Transcript Skolski_kurikulum

Školski kurikulum
Snježana Prusec-Kovačić, mag.prim.edu.
Lipanj, 2014.
Definiranje pojma
Kurikulum možemo razumjeti kao plan za akciju ili pisani dokument koji
uključuje strategije za postizanje željenih, unaprijed formuliranih ciljeva.
Kurikulum je skup poželjnih ciljeva ili vrijednosti koje se razvijaju kroz
proces planiranja i vode ka uspješnom iskustvu učenja za učenike (Willes i
Bondi, 2007.).
Koraci u izradi kurikuluma:
(Hilda Taba, 1962.)
•
•
•
•
•
•
•
ispitivanje potreba;
formulacija ciljeva ;
izbor sadržaja;
organizacija sadržaja;
izbor iskustava učenja (metoda);
organizacija aktivnosti učenja/poučavanja;
evaluacija i sredstva za evaluaciju.
Komponente ili struktura kurikulumskog sustava
CILJEVI
PREDMET
UČENJA
METODE I
ORGANIZACIJA
VREDNOVANJE
Pristup izradi kurikuluma
Uloga nastavnika
Definicija razvoja školskog kurikuluma
Proces u kojem svi članovi školske zajednice planiraju, implementiraju i
evaluiraju različite aspekte kurikuluma koji škola nudi.
Faktori koji utječu na razvoj školskog kurikuluma:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Nacionalni ciljevi obrazovanja
Broj predmeta u nacionalnom kurikulumu
Potrebe učenika
Resursi
Lokalna zajednica
Sustav evaluacije
Zadaci u razvoju školskog kurikuluma
(prema: Wiles, 2009.)
1.
Definirati svrhu/ciljeve
2.
Osigurati suradnju koja vodi uspjehu
3.
Odrediti način rada
4.
Koordinirati aktivnosti koje vode željenim ishodima
5.
Evaluirati proces i ishode
Što je školski kurikulum?
Različite definicije školskog kurikuluma (ŠK) ovisno o:
- zemlji o čijem ŠK je riječ (obrazovnom, političkom i kulturnom kontekstu)
- vremenu kada se ŠK promatra (varira i unutar pojedinih zemalja)
- promjenama u kurikulumskoj teoriji, politici i praksi
Ukratko: određenje ŠK varira unutar i između zemalja i pod značajnim je
utjecajem političkih, društvenih i kulturnih faktora
Osnovne grupe definicija ŠK
Uže određenje- školski kurikulum vidi kao dodatak obaveznom
nacionalnom kurikulumu (izrazito centralizirani kurikulumski sustavi)
Šire određenje – akcent na školi kao instituciji koja odlučuje o ŠK
(decentralizirani ili manje centralizirani kurikulumski sustavi)
Karakteristike šireg određenja ŠK (zajedničke različitim
definicijama)
Karakteristike šireg određenja ŠK
ŠK – proces planiranja, provođenja i evaluiranja poučavanja i učenja
učenika koje izvodi škola koju ti učenici pohađaju. Fokusiran je na
potrebe i interese učenika i na odlučivanje škole
ŠK je kolaborativan proces zaposlenika škole (proces u kojem dio ili
svi članovi škole planiraju, provode i evaluiraju jedan ili više aspekata
kurikuluma škole)
ŠK je proces koji uključuje širi kontekst od škole (lokalnu zajednicu,
udruženje roditelja, sindikate nastavnika, itd.)
Uključuje pomak od centralnog odlučivanja na niže razine (škola i
lokalna razina) ali ga ne isključuje
Uključuje promjenu u tradicionalnoj ulozi ravnatelja i učitelja (kreatori i
evaluatori kurikuluma)
Uključuje snažnu stručnu logistiku (agencije/odjeli za kurikulum)
Školski kurikulum – ukratko
ŠK je proces planiranja, provođenja i evaluiranja poučavanja i učenja učenika
koje izvodi škola polazeći od:
- Potreba i interesa učenika i lokalne zajednice
- Nacionalnog kurikuluma
- Resursa škole (ljudskih, financijskih, materijalnih)
Nacionalni kurikulum (NK) – komponente NK u zemljama EU
Na nacionalnoj razini definira kvalitetu obrazovanja za sve učenike
(planirani ciljevi/ishodi učenja)
Okvirno definira:
- opće kurikulumske ciljeve
- kurikulumska područja
- ciljeve na pojedinim odgojno-obrazovnim ciklusima – ishodi učenja
- obavezne predmete
- međupredmetne/kroskurikulumske teme
- izborne predmete
- okvirnu alokaciju vremena za obavezne predmete i sl.
Nacionalni i školski kurikulum
Odnos NK i ŠK pri izradi školskog kurikuluma:
- ŠK kao produbljivanje pojedinih dijelova obaveznog nacionalnog
kurikuluma
- ŠK kao nadopunjavanje ili komplementiranje obaveznog
kurikuluma
- ŠK pruža različite sadržaje izvan obaveznog kurikuluma (npr.
uvođenje novih predmeta iz područja novih znanstvenih
disciplina ili područja rada)
Važno: ŠK se ne svodi samo na aktivnosti izvan obaveznog dijela
NK,
npr. na izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Obuhvaća primjenu cijelog nacionalnog kurikuluma i njegovu
prilagodbu potrebama učenika, uključujući i uvođenje novih sadržaja
obrazovanja
Nacionalni i školski kurikulum u Hrvatskoj
Dugogodišnja tradicija centraliziranog i predmetnog nacionalnog kurikuluma
(nastavni programi)
Nastavni plan s rigidnom, fiksnom tjednom i godišnjom satnicom za svaki
predmet za svaku godinu
Školski kurikulum sveden na izbornu, izvannastavnu nastavu i sl.
Dokumenti koji reguliraju kurikulumsku politiku
HNOS – Nastavni plan i program za osnovnu školu
Strategija za izradu nacionalnog kurikuluma
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
NOK - Nacionalni okvirni kurikulum
Dominantna uža koncepcija školskog kurikuluma
 Sadašnji kurikulumski dokumenti otvaraju mogućnost povećanja
autonomije škole u izradi i provedbi ŠK
HNOS – projektna nastava, integrativni programi
NOK – uvođenjem kurikulumskih područja i međupredmetnih tema
Zakon – pozivanjem na nacionalni kurikulum, ŠK se donosi i na osnovu
nacionalnog kurikuluma, otvaranjem ŠK za druge ideje i programe pored
izbornih predmeta i izvannastavnih aktivnosti
Nacrt nove strategije za znanost, obrazovanje i tehnologiju –
predviđanjem otvorenog i fleksibilnog nacionalnog kurikuluma
 Samostalnost (autonomija) škole jedno od temeljnih načela izrade i provedbe
kurikuluma u školi
 Definicija samostalnosti škole:
„ …sloboda i neovisnost škole u osmišljavanju aktivnosti, programa, te projekata za
učenike, roditelje, učitelje i ostale školske djelatnike kao dio školskog kurikuluma i
stvaranja identiteta škole; sloboda izbora sadržaja, primjene metoda i organizacije
odgojno-obrazovnog rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma.” (NOK, str. 26)
NOK
- Kurikulumska područja:
1.Jezično-komunikacijsko
2.Društveno-humanističko
3.Matematičko
4.Prirodoslovno
5.Tehničko i informatičko
6.Tjelesno i zdravstveno
7.Umjetničko područje
Predstavljaju integrirane cjeline srodnih predmeta
Omogućuju racionalizaciju, konceptualnu usklađenost, koordinaciju i
povezivanje nastave srodnih predmeta
NOK
-Međupredmetne ili krozkurikulumske teme:
1.Osobni i socijalni razvoj
2.Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
3.Poduzetništvo
4.Učiti kako učiti
5.Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
6.Građanski odgoj i obrazovanje
Ugrađuju se u sve/više predmeta, izvode se kao zajednički projekti, itd.
Kurikulumska područja i međupredmetne teme omogućuju širenje prostora
za različita inoviranja u planiranju i izvođenju nastave u školi (tematska i
metodička)
NOK
Istovremeno koncept ŠK čine:
Fakultativni nastavni predmeti
Dodatna i dopunska nastava
Izvannastavne aktivnosti
Ali i:
Projekti i druge ponude škole (NOK, str.37.)
Prisutno uže određenje ŠK s mogućnošću širenja na druge aktivnosti
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – normativna
osnova ŠK (čl. 26. i 28.)
Članak 26.
(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog
kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i
ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju,
obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane
ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i
ocjenjivanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar.
Nacionalni kurikulum jedna je od komponenti na kojima se temelji odgoj i
obrazovanje u školi
Definicija nacionalnog kurikuluma sadržajno odgovara NOK-u
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – normativna
osnova ŠK (čl. 26. i 28.)
Članak 28.
(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada
…
(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s
izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju
nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.
(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta,
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti,
programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog
standarda.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – normativna osnova
ŠK (čl. 26. i 28.)
Zakonsko određenje ŠK:
ŠK se odnosi na nastavni plan i program izbornih predmeta te izvannastavne i
izvanškolske aktivnosti = uže određenje ŠK
Istovremeno se odnosi i na druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i
projekte ….; donosi se i na na temelju nacionalnog kurikuluma
Zakon i NOK usmjeravaju škole na uži koncept ŠK i istovremeno pružaju
mogućnost za njegovo širenje na druge aktivnosti
HNOS – ne spominje se koncept „školski kurikulum”
Školski kurikulum i uloga ravnatelja
Ravnatelj – uloga lidera u unapređivanju rada i razvoja škole i
kurikuluma
Ravnatelj kao pragmatični vizionar (ostvarivanje vizije u datim uvjetima)
Razumijevanje važnosti školskog kurikuluma i potrebe njegovog razvoja
Polaziti od šire slike od sadašnjeg stanja (razvojni trendovi u području
kurikuluma, okrenutost prema budućnosti)
Kritički analizirati sadašnje stanje ŠK u školi i pronalaziti alternativna
rješenja
Kreirati i održavati uvjete za generiranje i provođenje novih ideja
Motivirati učitelje i nastavnike i koordinirati njhov rad na razvoju ŠK
STRUKTURA ŠKOLSKOG KURIKULUMA
(Naslovi/poglavlja u dokumentu)
1. Plan izrade školskog kurikuluma
2. Vizija i misija škole
3. Vrijednosti/načela školskog kurikuluma
4. Opis unutrašnjih i vanjskih uvjeta u kojima se realizira ŠK
5. Analiza potreba i interesa učenika
6. Područja razvoja učenika (kurikulumska područja):
Područje 1
Cilj i ishodi učenja
Plan realizacije provođenja cilja :
nastavne metode i učeničke aktivnosti
vrijeme trajanja
oblici izvedbe
resursi, rizici i mogućnosti
načini praćenja i evaluacije ishoda za cilj
nositelji odgovornosti
očekivani rezultati
U 6. točki, unutar svakog kurikulumskog područja ili međupredmetne teme razrađuje se svaki
pojedini cilj, ishodi i plan realizacije.
7. Način praćenja i vrednovanja realizacije cijelog kurikuluma s jasno izraženim indikatorima
uspješnosti
Predložak 1: Kakav je vaš školski kurikulum?
1. Moja škola ima jasnu viziju o tome što želi postići i postoji zajedničko razumijevanje važnosti školskog
kurikuluma svih zaposlenih u školi.
2. Često diskutiramo o tome što su temeljne vrijednosti našeg školskog kurikuluma.
3. Postojeća definicija misije škole jasno odražava ono što radimo, za koga i zašto je to važno.
4. U školi redovito razmišljamo i diskutiramo o našim jakim stranama i slabostima i poticajnim i otegotnim
okolnostima u okolini za provedbu školskog kurikuluma
5. Naša škola ima jasno definirane ciljeve s obzirom na to što želi postići. Ciljevi su konkretni, mjerljivi,
usuglašeni, provedivi, vremenski određeni.
6. U školi se lako definiraju prioriteti u školskom kurikulumu uz razlikovanje onog što se mora učiniti, što bi
trebalo činiti i što se želi učiniti
7. Škola ima jasno definirane indikatore koji služe za praćenje i evaluaciju učinkovitosti provedbe školskog
kurikuluma.
8. U planiranje školskog kurikuluma uključeni su: ravnatelj, svi učitelji, stručni suradnici, predstavnici učenika,
roditelja i lokalne zajednice
9. Školski kurikulum funkcionira kao jasan okvir za djelovanje, poticaj za unapređivanje i suradnju za njegovu
potrebu.
10. Školski kurikulum doprinosi prepoznatljivosti naše škole u zajednici.
Ukupni rezultat: __________________
HVALA NA PAŽNJI!