Transcript Document 3227024

National Human Development Report 2008
United Nations Development Programme
Dobra klima za promjene
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Pitanja kojima se Izvješće bavi:
• Što znamo o klimi
koja se mijenja?
• Na što će klimatske
promjene utjecati u
Hrvatskoj?
• Što Hrvatska može
učiniti kako bi
promijenila klimu?
Što znamo o klimi koja se mijenja?
Rezultati istraživanja javnog mnijenja
Hrvatski građani i građanke vjeruju da su
klimatske promjene ozbiljan problem. Posebno
oni koji žive u obalnom području gdje se očekuje
da će učinci biti izraženiji.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Što znamo o klimi koja se mijenja?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
...rezultati istraživanja javnog mnijenja
Većina hrvatskih građana podržava proaktivna rješenja za smanjenje emisija
stakleničkih plinova te za to smatra prvenstveno odgovornim sektor gospodarstva i
i Vladu.
Što znamo o klimi koja se mijenja?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
...rezultati istraživanja javnog mnijenja
Većina hrvatskih građana tvrdi da su već poduzeli neke aktivnosti sa ciljem
očuvanja okoliša i da su spremni i dalje poduzimati nove akcije, uključivši i
plaćanje dodatnog iznosa na cijenu struje i za promet koji bi bio manje štetan
za okoliš.
Što znamo o klimi koja se mijenja?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Klimatska predviđanja za razdoblje do kraja stoljeća
- Općenito, u Hrvatskoj će biti toplije i sušnije, posebice ljeti.
- Sniježni pokrov zimi u sjevernoj Hrvatskoj bit će neizvjesniji.
- Očekuje se smanjena vlažnost tla u proljetnom razdoblju.
Očekivana promjena ljetnih temperatura za razdoblje 2040-2070.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Analizirani sektori:
- Turizam
- Obalno područje – posebno u odnosu na mogući porast morske
razine
- Zdravlje ljudi
- Vodni resursi
- Poljoprivreda
- Ribarstvo i marikultura
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Posljedice klimatske varijabilnosti - sažetak:
•
Zbog toplinskog udara u kolovozu 2003. godine, porast smrtnosti
procijenjen je na 4%
•
Iste godine, zbog suše, smanjena je proizvodnja struje iz
hidroelektrana za gotovo 20%. To je Hrvatsku koštalo oko 96 milijuna
EUR koliko je trebalo kompenzirati gubitke u elektroprodukciji.
•
Ekstremni vremenski događaji u razdoblju od 2000. – 2007. godine
rezultirali su u prosječnom godišnjem trošku od 176 milijuna EUR za
sektor poljoprivrede – iznos veći od iznosa poticaja isplaćenih u tom
razdoblju poljoprivrednicima.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Turizam
•
•
•
Značajno doprinosi društvenom razvoju u Hrvatskoj zbog količine prihoda i broja
radnih mjesta koje osigurava za stanovništvo (28% ukupne zaposlenosti).
Gotovo 20% BDP-a
Dodatna zarada (apartmani i sobe) za veliki dio stanovništva u obalnom području
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Turizam
• Privatni smještaj i kampovi čine 67%
svih kapaciteta za smještaj gostiju.
• Promjene u broju turističkih posjeta
mogle bi dramatično utjecati na brojne
poduzetnike iz srednje klase koji ovise
o prihodima od turizma (vlasnici
apartmana za iznajmljivanje, vlasnici
obiteljskih restorana, itd.) osobito
tijekom vrhunca turističke sezone.
• Posebna prirodno vrijedna i stoga
turistički atraktivna područja (npr. NP
Plitvice) mogu biti izložena riziku od
posljedica klimatskih promjena –
potrebno je istražiti moguće fizičke
utjecaje na specifična područja i
ekosustave.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Turizam
•
Više dnevne temperature u području Jadrana mogu dovesti do toga da turisti počnu
izbjegavati ovo područje i odlaziti na sjevernije destinacije s ugodnijom/blažom
ljetnom klimom
•
Moguće su promjene obrazaca dolaska turista, brojnost i raspoređenost kroz
sezone...
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Turistički klimatski indeks (TCI) Simulacija uvjeta za ljetni turizam u Europi
za razdoblja 1961-1990. i 2071-2100. prema scenariju visoke emisije (IPCC A2).
Izvor: projekt PESETA 2007.
(1961-1990)
(2071-2100)
Odlično
Odlično
Vrlo dobro
Vrlo dobro
Dobro
Dobro
Prihvatljivo
Prihvatljivo
Nepoželjno
Nepoželjno
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Obalno područje i porast morske
razine
•
Očekivani porast globalne razine mora
iznosi između 9 i 88 cm do 2100. g. No
postoje mnoge nesigurnosti oko toga.
•
Vrlo primitivna analiza za Hrvatsku
obalu upućuje da bi površina
potopljenog tla bila oko 100 miliona
kvardatnih metara uz porast morske
razine od 50 cm.
•
Premda bi posljedice mogle biti skupe,
mnogo je neizvjesnog i promjene će se
odvijati postupno kroz dulje vremensko
razdoblje.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline
rijeke Neretve nakon porasta razine mora 0,88 m. (Plava mreža označava naseljeno
područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline
rijeke Neretve nakon porasta razine mora 1 m. Izvor: http://flood.firetree.net/
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Obalno područje i porast morske razine - Prikaz poplavljenog kopna
nakon porasta razine mora od pola metra u sjevernom dijelu Splita. (Plava mreža označava
naseljeno područje, a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz Šibenika i
otoka Krapnja nakon porasta razine mora od pola metara. (Plava mreža označava
naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d.o.o.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz otoka
Krapnja nakon porasta razine mora od 1 metra. Izvor: http://flood.firetree.net.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Utjecaj na zdravlje ljudi
•
Toplotni udari - poput onog u Europi 2003.
godine koji je imao posljedice i na
stanovništvo u Hrvatskoj - će vrlo
vjerojatno postati učestaliji zbog
klimatskih promjena.
•
Klimatske promjene utjecat će na zdravlje
ljudi u Hrvatskoj, pozitivno i negativno:
• Povećanje kardiovaskularnih rizika
• Povećanje alergijskih reakcija
• Porast zaraznih bolesti
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Vodni resursi
•
Mnoge su korisne namjene vode: piće,
poljoprivreda, hidroenergija, usluge
ekosustava itd.
•
Hrvatske zalihe vode su među
najbogatijima u Europi, vrlo malo
dostupnih resursa se koristi (1%), no i
vrlo je mnogo gubitaka u distribuciji
crpljene vode što rezultira gubicima
prihoda od gotovo 286 milijuna EUR
(0,9% BDP-a) godišnje i povećanim
emisijama stakleničkih plinova, kao
posljedicama povećane potrošnje
električne energije za crpljenje vode.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Vodni resursi
•
Klimatske promjene mogu
uzrokovati promjene u sustavima
koji ovise o vodi.
•
To je posebno značajno za
poljoprivredu, usluge ekosustava
(močvarna područja) te za
hidroenergiju.
•
Sušne godine već su imale
značajan utjecaj na proizvodnju
hidroelektrana
Razlike u količini i cijeni prizvedene električne energije
u sušnim godinama, uspoređeno s prosjekom
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Poljoprivreda
•
Vrlo bitan sektor zbog svoje ukupne vrijednosti i utjecaja na sigurnost hrane, na
ranjive skupine društva te na zapošljavanje.
•
Klimatska varijabilnost je već značajno utjecala na poljoprivredu. Ekstremni
vremenski uvjeti rezultirali su u prosječnim gubicima od 176 milijuna EUR
godišnje u razdoblju 2000-2007. odnosno 0.6% BDP-a i 9.3% BDV-a iz
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Poljoprivreda
•
U budućnosti, analizom samo jednog
modela za jednu vrstu usjeva
(kukuruz), gubitak prihoda zbog
klimatskih promjena mogao bi biti
značajan: 6-16 milijuna eura u 2050.
godini, odnosno 31- 42 milijuna u
2100. Taj iznos je jednak 0,8- 5,7%
svih prihoda od prodaje ratarskih
usjeva u 2005. g.
•
Premalo je dostupnih informacija
potrebnih za razumijevanje i
prilagodbu klimatskim promjenama:
potrebni su modeli za više usjeva, za
različite regije, ekonomski modeli
sektora.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Ribarstvo i marikultura
•
Istraživanja su već pokazala veliko ekspanzivno kretanje prema sjeveru onih
vrsta riba kojima više odgovaraju tople vode. U proteklih trideset godina u
sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste.
•
Tuna, koja predstavlja najvažniji ekonomski proizvod, karakteristična je
toplovodna vrsta. Uzgoju tune vjerojatno će pogodovati globalno zatopljenje
zbog ubrzanog rasta do kojeg dolazi zbog intenzivnijeg hranjenja i većeg
indeksa konverzije hrane.
•
Općenito, učinci globalnog
zatopljenja na uzgoj školjkaša
trebali bi biti pozitivni, no
vjerojatno će biti potrebne neke
promjene običaja uzgoja kulture.
•
Klimatske promjene vjerojatno će
rezultirati i nekim novim vrstama
u Jadranu što može biti
ekonomski i korisno i štetno.
Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Ranjive skupine društva
•
Premda su klimatske promjene svjetski problem, one nemaju jednak učinak na
sve ljude.
•
Siromašniji dijelovi društva imaju vrlo ograničenu sposobnost prilagodbe
promjenama te više ovise o resursima koji su osjetljiviji na klimu.
•
Starija populacija, koja je ujedno i siromašnija, će najvjerojatnije biti
najozbiljnije pogođena posljedicama i učincima klimatskih promjena na
zdravlje i na gospodarstvo (porast cijena hrane i energenata).
•
Ranjive su i one skupine društva koje primarno ovise o poslovima koji ovise o
povoljnim vremenskim prilikama, u nekim regijama posebno (npr. ribarstvo,
turizam u obalnom području, poljoprivreda u ruralnim područjima).
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija
stakleničkih plinova: Bogate zemlje moraju smanjiti
emisije za 30% do 2020. i za 80% do 2050. godine.
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija
stakleničkih plinova:
Izvori emisija/sektori
Projekcije emisija za razdoblje do 2020. godine
bez promjena
Kyoto cilj
s mjerama
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena
Godišnji trošak u 2020.
po toni smanjenja (EURmin i max)
Neupitne mjere/ Pozitivna ekonomska dobrobit
Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona)
1.
Efikasna rasvjeta (CFLs)
2.
Efikasni kućanski uređaji
3.
Korištenje drugih izvora
umjesto elektro-energija
za grijanje
4.
Smanjenje preživača
5.
Efikasnija vozila (140 g
CO2/km)
6.
Korištenje biomase za
industriju i građevinske
pogone
7.
Kvalitetnija
rekonstrukcija postojećih
kuća
8.
Energetska efikasnost u
industriji i građevinarstvu
9.
Povećanje organskih
farmi
10.
Energetska efikasnost u
uredima
11.
Energetski efikasne nove
zgrade
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena
Godišnji trošak u 2020.
po toni smanjenja (EURmin i max)
Mjere koje su vjerojatno neutralne s obzirom
na trošak
Početno stanje iz 1990.
– 36 M tona
12.
Nuklearna energija
13.
Geotermalne energije
14.
Poboljšanje postojeće
elektro mreže
15.
Biološki bazirani
nusprodukti za
proizvodnju energije
16.
Solarni kolektori za
grijanje vode
17.
Korištenje obnovljivih
izvora energije u uredima
18.
Gorivo s manje ugljika LPG i CNG
19.
Smanjenje klinkera u
cementu
20.
Promjene u proizvodnji
dušične kiseline
21.
Izgaranje metana na
odlagalištima otpada
Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona)
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena
22.
Energetska efikasnost
u proizvodnji klinkera
23.
Korištenje topline iz
javne električne mreže
24.
Centralni područni
sistem grijanja i
kogeneracija
25.
Biomasa u malim
sistemima grijanja i
kućanstvima
26.
Male hidroelektrane
27.
Snaga vjetra
Godišnji trošak u 2020.
po toni smanjenja (EURmin i max)
Mjere u iznosu 25 EUR/t CO2e
Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona)
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena
Skuplje mjere
Godišnji trošak u 2020.
po toni smanjenja (EURmin i max)
Mjere za koje nisu
poznati troškovi
Ukupna emisija CO2e do 2020. (milijuna tona)
Mjere za koje nisu poznati troškovi
Skuplje mjere
28.
Stanice za gorivo i PV stanice
29.
Obogaćivanje tla ugljikom
30.
Električna energija iz biomase
31.
Biodiezel
35.
Povećanje šumskih površina
32.
Bioetanol i vodik
36.
33.
Najbolje tehnologije u
poljoprivredi
Mjere u prijevozu – javni prijevoz,
urbanističko planiranje, prijevoz roba
37.
Hvatanje i pophranjivanje ugljika
38.
Smanjenje metana toplinskom obradom
otpada - izgaranje otpada
34.
Solarna energija-napredni
sistemi
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena
Projekcije ukupnih troškova za različite vrste mjera za 2020.
Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Ublažavanje klimatskih promjena – analiza institucionalnih
kapaciteta:
•
Vlada se jasno odredila prema tome da su energetska efikasnost, obnovljivi
izvori energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova važni.
•
Tehnološki kapaciteti potrebni za ublažavanje klimatskih promjena postoje.
•
Mogućnosti za financiranje smanjenja emisija postoje i u stalnom su porastu,
što će se i nastaviti, posebice stoga što je Hrvatska na putu za članstvo u
EU.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Dobra klima za promjene: zaključci i preporuke
•
Današnja klima je usko vezana uz društveni razvoj i u Hrvatskoj nosi
potencijalne velike rizike
•
Potrebne su opsežnije i kvalitetnije informacije za prilagodbu trenutnim
klimatskim varijabilnostima i budućim klimatskim promjenama.
•
Hrvatska treba nastaviti ka većoj umjerenosti u potrošnji energije kako bi
reducirala emisije i smanjila troškove.
•
Novi načini ublažavanja posljedica emisija stakleničkih plinova mogu pomoći
u prilagodbi i smanjivanju emisija.
•
Izvješće Dobra klima za promjene potrebno je kako bi se ukazalo na rizike
vezane uz klimu i potrebu smanjenja emisija.
Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.
Dobra klima za promjene: zahvala
Uredništvo (abecednim redom):
Landau, Seth; Legro, Susan; Vlašić, Sandra
Autori (abecednim redom):
Branković, Čedo; Bray, John; Callaway, John; Dulčić, Jakov; Gajić-Čapka, Marjana; Glamuzina,
Branko; Heim, Inge; Japec, Lidija; Kalinski, Vladimir; OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu
ekologiju; Ortl, Friderik; Patarčić, Mirta; Srnec, Lidija; Šimleša, Dražen; Zaninović, Ksenija;
Znaor, Darko
Recenzenti (abecednim redom): Lay, Vladimir; Levina, Ellina; Markandya, Anil; Strukova,
Elena
Suradnici (abecednim redom):
AUDEO – Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja; Bjelica, Aleksandar; Berlengi, Gojko;
Bukovec, Dragan; Ciscar, Juan-Carlos; CROMETEO; Ćurić, Ante; Dejanović, Jasminka; Državni
hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske (DHMZ); Filipović, Mira; GfK – Centar za
istraživanje tržišta; Grbec, Branka; Grgasović, Višnja; Hatić, Dalibor; Zavod za prostorno
planiranje (MZOPUG); Jelavić, Vladimir; JRC – PESETA Project; Kaić-Rak, Antoinette; Kušan,
Vladimir; Maddison, David; Morović, Mira; Ozimec, Siniša; Papa-Stubbs, Jasmina; Pisek, Ane;
Radović, Jasminka; Raguzin, Igor; Schneider, Daniel Rolf; Singer, Davorin; Sišul-Jurković, Sanja;
Skalsky, Rastislav; Državna geodetska uprava; Šenčar, Damir; Tomašić, Krešimir; Trošelj
Stanišić, Sandra; Vešligaj, Davor; Vlahović, Tatjana; Vranaričić, Marijo; Vučetić, Višnja
National Human Development Report 2008
Zahvaljujem na pažnji!
www.undp.hr
United Nations Development Programme