti
•Spremnost i želja djelatnika za učenjem i usavršavanjem
•Volja za timskim radom
12
Zašto nam
to treba?
Svijet se promijenio
Infoteh
Bioteh
Nanoteh
13
Globalno zatopljenje
Nestajanje fosilnih goriva
Društvena kohezija
Politika
Pravo na zdravlje
Mentalni modeli
Internet – star svega jedno desetljeće
14
Broj priključaka na Internet (milijuni)
400
350
300
250
200
150
100
1990 Internet dolazi na tržište
1992: www (izmišljen)
50
0
1995
1996
1997
1998
Internet Systems Consortium, Inc.
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
1,093,529,692 korisnika u prosincu 2007.
15
3,499,295,014 do 2015.
Mobilni telefon – niti desetljeće
16
Broj korisnika (milijuni)
1.600
1.400
1.200
1.000
800
600
400
200
Internet Systems Consortium, Inc.
05
20
04
20
03
20
02
20
01
20
00
20
99
19
98
19
97
19
96
19
95
19
94
19
93
19
92
19
91
19
90
19
89
19
88
19
87
19
86
19
19
85
0
Razvoj znanja
– ušli smo u eksponencijalnu fazu
17
Izgradnja
Poučavanje
Znanje
Društvo
Novi koncepti učenja
Pojedinac
1500
2000
Vrijeme
Wikimedia – kolaborativno i brzo
generiranje znanja
18
Zamisli
u kojem
Imaginesvijet
a world
in which
everyčovjek
single može
human being
svaki
can freelypristupiti
share in the sum
slobodno
of all knowledge.
That's our
cjelokupnom
ljudskom
commitment.
znanju.
Svijet se promijenio
19
 Današnji učenik može očekivati 10-14 zaposlenja
(US Department of Labor)
….. do 38 godine
 Deset najtraženijih poslova 2010. nisu postojali u 2004.
 2,7 milijardi upita se mjesečno uputi na Google
….. kome su ta pitanja bila upućena ranije?
 Količina tehničkih informacije se udvostruči svake dvije godine ....
... očekuje se da će se 2013. udvostručavati svaka 72 sata
 Treća generacija optičkih vlakana može prenijeti istodobno 150
milijuna telefonskih poziva u sekundi …
... 1900 CDa u sekundi
Svijet se promijenio
Tijekom proteklih 25 godina:
 “Snaga” kompjutera se povećala 3.500 puta
 Cijena kompjuterske memorije se smanjila 45.000 puta
pripremamo
studente
poslove
koji još
ne
Mi
Cijena
kompjuterskih
diskova seza
smanjila
3,6 milijuna
puta.
20
postoje ...
 Do 2013. će biti konstruiran superkompjuter “jači” od ljudskog mozga ...
... do 2023. će koštati 1000 EUR ...
... a do 2043. će biti “jači” od svih ljudskih mozgova zajedno.
U sljedećih 13 godina:
iPod ili sličan uređaj moći će spremiti:
... i za
korištenje
tehnologija
koje
još(5 nisu
 godinu
dana
video snimka
(8.760 sati) do
2012.
godinaizmišljene.
od danas)
 svu komercijalnu glazbu ikad snimljenu do 2015. (8 godina od danas)
 sav sadržaj ikad stvoren (u svim medijima) do 2020. (13 godina).
2012.
 RFID/GPS će moći pratiti bilo što (i bilo koga)
 E-tinta, e-papir, fleksibilni i savitljivi mobilni
telefoni i kompjuteri
 Pametna odjeća i pametni materijali
 Pametne boje za zidove
 24/7 praćenje sastava krvi
 Bakterije u pasti za zube uništavaju plakove
 Većina stanova/kuća s bežičnim pristupom
 Komuniciranje s kompjuterom putem govora
 Nakit koji mijenja oblik, boju i strukturu
 Prijenosni prevoditelj
21
Prvašić će imati
13 godina
Maturant će imati
22 godine
Diplomant će imati
28 godina
Radio-frequency identification detector
2015.











Automobili s autopilotom
Pametni i prilagodljivi materijali
¼ TV celebritija - sintetski
Snovi pojačani s pomoću kompjutera
GPS i nadzor nad motorom povezani –
automatsko ograničavanje brzine
Papirnati i metalni novac nestaje
Osobno oporezivanje na mjestu kupnje
Osobno računalo brzo kao mozak
Nestaju monitori – zamjenjuju ih naočale
Anti-tehnologijska supkultura
Sintetski organi
22
Prvašić će imati
16 godina
Maturant će imati
25 godine
Diplomant će imati
31 godinu
2025.












AI tehnologija imitira ljudsko razmišljanje
Roboti čiste ulice
Uređaji za kontrolu emocija
Nano-solarne stanice u boji za zidove
Holografska televizija (3D)
AI učitelji postižu bolje rezultate od ljudskih
Kompjuteri sami pišu software
Sintetska bakterija
DNA analiza za 1€
Pametni make-up
Elektronskih ljubimaca više od prirodnih
Životna dob iza 100
23
Prvašić će imati
26 godina
Maturant će imati
35 godina
Diplomant će imati
41 godinu
Pomak u dominaciji mentalnih modela
Zapadnjačko razmišljanje
Individualizam
Diferencijacija
24
Istočnjačko razmišljanje
Odnosi
Integracija
Nova evolucijska sila!
25
Biće koje nadzire protok informacija
Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology
Homo Zappiens
26
Generacija
Ne mogu
za koju je
Generacija koja:
slušati i
učenje igra i
– Igra igrice
stalno su u
• Grand Theft Auto, World of Warcraft, PS2,
Xbox, LAN
zabava
pokretu
Parties
– Komunicira 24/7
• SMS, MSN, chat rooms, mobile
– Integrira f2f i virtualne prijatelje
– Nikad ne čita upute
– Nije zainteresirana za tehnologiju
Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology
Oni su svjesni razvoja znanja!
“DOK ZAVRŠIMO
DRUGI RAZRED
SVE ŠTO SMO
NAUČILI BITI ĆE
ZASTARJELO”
27
Izloženost medijima
28
Prosječna će osoba o 21. godine
provesti:





10.000 sati igrajući video igre
200.000 e-mailova
20.000 sati pred TV
10.000 sati na mobilnom telefonu
manje 5.000 sati čitajući
Prensky, 2003.
Optimističan pogled?
29
1. Stalna i sve veća informacijska povezanost
2. Stalan rast ekonomija koje su u nastajanju (Kina,
Indija, Rusija, Brazil ..)
3. Ubrzavanje globalizacije
4. Brze demografske promjene
5. Sve složenije i osjetljivije poslovno okruženje
6. Sve kraće vrijeme za donošenje poslovnih odluka
7. Sve manji prostor za profitabilnost
8. Brze promjene industrije i tržišta
9. Sve veći zahtjev javnosti za transparentnošću,
boljim rukovođenjem i većom odgovornošću
10. Eksplozija ekonomije na znanostima o životu
Karen Crennan, Paul F. Nunes and Marcia A. Halfin, Making the trend your friend Outlook 2006, No. 2
Pesimističan pogled?
“Nemoj me zvati pesimistom samo zato
što mislim da je čamac napola prazan”
30
Globalno zatopljenje
31
World, OPEC, and Non-OPEC Oil Production
32
Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. www.halcyon.com/duncanrc/ (Forecast #4). 30 p.
The Olduvai Theory: 1930-2030
33
Duncan, RC (2000). The Heuristic Oil Forecasting Method: User's Guide & Forecast #4. www.halcyon.com/duncanrc/ (Forecast #4). 30 p.
Svijet se promijenio – škole nisu
1883
1943
34
2003
Svijet se promijenio – politički proces nije
ČAŠA JE
SKORO
POTPUNO
PRAZNA
ČAŠA JE
SKORO
POTPUNO
PUNA
100
MILIJARDI
DUG
35
36
Kako obrazovni
sustav treba
odgovoriti na
promjene?
Ključna riječ je fleksibilnost
37
•
•
•
•
Fleksibilnost sadržaja
Fleksibilnost modela učenja
Fleksibilnost vremena i mjesta
Fleksibilnost ciljeva i
vrednovanja
• Fleksibilnost mreža (zajednica)
za učenje
Wim Veen (2006) - Net Generation Learning - Delft University of Technology
Fleksibilnost sadržaja
38
 Sadržaji su dostupni posvuda
 Kurikuli ne mogu biti više okvir
ili katalog – moraju se temeljiti
na ishodima (ciljevima) učenja
 Kontekst postaje važniji od
sadržaja
Fleksibilnost modela učenja
Usmjerava učitelj
Usmjerava skupina
39
Usmjerava učenik
Fleksibilnost vremena i mjesta
40
 Sve manje nastave s cijelim
razredom
 Vremenski okvir prilagođen temi
 Različita razdoblja individualnog i
grupnog rada
 Nezavisnost vremena i mjesta
 Dualni putovi učenja
Sedam sati dnevno. Svaki sat 45 min.
Svaki tjedan isti. 40 tjedana godišnje.
 Hibridni načini komuniciranja
(platforme za teleučenje, iTV, PDA,
prijenosni uređaji)
Fleksibilnost mreža (zajednica) za učenje
41
 Otvaranje škola i sveučilišta
• npr. uključivanje u međunarodne
programe razvoja učenja s IBM-om
• npr. međunarodne zajednice škola,
sveučilišta i privatnih kompanija
 Škole i sveučilišta gube monopol
u obavljanju obrazovnih usluga
Fleksibilnost ciljeva i vrednovanja
42
 Student (učenik) je “vlasnik” svojeg procesa
učenja
 Nastavnici mogu definirati kompetencije
 Student (učenik) preuzima odgovornost za:
• formuliranje svojih vlastitih ciljeva učenja
• i njihovo provjeravanje
 Student (učenik) može pokazati (dokazati)
svoje kompetencije
• prikazujući materijale koji pokazuju njegove
kompetencije, npr. elektronički portfolio
Škole trebaju i izgledati drukčije
43
44
Promjene
modela
upravljanja u
školi i u državi
Što treba napraviti?
1
Autonomija
ŠKOLA
2
Metode učenja
45
3
Sadržaj
4
Ljudi
5
Kvaliteta
46
Strategija
Sveučilišta
u Rijeci
http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/SVURI01-01Strategija.pdf
University of Rijeka (2009)
47
Promjene okruženja
 Integriranje u Europsku uniju
 Bolonjski proces
 Nacionalna visokoobrazovna i
znanstvena politika
 Sveučilišni kampus na Trsatu
48
Osnovni elementi
ŠIROKO
Definiranje misije
Ciljevi
Standardi
Zadaci
USKO
49
Specifični
Mjerljivi
Prihvatljivi
Realistični
Izvodljivi
Produljivi
Poticajni
Strateški ciljevi
50
Studiji i studenti
Sveučilište koje provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja
i fleksibilnim akademskim profilima kroz sve tri razine sveučilišnih studija, usmjereno
fleksibilnim putovima učenja i cjeloživotnom obrazovanju, sukladno potrebama zajednice,
gospodarstva i razvitka društva.
Znanstveni rad i inovacije
Istraživačko sveučilište s utvrđenim istraživačkim profilom, centrima izvrsnosti,
kolaborativnim istraživanjima, institucijskom brigom za razvitak istraživačkih karijera i
dvostruko većom znanstvenom produkcijom.
Kapaciteti – ljudski,
financijski i materijalni
resursi
Sveučilište s najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti u kojem se izražava
talent i poduzetnička energija svakog pojedinca (nastavnika, asistenta,
administratora i studenta) s transparentnim procesima i s ljudima koji se
ravnopravno natječu u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru
visokog obrazovanja.
Povezanost s
zajednicom i
gospodarstvom
Integriranost u EU,
otvorenost prema svijetu
i mobilnost
Sveučilište koje je aktivno uključeno u gospodarstvo i razvoj zajednice te pomaže
gospodarsku i socio-kulturnu tranziciju u društvo znanja.
Dinamično Sveučilište aktivno uključeno u Europski istraživački prostor i Europski
prostor visokog obrazovanja koje sustavno i organizirano potiče unutarnju i vanjsku
mobilnost znanstvenika i studenata.
Reforma studijskih programa i fleksibilno
stvaranje akademskih profila
Zadatak 1.
Uspostaviti omjer preddiplomskih i diplomskih
studija od najmanje 1:2.
Broj programa
► Indikator 1.1 Broj akreditiranih studijskih
programa I, II i III ciklusa visokog
obrazovanja.
60
39
48
40
20
8
5
0
I
II IIIa IIIb
Vrste studija
51
Zadatak 2.
Transformirati najmanje ¾ stručnih studija
u sveučilišne i smanjiti omjer studenata na
stručnim i sveučilišnim studijima na
najmanje 1:10.
Indikator 1a. Vrste studija na Sveučilištu.
40
30
20
10
0
2002 2003 2004 2005 2006
stručni
sveučilišni
Operativni plan, zadaće i odgovornosti
2007
2008
2009
Usvajanje Strategije
2010
2011
52
2012
2013
Revizija Strategije
Strategije sveučilišnih
sastavnica
Forma i sadržaj
godišnjeg izvješća
Izvješće za 2007.
Izvješće za 2009.
Izvješće za 2008.
Izvješće za 2011.
Izvješće za 2010.
Izvješće za 2012.
Obrazovanje za strateški menadžment
53
Zadatak 11. Kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnog i nenastavnog osoblja provesti
sustavno osposobljavanje najmanje 50% djelatnika u načelima strateškog menadžmenta.
► Indikator 3.11
Udio zaposlenika koji su završili sustavno osposobljavanje za
strateški menadžment.
Zadatak 12. Voditelji sveučilišnih sastavnica proći sustavnu izobrazbu (kroz formalne i neformalne
programe učenja) za rukovođenje i utvrđivanje sveučilišnih politika. Do kraja 2007. sačiniti
petogodišnji program izobrazbe.
► Indikator 3.12
Broj osoba koje su dovršile sustavno osposobljavanje za
rukovođenje.
Nemojmo zaboraviti da smo u 21. stoljeću
54
Prijetnje
55
“Nemojte me gnjaviti s novim idejama, vidite da moram u boj!”
Vrste nastavnika
56
Rana većina
Kasna većina
Rani adopteri
Inovatori
I
Zaostali (lijeni)
RA
RV
KV
Z
Diffusion of Innovations, E.M. Rogers (1995)
Problemi??
57
Reality ?
58
Mi
Očekivanja
Možemo li mi to?
A tko će drugi?
Petar Turčinović (2006)
59
“Svi misle da je potrebno
mijenjati svijet, ali nitko
pritom ne misli da treba
mijenjati sebe.”
Mijenjanje navika i ponašanja
60
Ako
raditi
ste
If younastavite
keep doing
whatono
youšto
have
uvijek
always radili,
done,
you'rećete
goingono
to get
always
dobit
štowhat
ste you
uvijek
got.
dobivali.
Roderick G. W. Chu became Chancellor of the Ohio Board of Regents on January 1, 1998. His primary
responsibility is to challenge and guide Ohio’s higher education system toward new levels of performance and
achievement in serving students, Ohioans, and the nation.
Razgovarajmo!
Zahvaljujemnapažnji!
[email protected]