Transcript Sterilizacija vlažnom toplinom

OPĆI POSTUPCI
SPREČAVANJA INFEKCIJA
Sterilizacija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Edukacijski ciljevi
 Definirati i objasniti pojmove sterilizacija,sterilizacija
toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija
 Opisati i objasniti metode sterilizacije
 Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na uspješnost
sterilizacije
 Opisati, objasniti i pripremiti materijal za sterilizaciju
 Opisati, objasniti i primjeniti kontrolu sterilizacije
 Opisati, objasniti organizaciju jedinice za centralnu
sterilizaciju
 Opisati, objasniti mjere za sprečavanje intrahospitalnih
infekcija
 Opisati, objasniti i primjeniti postupke za sprečavanje
intrahospitalnih infekcija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G.. 2011.
Sterilizacija je
postupak
kojim se uništavaju
svi živi oblici mikroorganizama
(patogeni, apatogeni i njihove spore)
na predmetima koji se steriliziraju
(instrumenti, zavojni materijal, gumene rukavice,
tekućine).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Metode sterilizacije
 Sterilizacija toplinom (toplinska sterilizacija termostabilnih
materijala):
 Sterilizacija suhom toplinom
 Sterilizacija vlažnom toplinom
 Hladna sterilizacija – sterilizacija kemijskim sredstvima
(termolabilni materijal):
 sterilizacija etilen-oksidom
 sterilizacija tabletama formaldehida
 sterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju
germicidnu moć
 sterilizacija ionizacijom
 sterilizacija gama-zrakama
 plazma sterilizacija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija toplinom
 najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje
mikroorganizama
 toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i inaktivaciju
fermenata važnih za život mikroorganizama
 Sterilizacija toplinom ovisi o:
 vrsti topline i posrednika
 visini temperature
 dužini trajanja sterilizacije
 sposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstva
 otpornosti mikroorganizma.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija suhom toplinom
 Suhim zrakom steriliziraju se predmeti koji podnose visoku
temperaturu – stakleni i metalni predmeti (instrumenti –
kirurški noževi, škare, pincete; štrcaljke, igle…).
 Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete
koji se steriliziraju.
 Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti (gumene
rukavice) ne mogu se sterilizirati suhom toplinom.
 Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima –
sterilizatorima na suhi zrak različitih veličina i oblika.
 Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do
željenog stupnja, a termostat osigurava određeno vrijeme
održavanje postignute temperature.
 Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna
ako poštujemo sva načela u pripremi materijala za
sterilizaciju, ako postignemo odgovarajuću temperaturu
(180 ºC) i održavamo je tijekom jednoga sata.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Postupak:
 nakon upotrebe treba predmete oprati, dezinficirati, isprati,
osušiti
 čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za
određeni zahvat u metalne ili staklene kutije (kasete)
 staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti
sterilizacije (kemijski indikator)
 otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta prema
gore)staviti u sterilizator
 zatvoriti sterilizator
 uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc)
 postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija)
 željenu temperaturu održavati jedan sat
 isključiti sterilizator
 instrumente ostaviti u zatvorenom sterilizatoru jedan sat
nakon završene sterilizacije (radi hlađenja)
 izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim materijalom
 pregledati indikator – traku (provjeravanje promjene boje).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
 Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom
pouzdan je postupak za uništavanje svih vrsta
mikroorganizama i njihovih spora.
 Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost
penetracije u materijale koji se steriliziraju.
 Za uništenje mikroorganizama važni su činitelji određena
temperatura i tlak, tijekom propisanog vremena.
 Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim
aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u bolničkim
ustanovama. Autoklavi su različitog oblika i veličine, a svi
rade po istim osnovnim načelima. Temperatura vodene
pare razmjerna je visini tlaka u autoklavu.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
 Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira
 temperatura u autoklavu kreće se između 126 i 138
ºC,
 tlak između 1,5 i 2,5 bara,
 a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta.
 Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte,
komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti
(instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde,
nastavci) i stakleni predmeti, a
 ne steriliziraju se ulja, masti i prašci.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
 Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti umotani i
zapakirani kako bi se spriječila rekontaminacija nakon
sterilizacije.
 preporuča se veličina paketa 30×30×60 cm ili najviše 6
kg suhog rublja
 Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin
(gustoće 140 niti), netkani omotači i papirnoplastični
omotač.
 Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog
materijala. Ako se primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni
omoti, njihov se sadržaj pri otvaranju može kontaminirati
doticajem s vanjskom površinom.
 Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana
i drugih prostora unutar bolnice moraju imati dodatnu
vanjsku zaštitu od prašine, koja se može ukloniti prije
unošenja predmeta u čisti prostor.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
Priprema materijala za sterilizaciju
Predmeti od tekstila:
 nakon uporabe predmete (za višekratnu uporabu – kute,
ogrtači, komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati,
isprati, osušiti
 složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate
 predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih
veličina) složiti prema veličini, obliku
 složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru penetraciju
vodene pare) u posebne kutije za sterilizaciju s
baktericidnim platnom ili u tekstil umatati setove, a u
papir pojedinačne komade rublja. kutije ili omoti s
materijalom ne smiju biti veći od 25x25x50 cm
 staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
Priprema materijala za sterilizaciju
Predmeti od metala:
 nakon uporabe predmete treba oprati, dezinficirati,
isprati i osušiti
 provjeriti ispravnost svakog instrumenata
 oštrice škara i kirurških noževa (skalpela) zaštititi
stavljanjem u navlake
 instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno ili u
setove za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako
otvoriti i sadržaj uporabiti uz najmanju mogućnost
kontaminacije
 staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
Priprema materijala za sterilizaciju
Predmeti od gume i plastike:
 nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti
 utvrditi neoštećenost rukavica
 složiti rukavice prema veličini i paru, naprašiti ih s obje
strane talkom i u svaku staviti smotak gaze
 svaki par rukavica omotati gazom ili papirom
 predmete staviti okomito u vrećicu ili kutije
 staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
Priprema materijala za sterilizaciju
Predmeti od stakla:
 nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i
osušiti
 staviti u vrećicu ili kutiju
 staviti indikator za kontroliranje sterilizacije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
 Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo datumom i
vremenom sterilizacije,
 stavljamo u autoklav,
 zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o vrsti
materijala koji ćemo sterilizirati. Program određuje visinu
temperature, tlaka i vrijeme trajanja sterilizacije.
 Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni
autklav, zatvara rešetke na bubnjevima, autoklavne košare ili
kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome
razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova.
 Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju,
savijaju, pritišću ili probuše.
 Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje
moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod stropa,
te 15 – 20 cm od zida.
 Sestra zadužena za sterilni materijal mora voditi
dokumentaciju o svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji
sterilnog materijala (datum, odjel).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija vlažnom toplinom
Rok upotrebe,
 vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan uvjetovano je
načinom i materijalom umatanja, postupcima rukovanja,
uvjetima čuvanja, a ne vremenom.
 materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati,
 u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest
tjedana,
 pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6 mjeseci
do dvije godine (ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni.
 Prije upotrebe svaki je set / pakovanje potrebno pomno
pregledati prije otvaranja kako bismo utvrdili na nema
oštećenja.
 Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja
sumnja da je omot oštećen.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća:
 provjeru opreme,
 punjenja autoklava i setova,
 izlaganja te
 dokumentiranje.
Provjeru opreme
 obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije.
 Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za
Bowie&Dick test (134 ºC za 3,5 min).
 U sredinu komore stavimo test paket (između složenog materijala
stavimo testni papir s kemijskim indikatorom i
 pokrenemo program.
 Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo testni papir i
odčitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu ispravno radi ako
je kemijski indikator na testnom papiru ravnomjerno promijenio
boju.
 Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš rezultat signal
je da taj autoklav moramo isključiti iz uporabe i pozvati ovlaštenog
servisera.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Nadzor sterilizacije autoklavom
Tehnička provjera sterilizacije
provodi se za vrijeme svake sterilizacije pomoću
termometara i manometara ugrađenih u
autoklav.
na autoklavu se nalazi automatski pisač koji
ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom
sterilizacije.
nakon završene sterilizacije potrebno je na
karticu označiti datum i vrijeme sterilizacije i
spremiti je u dokumentaciju.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Nadzor sterilizacije autoklavom
Kemijski nadzor sterilzacije sastoji se od
nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog
pojedinog seta.
Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene
na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su
određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi.
 Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta
služi kemijska traka koja se uloži u set prije
pakiranja i mijenja boju pri sterilizaciji.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Kemijski nadzor sterilzacije
kemijski indikatori (6 klasa)
ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna,
pokazatelj je da je neki materijal bio izložen
temperaturi određeno vrijeme - prošao
sterilizaciju trake,
papirići koji reagiraju promjenom boje supstance
duž crte
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Kemijski integratori
informacije o više parametara u ciklusu
sterilizacije
postizanje određene temperature kroz određeno
vremensko razdoblje
kvaliteta pare
relativna vlažnost,
Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Biološki nadzor sterilizacije
 najvažnija je provjera funkcije sterilizatora,
 jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije.
 biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za sterilizaciju u
autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za sterilizaciju suhim zrakom i etilen
oksidom) staviti u sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari.
 Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom šalje se u
mikrobiološki laboratorij, gdje se utvrđuje jesu li mikroorganizmi uništeni
ili ne.
 Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i hranilište, te
se analiza može napraviti u jedinici za sterilizaciju, gdje postoji priručni
inkubator koji omogućuje odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je
mnogo brže od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više
dana).
 Nova generacija bioloških pokazatelja može se odčitati za 1 – 3 sata.
 Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije. Sustavi za brzo
odčitavanje bioloških indikatora uklonili su jedini nedostatak biološke
kontrole – čekanje rezultata.
 Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom sigurnosti da je sterilan.
 Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog punjenja
autoklava, a najmanje jedanput u tjednu (povjerenstvo za sprječavanje i
suzbijanje bolničkih infekcija).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Dokumentiranje sterilizacije
Sterilizacija kemijskim sredstvima
Sterilizacija etilen-oksidom
 Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za
materijale osjetljive na visoke temperature (plastični ili
gumeni predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti,
predmeti koji se ugrađuju u bolesnikovo tijelo).
 Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija
baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja.
Zapaljiv je i toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i
sluznicama izaziva opekline, pa zahtijeva poseban oprez.
 Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim
sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u
komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1,5 do 5,5 bara,
tijekom 1 – 2 sata, automatski reguliranim
međuodnosima tih činitelja odvija se proces sterilizacije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija etilen-oksidom
Postupak:
 pripremiti materijal za sterilizaciju
 staviti materijal i indikator za provjeravanje uspješnosti
sterilizacije u komoru sterilizatora
 uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u prisustvu
etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu
 po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za
prozračivanje (od 12 sati do 7 dana)
 čuvati sterilan materijal
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija etilen-oksidom
Priprema materijala za sterilizaciju
Postupak:
 prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati i
osušiti
 svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a gumene i
plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja
toksičnog klorhidrina)
 staviti u košare.
 prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje 12
sati, a materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike
(valvule, pace-makere, proteze) 5 do 7 dana
 nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili
kutije sa sterilnim materijalom odlažu se u prostor za
sterilni materijal i pri tome se razvrstavaju
 materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom.
prikladno čuvan,
 sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godine
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija parama formaldehida
 Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i dezinfekciju
predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature.
Njegove pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim
pouzdano sterilizirajuće djelovanje.
 Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili
dezinficirati (najčešće su to optički instrumenti i dijelovi
aparata za anesteziju) poslije pripreme stavljamo u
kutije, ormare ili prostorije koje hermetički zatvaramo.
Na jedan prostorni metar dolazi 10 tableta formaldehida,
koji se i isparuju tijekom 10 sati do 72 sata na sobnoj
temperaturi.
 Ili se provodi u sterilizatoru na temperaturi 60-70C u
negativnom tlaku i traje 1-3 sata ovisno o koncentraciji
plina
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija parama formaldehida
Postupak:
 Nakon uporabe predmete mehanički očisti i po
mogućnosti oprati, dezinficirati, isprati i osušiti
 Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za
sterilizaciju
 Staviti tablete formaldehida
 Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju
 Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata
 Prije uporabe predmete isprati sterilnom vodom i osušiti
sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva
formaldehidom).
 Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 6070C - negativan tlak - 1-3 sata ovisno o koncentraciji
plina, prozračivanje
 Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se
mikrobiološkim metodama.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija potapanjem u antiseptike
 Sterilizacija potapanjem u antiseptike moguća je, ali
nepouzdana metoda i primjenjuje se samo kad nemamo
drugu mogućnost sterilizacije.
 upotrebljavaju dezinficijensi koji imaju visok stupanj
dezinfekcije / sterilizacije: glutaraldehid (Endoplival),
glutaraldehid, glikosal i benzalkonij-klorid (Aldesol),
peroctena kiselina, hidrogen peroksid za sterilizaciju
endoskopa, termolabilnih instrumenata, pribora za
anesteziju i respiratornu terapiju
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija potapanjem u antiseptike
Postupak:
 Nakon uporabe predmete očisti. Za čišćenje termolabilnih
instrumenata i pribora, osobito endoskopa, te za postizanje
najboljeg učinka kemijskog sredstva koje će se rabiti za sterilizaciju
najbolje se koristiti enzimskim detergentima (Endoplival).
 Enzimski detegent treba pripremiti prema uputi proizvođača, svaki
dan ponovno. Instrumente uroniti u pripremljenu otopinu.
 Detergentni se učinak otopine povećava zagrijavanjem (najviše do
60 ºC) nakon čišćenja instrumenti se isperu tekućom vodom
 Pripremiti otopinu antiseptika prema naputku proizvođača
 Predmete potopiti u otopinu (otopina mora prekrivati predmete)
 Zatvoriti posudu u kojoj su predmeti potopljeni
 Predmete držati potopljene određeno vrijeme prema naputku
proizvođača
 Prije uporabe predmete isprati destiliranom vodom, zatim 70%-tnim
etilnim alkoholom i posušiti. Nakon toga je spreman za uporabu.
 Uspješnost sterilizacije kontrolira se biološkim metodama.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sterilizacija ionizirajućim zrakama
Sterilizacija gama zrakama ima široku primjenu
u tvornicama koje proizvode pribor i medicinske
instrumente za jednokratnu upotrebu (štrcaljke,
igle, sonde, rukavice, katetere, setove za
pojedine zahvate i sl.).
koristi se elektronsko zračenje beta čestica iz
linearnih akceleratora ili gama zračenje
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Plazma sterilizacija
postupak se odvija u vakuumu.
nakon evakuiranja zraka u komoru se injicira 1,8
ml otopine 58%-tnog vodikova peroksida.
Stvorena plazma veže se za stanice
mikroorganizama i uzrokuje ireverzibilne
promjene.
temperatura 37 do 44°C traje 55 minuta
predmeti pristupačnih površina, ali se ne smiju
sterilizirati materijali koji imaju sposobnost
upijanja poput pamuka, gaze ili papira te u sebi
sadrže celulozu.
za pakiranje se koristi specijalna folija ili omot
koji nema sposobnost apsorpcije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
KONTROLA STERILNOSTI
 postupak kojim se utvrđuje odsutnost ili dokazuje
prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ispitivanog
materijala koji je prošao sterilizacijski postupak
 provodi se samo kada postoji opravdana indikacija
 postupak ispitivanja odvija se u strogo aseptičnim
uvjetima bez izravna djelovanja UV svjetla ili aerosola
 uzimaju se uzorci materijala i očitavaju nakon 10 dana s
jedne i 14 dana s druge podloge
 materijal je sterilan ako su oba uzorka sterilna odnosno
ako se nije pojavio rast mikroorganizama niti na jednoj
podlozi
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
POGREŠKE PRI STERILIZACIJI
Moguće greške nastaju kao posljedica:
ne poznavanja teorije sterilizacije,
ne poznavanje rada specifičnog sterilizatora,
prenatrpanosti sterilizatora,
ne pravilne pripreme setova,
ne održavanja uređaja,
prekratkog trajanja sterilizacije,
pokušaja da se ubrza postupak sterilizacije
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Organizacija jedinice za sterilizaciju
 Centralna sterilizacija je radna jedinica koja osigurava
sterilni materijal i pribor za cijelu bolnicu.
 Organizacijom centralne jedinice za sterilizaciju smanjuje
se broj aparata i osoblja koje provodi sterilizaciju i ima
dobar nadzor nad njezinim provođenjem.
 Jedinice za sterilizaciju u pravilu su građevinski
podijeljene u tri zone – «nečisto, čisto i sterilno».
 Temperaturu u svim prostorima trebalo bi održavati
između 18 i 22 ºC, relativnu vlažnost između, 35 i 70%,
a strujanje zraka usmjeriti od čistih prema relativno
nečistim prostorima.
 Kvalitetu rada u tim jedinicama osigurava kvalificirano
osoblje, provođenjem standardiziranih postupaka,
neovisno o vrsti aparature koju posjeduju.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Postupak:
 Nakon uporabe pribor s odjela (instrumente, rukavice,
nastave, sonde…) donijeti u jedinicu za sterilizaciju
 pribor zaprimiti u zoni za nečisto (obično je označena
crvenom bojom)
 provesti mehaničko čišćenje, dezinfekciju, ispiranje i
sušenje. ručno čišćenje kontaminiranih predmeta može
izložiti djelatnike patogenim mikroorganizmima koje se
prenosi krvlju i drugim štetnim mikroorganizmima, te bi ga
trebalo izbjegavati. za čišćenje treba upotrebljavati aparate
za ultrazvučno čišćenje, strojeve za pranje posuđa, strojeve
za pranje – dekontaminaciju ili perače sterilizatore.
 čisti pribor premjestiti u zonu za čisto (obično je označena
plavom bojom), zaprimiti čisto i suho rublje iz praonice
 ispitati ispravnost svakog predmeta
 složiti instrumente u setove
 staviti kemijske indikatore za kontrolu seta
 umotati setove i pojedine predmete
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
 Staviti indikatore za kontroliranje sterilizacije i naznačiti
datum i vrijeme sterilizacije
 umotane setove i pojedinačni pribor staviti u košare
 staviti u sterilizator i uključiti odgovarajući program
 nakon završene sterilizacije isključiti sterilizator
 ohladiti i isprazniti sterilizator, a sterilni materijal
premjestiti u zonu za sterilno (obično je označena
zelenom bojom)
 indikatore za biološki nadzor sterilizacije pregledati u
jedinici za sterilizaciju ili poslati u mikrobiološki
laboratorij
 svaku sterilizaciju dokumentirati (datum, vrijem, tehničke
parametre, kemijske pokazatelje ispravnosti sterilizacije)
 sterilan materijal i pribor dostaviti na odjele (idealno
nakon biološke provjere).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Intrahospitalne infekcije i njihovo
sprečavanje
Intrahospitalna (bolnička, nazokomijalna)
infekcija je svaka infekcija nastala za vrijeme
boravka bolesnika u stacionarnim zdravstvenim
ustanovama.
Intrahospitalne infekcije danas su važan
zdravstveni problem, usprkos velikom napretku
ostvarenom u liječenju zaraznih bolesti.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Čimbenici koji uzrokuju intrahospitalnu
infekciju su:
nesprovođenje odgovarajuće organizacije rada
zanemarivanje mjera dezinfekcije i sterilizacije
neracionalna uporaba antibiotika (dovodi do
pojave rezistentnih spojeva mikroorganizama)
uporaba aparata koji se teže dezinficiraju ili
steriliziraju (aparati za dijalizu, pribor za
anesteziju, respiratori…).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sprečavanje intrahospitalnih infekcija
 sprečavanje unošenja izvora zaraze u stacionarne
zdravstvene ustanove.
 unošenje izora zaraze onemogućuje se:
 odgovarajućim građevinskim uvjetima u zdravstvenim
ustanovama
 pravilnom organizacijom rada
 održavanjem higijene
 pravilnim provođenjem svih mjera antisepse i asepse
 redovitim mikrobiološkim pregledima radi dobivanja
uvida u higijensko stanje i stupanj bakteriološke
kontaminacije bolničke sredine
 ranim otkrivanjem infekcije i sprečavanjem širenja
 onemogućavanjem infekcije kontaktima (bolesnici,
osoblje, učenici, studenti, posjete).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Sprečavanje intrahospitalnih infekcija
Za uspješno provođenje mjera sprečavanja i
suzbijanja intrahospitalnih infekcija od velikog su
značenja građevinski uvjeti koji osiguravaju
organizaciju kružnih tokova čistog i nečistog
onemogućavaju njihovo međusobno križanje
(stubišta, liftovi, ulaz – izlaz, operacijski blokovi,
intenzivna skrb, dječji odjeli, zarazni odjeli, sterilne
jedinice, centralna sterilizacija, primanje –
otpuštanje bolesnika…).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Mogućnost nastanka intrahospitalne infekcije
postoji u svim stacionarnim zdravstvenim
ustanovama, a posebno na odjelima s
povećanim stupnjem ugroženosti (rodilište i
odjel za novorođenčad, ginekologija, dječji,
kirurški, zarazni i onkološki odjel, psihijatrijske
bolnice, odjeli intenzivne skrbi, odjel za opekline
i transplantaciju, odjeli za hemodijalizu).
Posebno treba voditi brigu da se infekcija ne
iznosi sa zaraznih odjela i iz mikrobioloških
laboratorija, te da se nečistim rubljem i priborom
ne kontaminira bolnička sredina
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Da bi se spriječile intrahospitalne infekcije, na
odjelima treba biti dobro i pravilno organizirano:
 primanje bolesnika
 posjete bolesnicima
 postupak s rubljem i posteljinom
 rad u kuhinji i postupak s kuhinjskim priborom
 rad na čišćenju i održavanju higijene svih prostora
(posebno sanitarnih čvorova)
 postupak sa smećem i otpacima i njihovo odnošenje.
 zdravstveni djelatnici i djelatnici u zdravstvu moraju se u
svome radu pridržavati mjera osobne zaštite jer time
štite sebe, svoje suradnike i bolesnike.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Mjere kojih se svi moraju pridržavati jesu:
 pravilna uporaba zaštite odjeće i obuće
 pravilna uporaba maski, rukavica…
 pravilno i redovito pranje ruku
 pravilno rukovanje sterilnim materijalom i lijekovima
 ulaziti kroz aseptički propusnik (zone određene za ulaz u
bolnicu i pojedine odjel, garderobe)
 zabrane kretanja s jednog odjela na drugi (naročito
vrijedi za odjele s povećanom opasnošću širenja
infekcije)
 redovito provođenje zdravstvenih pregleda osoblja.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.