Transcript Ukratko - Unipu.hr

U KRATKO
RAZVOJ POSEBNOG ODGOJA
 U prvobitnim zajednicama djecu sa smetnjama u




razvoju smatrali su nekorisnim, te su ih ostavljali
sa strane jer su prestavljali teret kojeg se trebalo
riješiti .
U Antici uglavnom je dominirao netolerantan stav,
nije moglo biti organizirano obrazovanje .
Humanizam i renesansa usmjeravaju se prema
čovjeku i njegovim potrebama.
1784. god. prva javna škola za slijepe i mentalno
retardirane otvorena u Parizu .
1895 prva škola za slijepe otvorena je u Zagrebu
POSEBNI odgoj u našem društvu
Predmet specijalnog odgoja tradicionalno pokriva
populaciju djece sa smetnjama u razvoju,a
posljednjih godina se nastoji afirmirati i u odnosu
na djecu natprosječnih sposobnosti, te one sa
specifičnim teškoćama u učenju koja zbog
školskog neuspjeha nerijetko napuštaju školu .
Cilj tog odgoja je da u granicama individualnih
potencijala djece osigura njihov maksimalni razvoj.
Najvažniji zadaci
1
Kreiranje uvjeta za maksimalni rast i razvoj potencijala i sposobnosti
djeteta.
2
Osiguravanje adekvatne pshološke i pedagoške atmosfere prikladne
za zadovoljavanje specifičnih interesa i pedagoških potreba djeteta
ovisno o vrsti i stupnju smetnje u razvoju.
3
Osiguravanje adekvatnih metoda usvajanja znanja, vještina i navika.
4
Razrada i apliciranje specijalnopedagoškog instrumentiranja za
sprječavanje, otklanjanje i ublažavanje posljedica smetnji na ličnost i
aktivnost djeteta.
5 Kad god je moguće osposobljavanje djeteta za
samopercipiranje i shvaćanje vlastitog položaja .
6 Prilagođavanje na vlastiti nedostatak i osposobljavanje
za adekvatno reagiranje na neprekidne postupke
okoline .
7 Osposobljavanje za obavljanje poslova svakodnevnog
života usvajanjem navika i vještina samopomoći .
Institucija secijalnog odgoja
 Razlikujemo tri vrste institucija za osobe sa
smetnjama u razvoju:

-institucija odgoja i

obrazovanja

- institucija rehabilitacije

- institucija medicinske i
socijalne skrbi
Institucije se mogu podijeliti
prema vrsti smetnji- na ustanove za osobe sa
smetnjama vida , sluha , govora , sa
smetnjama u ponašanju , sa motoričkom
smetnjom, te ustanove za mentalno
retardirane osobe :
prema stupnju izraženosti tih smetnji- na
ustanove za slijepe ,slabovidne , gluhe ,
nagluhe , tjelesno invalidne
 Ustanove odgoja i obrazovanja
Ustanove predškolskog odgoja (jaslice ,vrtići prema vrsti
smetnji), ustanove osnovnog odgoja i obrazovanja (osnovne
škole prema vrstama smetnji), ustanove usmjerenog
obrazovanja (srednje škole i srednjoškolski centri prema
vrstama smetnje ), ustanove višeg i visokog obrazovanja (viša
škola odnosno faklulteti).
1. Ustanove predškolskog odgoja
Osnivaju se za djecu s onim vrstama smetnji u razvoju koje se u ranoj
životnoj i predškolskoj dobi mogu otkriti i utvrditi .
To su najčešće vrtići za djecu sa smetnjama vida ,sluha i motorike .
2. Ustanove osnovnog odgoja i obrazovanja
 su specijalne osnovne škole koje se također organiziraju
po vrstama smetnji , a obuhvaćaju djecu sposobnu za
odgoj i obrazovanje osim djece s poremećajima u
ponašanju i govoru.
3. Ustanove srednjeg usmjerenog obrazovanja
 odvija se uglavnom u posebnim školama , djeluju
srednjoškolske ustanove i centri usmjerenog obrazovanja
za osoba sa smetnjama vida , sluha , motorike .
Organizacijski oblici posebnog
odgoja
 Najstariji organizacijski oblik posebnog odgoja je
zavod kao ustanova koja se održava još i danas .
 Zavodski oblik ima određene pozitivne i negativne
strane .
 Organiziraju se dvije vrste programa
 1)programi odgoja i obrazovanja škole
odgovarajućeg stupnja .
 2)programi produženog stručnog tretmana koji su
dijelom odgojno –obrazovnog razvoja.
Učenici sa smetnjama u razvoju
 Učenici osnovne škole sa smetnjama u razvoju su
djeca koja su bilo u fizičkom bilo u intelektualnom
području, različita od druge djece .
 Opće karakteristike su uglavnom slične ili
identične vršnjacima bez smetnje u razvoju .
 Zajedničke karakteristike se odnose na sve vrste
odgojno sposobne djece sa smetnjama u razvoju
koja pohađaju osnovnu školu .
Karakteristike učenika sa smetnjama
u razvoju
 Odstupanje od onog što smatramo očekivanim
rastom i razvojom .
 Imaju neke od većih definiranih smetnji u razvoju .
 Imaju ozbiljne teškoće u odgoju i obrazovanju
metodom, sredstvima, programima namjenjenim
učenicima bez smetnji u razvoju .
 Imaju izrazitu potrebu za prihvaćanjem od stranih
vršnjaka , nastavnika , roditelja i socijalne okolineuspostavljanje povoljne psihološke klime u razredu
i izvan njega važno je za stjecanje samopouzdanja
i očuvanje mentalnog zdravlja.
Učenici sa smetnjama vida
 Učenici sa smetnjama vida su slijepi i slabovidni
učenici.
 Slabovidni učenici svoj reducirani vid uspješno
koriste u vizualnim konformiranim prilikama u
razredu i izvan njega .
 Slabovidna djeca mogu imati maglovitu , nejasnu i
nedefiniranu sliku pred očima .
 Slabovidnost može imati stanovite posljedice i na
emocionalnom ,socijalnom ,fizičkom te
obrazovnom planu .
Učenici sa smetnjama sluha
 Razlikujemo gluhe i nagluhe osobe
 Gluhe osobe su u znatno težoj poziciji od
nagluhih , ali obje skupine zaslužuju veoma
ozbiljnu pažnju ,naročito s obzirom na
teškoće njihova komuniciranja u razredu i
izvan njega .
 Sporazumjevanje s osobama oštećenog
sluha je korištenje jednoručne i dvoručne
abecede .
Učenici sa smetnjam govora
 To su djeca koja imaju vrlo ozbiljne teškoće
u komuniciranju s okolinom , koristi se lošim
modelom govorenja pa ga sredina ne
prihvaća te se u njemu javljaju emocionalni
problemi u obliku tjeskobe ,povlačenje u
sebe ,nesigurnost i strah .
 Kako bi pomogli djeci ,koja ulažu veliki
napor da isprave svoj govr ,takvoj djeci
potrebna je pomoć logopeda
Mentalno retardirani učenici
 Sa stanovništva odgoja i obrazovanja su
zanimljiva je podjela: laka MR (djeca koju je
moguće odgajati i obrazovati),umjerena MR (djeca
koju je moguče odgajati).
 Takva djeca u odnosu na vršnjake sporije
napreduju i duže ostaju na istoj razini, sporije uče,
pokazuju ispodprosječne rezultate u rješavanju
zadataka neverbalnih testova inteligencije, češće
se manifestiraju smetnje govora, imaju siromašni
riječnik, slabije razvijenu finu motoriku, a ponekad
i smetnje vida, sluha, druge bolesti.
Učenici sa smetnjama u ponašanju
 Među djecom sa smetnjama ili poremećajima u
ponašanju razlikujemo socijalno neprilagođenu
djecu i djecu s emocionalnim poremećajima .
 Socijalno neprilagođena djeca manifestiraju
smetnje ponašanja na relaciji pojedinac-društvo,
(lijenost, nedostatak interesa za rad i učenje,
površnost i nebrižljivost, nedisciplina, laž, prevara,
bježanje od kuće, nedolično ponašanje na javnom
mjestu, krađa i skitnja).