Transcript 14-nastavak

Promptni i terminski kursevi,
svopovi, fjučersi i opcije

transakcija je promptna
– ako se obavi u roku od dva radna dana
– a devizni kurs koji se u ovoj transakciji koristi
zove se promptni kurs.

Terminska transakcija je dogovor o kupovini
valute
– u nekom trenutku u budućnosti
– po kursu koji se određuje danas (terminski
kurs).
Terminski ugovor

Na primer, pre tri meseca smo sklopili ugovor o kupovini 100
evra po kursu 1,01 US$ = 1€.
– nikakav novac se ne isplaćuje u trenutku potpisivanja ugovora
– (osim uobičajene sigurnosne margine od 10 odsto).




Nakon tri meseca, ja kupujem 100 evra za 101 dolar
bez obzira na to koliki će tada biti promptni devizni kurs.
najčešći su tromesečni terminski ugovori
za duže periode nisu uobičajeni zbog velike nesigurnosti
Terminski diskont


Ako terminski kurs bude ispod
promptnog, onda je to diskont
ako terminski bude iznad promptnog
strana valuta će imati terminsku
premiju u odnosu na domaću valutu
Kako se računa
– je diskont,
+ je premija
Na primer, ako je promptni kurs 1 US$ = 1 €
a tromesečni terminski kurs bude bio 0,99US$ = 1€
javlja se tromesečni terminski diskont u odnosu u vrednosti od
1 centa ili jednog procenta (ili na 4-procentnom diskontu za
godinu dana).
Valutni svopovi



promptna prodaja
i terminska kupovina valute
U jednoj jedinoj transakciji.



u Citibanku pristigne uplata od 1 miliona $
koja će biti potrebna tek za tri meseca
A banka želi da obavi neki investicioni posao
u evrima



danas da proda dolare i kupi evre na
promptnom tržištu,
a za tri meseca da u posebnoj transakciji
ponovo kupi dolare.
Svop stopa (obično se iskazuje na
godišnjem nivou) je razlika između
promptnog i terminskog deviznog kursa u
datom poslu valutnog svopa.
Najveći broj terminskih
transakcija obavlja se
putem valutnog svopa.
valutni svop Promptne (spot)
50%
33
Terminski (forward)
ugovori
11
ostalo
6
100
Šta NIJE funkcija
deviznog tržišta
a.
b.
c.
d.
transfer fondova
Finansiranje razmene
Diversfikacija rizika
Stvaranje logistike za hedžing
Rast vrednosti dinara u
odnosu na evro je




a. Apresijacija dinara
b. Depresijacija dinara
a. Apresijacija evra
b. Ništa nije tačno
Promena sa 100 din=1 € na
101 din=1 € predstavlja




a. Depresijaciju dinara
b. Apresijacijiu dinara
c. Depresijaciju evra
d. Ništa od navedenog nije tačno
Nestašica evra pri
fleksibilnom kursu izaziva




a.
b.
c.
d.
Depresijaciju evra
Depresijaciju dolara
Apresijaciju dolara
Neće biti promena
Višak
€
Nestašica evra
Efektivni devizni kurs je





a. Promptni kurs
b. Terminski kurs
c. Fleksibilni kurs
d. Ponderisani prosek kurseva jedne
zemlje sa njenim najvažnijim
trgovinskim partnerima
E. Sve navedeno je tačno
Devizni kurs varira u
minimalnim intervalima
zahvaljujući





a.
b.
c.
d.
Hedžovanju
Deviznoj arbitraži
Kamatnoj arbitraži
špekulacijama
7. Ako je PK=$1/€1 a
tromesečni TK=$0.99/€1:




a. Evro ima tromesečni terminski
diskont od 1%
b. Evro ima terminski diskont od 1%
godišnje
c. Evro ima tromesečnu premiju od
1%
d. Dolar ima tromesečni diskont od of
1%
Hedžovanje je




a.
b.
c.
d.
Prihvatanje deviznog rizika
Pokrivanje deviznog rizika
Devizna špekulacija
Devizna arbitraža
promptni kursevi
vremenom variraju.




Devizni rizik nastaje ne samo pri obavljanju transakcija koje
uključuju buduća plaćanja u stranoj valuti (transakciona
izloženost), nego i stoga što promena kursa dovodi do
promene vrednosti zaliha i aktive koja se drži u inostranstvu
(računovodstvena izloženost), a time se značajno menja i
domaća procena buduće profitabilnosti poslovanja neke firme
(ekonomska izloženost).
Hedžing (heging) je termin kojim se opisuje izbegavanje
deviznog rizika, ili zatvaranje neke otvorene pozicije.
Poglavlje 14nastavak
Devizna tržišta i devizni
kursevi
Seminarski radovi
- Od 0 do -10 bodova!!!
Za drugi kolokvijum biće poglavlja
8, 9, 13, 14 i 15
Devizni fjučers

je terminski ugovor na deviznom
tržištu sa stANDardizovanim datumima
izvršenja i obimom posla.
Tales iz Mileta




Siromašni filozof Tales iz Mileta smatra se
izumiteljem fjučersa.
Očekujući odličan rod maslina, on je još u
toku zime otkupio ekskluzivno pravo na
korišćenje presa za cedjenje
A vlasnici presa su bili voljni da hedžuju rizik
Kada je došla žetva, čovek se obogatio
izdavanjem presa za velike pare!
Tržište fjučersaterminsko tržište: razlike
1. trguje samo sa nekolicinom valuta;
2. trgovina se odvija samo kroz standardizovane
ugovore,
3. svega u nekoliko dana tokom godine
4. postoji limit na fluktucije deviznog kursa,
5. samo na nekoliko lokacija u svetu - Čikago,
Njujork, London, Frankfurt i Singapur.
6. Fjučersi glase na manji iznos od terminskih
ugovora
7. te su stoga korisniji malim firmama nego
velikim, mada su nešto skuplji
Jedni su na berzi, drugi su
OTC- over the counter

Fjučers ugovori se na tržištu mogu
prodati u bilo koje doba do trenutka
dospeća, što nije slučaj sa terminskim
ugovorom.
devizne opcije

Devizna opcija je ugovor koji kupcu daje
pravo, ali ne i obavezu da kupi (call ili da
proda (put) valutu
– nekog utvrđenog datuma (to je evropska opcija)
– ili bilo kada pre toga (to je američka opcija),
– po dogovorenoj ceni (strike ili exercise price).
Kupac opcija može da
bira


hoće li da kupi ili da propusti kupovinu
ako oceni da nije profitabilna.
Prodavac opcije mora da ispuni
ugovornu obavezu, ukoliko to kupac
zatraži.
cena opcije

Kupac prodavcu isplaćuje premiju
1−5% vrednosti, čime u stvari kupuje
privilegiju da može da bira trenutak
realizacije ugovora.
Kod terminskih ugovora i
fjučersa ne može da se bira,
a kod opcija…


Na primer, ako neka američka firma
učestvuje na tenderu za preuzimanje neke
firme iz EMU i od nje se traži da se obaveže
da će isplatiti određenu sumu u evrima.
Pošto američka firma ne zna da li će
pobediti na tenderu, ona će kupiti opciju da
kupi evre koji će joj eventualno biti potrebni
ako se posao okonča na željeni način.
Rizici deviznog kursa





izmene preferencija potrošača
različite stope privrednog rasta
različite stope inflacije,
promena u relativnim kamatnim
stopama,
zbog izmenjenih očekivanja, itd.
rizik deviznog kursa



Postoji uvek kada se buduća
plaćanja obavljaju u stranoj valuti
To je takozvana otvorena pozicija,
jer promptni kursevi vremenom
variraju.
Devizni rizik nastaje

transakciona izloženost
– transakcije koje uključuju buduća plaćanja u stranoj valuti

računovodstvena izloženost
– promena kursa dovodi do promene vrednosti zaliha i
aktive koja se drži u inostranstvu

ekonomska izloženost
– domaća procena buduće profitabilnosti poslovanja neke
firme

U nastavku ćemo se koncentrisati na transakcionu
izloženost riziku.
Hedžing (heging)


je termin kojim se opisuje izbegavanje
deviznog rizika
Odnosno zatvaranje neke otvorene
pozicije.
Špekulacije


špekulanti ne samo da prihvataju i čak
preferiraju devizni rizik
ili otvorenu poziciju, u nadi da će iz
toga izvući profit.
duga pozicija

Kada špekulant kupuje stranu valutu
– na promptnom,
– terminskom
– ili na tržištu fjučersa,
– ili kada kupuje opciju


kaže se da on ili ona zauzima dugu
poziciju.
On poseduje akciju, ugovor ili robu
Kratka pozicija

To je kada se obavezuje bez ulaganja
Špekulacija može biti
stabilizujuća ili destabilizujuća



Stabilizujuća špekulacija se odnosi na kupovinu strane
valute u trenutku kada je domaća cena strane valute u padu
ili je niska, u očekivanju da će se uskoro povratiti
destabilizujuća špekulacija odnosi se na prodaju strane
valute u trenucima kada je kurs u padu, očekujući dalji pad u
budućnosti, ili kupovina strane valute kada njen kurs raste,
očekujući dalji rast u budućnosti.
Destabilizujuće špekulacije na taj način pojačavaju fluktuacije
deviznog kursa i mogu biti veoma štetne za međunarodnu
trgovinu i investicije.
Kamatna arbitraža


To su tokovi kratkoročnog likvidnog
kapitala u cilju zarade većih prinosa u
inostranstvu.
Kamatna arbitraža može biti pokrivena
ili nepokrivena.
Pokrivena arbitraža

devizni rizik je prisutan zbog moguće
depresijacije strane valute tokom
perioda investiranja.

Zašto nije rizik da apresira???

Npr.
Kamatna arbitraža




Ako je u Njujorku kamatni paritet na tromesečne
obveznice trezora bude 6 odsto na godišnjem
nivou, a 8 odsto u Frankfurtu.
Onda investitor iz SAD može da razmeni dolare za
evre po tekućem promptnom kursu
i da kupi EMU obveznice trezora,
i onda zaradi dodatna 2 odsto kamate na godišnjem
nivou.
Po dospeću EMU
obveznica...


ovaj investitor će verovatno hteti da
konvertuje uložena sredstva i kamatu nazad
u dolare.
Ako evro za ova tri meseca depresira za 1
odsto na godišnjem nivou, američki
investitor će zaraditi samo 1 odsto ( 2 odsto
kamate minus 1 odsto gubitak usled
depresijacije evra) na godišnjem nivou


Ako evro depresira za 2 odsto na
godišnjem nivou, američki investitor
ne zarađuje ni cent, a ako evro
depresira za više od 2 odsto, investitor
je na gubitku.
Naravno, ako evro apresira, investitor
zarađuje ne samo na kamatnom
paritetu, nego i na apresijaciji evra.
pokrivena kamatna arbitraža


predstavlja promptnu kupovinu strane
valute i simultanu terminsku prodaju
(dakle, svop) strane valute u cilju
pokrića rizika deviznog kursa.
Kao da ne postoje dve, vec samo
jedna valuta!!!
Pokrivena arbitraža

U trenutku dospeća, investitor će imati
– iznos investiranog novca
– uvećan za kamatu,
– i to u domaćoj valuti,
– bez rizika deviznog kursa
Kako se računa
– je diskont, + je premija



Pošto valuta sa većom kamatnom
stopom obično ima terminski diskont
Tj teži da depresira, neto prinos na
investicije grubo je jednak
kamatni diferencijal - terminski diskont


kamatna stopa na tromesečne
obveznice trezora bila 6%u Njujorku i
8 odsto u Frankfurtu,
i pretpostavljamo da evro ima
terminski diskont u vrednosti od 1
odsto godišnje.


neto prinos na investicije grubo je
jednak
kamatni diferencijal - terminski diskont
verovatnoća
ostvarenja dobitka
se smanjuje
1. Prvo, dok se sredstva sele,kamatni diferencijal u korist
Frankfurta nestaje
2. Drugo, kupovina evra na promptnom tržištu povećava
promptni kurs, a prodaja evra na terminskom tržištu smanjuje
terminski kurs.

Onda se za evro kaže da se nalazi na pokrivenom
kamatnom arbitražnom paritetu (PKAP).
Neto prinos na investicije
kamatni diferencijal - terminski diskont
A -2+1=-1, odliv
A” 1 - 2 =-1
B 2 – 1 = 1 priliv
B” -1- (-2)=1
Na liniji PKAP…





negativni kamatni
diferencijal odgovara
terminskom diskontu (TD)
pozitivni kamatni
diferencijal odgovara
terminskoj premiji (TP) na
stranu valutu. To se može
izraziti ovako:
i – i* = TD ako je i < i* ili
i – i* = TP ako je i > i*
Ako nije na liniji, postoji
margina pokrivene kamatne
arbitraže (PKAM)
Primenjujući formulu za PKAM, dobijamo





PKAM = (0,06 – 0,08)/(1+0,8) – (0,99 USD – 1,00 USD)/ 1,00
USD
= (- 0,02)/1,08 – (- 0,01 USD)/ 1,00 USD
= - 0,01852 + 0,01
= - 0,00852
Negativni predznak u rezultatu pokazuje da se radi o odlivu
kapitala- da će se investirati u Frankfurtu.
U praksi se ponekad javljaju
značajne margine u
pokrivenoj kamatnoj
arbitraži
 .





veći porezi u inostranstvu mogu da prevaziđu
prinos PKAM
investitori budu bojali da bi strana vlada mogla da
obustavi isplatu
ili da uvede devizne restrikcije na repatrijaciju
profita (i glavnice)
velike i trajne margine mogu da se jave zbog
nedostatka informacija o investicionim
pogodnostima na finansijskim tržištima u zemljama
u razvoju.
Za tržište se kaže da je efikasno ako
cene odražavaju sve raspoložive
informacije.




ako terminski kursevi tačno predviđaju
buduće...
Šta?
promptne kurseve
tako da investitori ne mogu trajno da
zarađuju velike profite na osnovu
korišćenja bilo koje raspoložive
informacije.
Zaključak:

terminski kurs je bio tačan, ali ne i
efikasan prognozer budućeg
promptnog kursa.
nekoliko empirijskih
testova



pokazuje da skoro da nema šansi za
nerizičnu arbitražu,
te su devijacije od kamatnog pariteta
u najvećem broju slučajeva manje od
transakcionih troškova.
Evrovaluta ili ofšor
finansijska tržišta

označava depozite jedne komercijalne banke van
zemlje porekla

Inicijalno, samo se dolar koristio na ovaj način, te
se ovo tržište zvalo tržište evrodolara.

depozit u američkim dolarima u britanskoj
komercijalnoj bancinazivamo evrodolarom.

funta sterlinga deponovana u francuskoj
komercijalnoj banci je evrosterling,

itd.
Hedžing je




a.
b.
c.
d.
Prihvatanje deviznog rizika
Pokrivanje deviznog rizika
Špekulacija
arbitraža
Američki uvoznik koji treba da izvrši isplatu od
€100,000 za tri meseca može da hedžuje rizik :
a. Kupovinom $100,000 na terminskom tržištu
b. Prodajom €100,000 ma promptnom tržištu
c.
Kupovinom €100,000 na terminskom tržištu
d.
Prodajom $100,000 na promptnom tržištu
Ako je tromesečni TK=$1/€1 a
špekulant predviđa da će PK za tri
meseca biti PK=$1.02/€1 on može da
zaradi tako što će




a.
b.
c.
d.
Terminski prodavati evre
Terminski kupovati evre
Terminski prodavati dolare
Terminski kupvati dolare