Jedem voće, mislim zdravo!

2013./2014.

SHEMA ŠKOLSKOG VOĆA

Hrvatski zavod za javno zdravstvo dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med Franka Ježina, dipl. ing

EPIDEMIOLOŠKI PODACI O STANJU UHRANJENOSTI I PREHRAMBENIM NAVIKAMA ŠKOLSKE DJECE U RH

Reprezentativni uzorak djece dobi 6.5-18.5 godina

 Postojanje sekularnog trenda djeca iste dobi su viša i teža u odnosu na svoje vršnjake u razdoblju od 1980. do 1984. god  Zabrinjavajući nesrazmjer u porastu tjelesne mase u odnosu na tjelesnu visinu

Podaci za dječake i djevojčice u dobi od 7 godina 2,7 cm viši 2,4 kg teži 2,5 cm više 2,5 kg teže 

124,8 cm; 24,9 kg



124,0 cm; 24,3 kg



127,5 cm; 27,3 kg



126,5 cm; 26,8 kg 1980 danas



dječaci



djevojčice

EPIDEMIOLOŠKI PODACI O STANJU UHRANJENOSTI I PREHRAMBENIM NAVIKAMA ŠKOLSKE DJECE U RH

 HZJZ kontinuirano praćenje stanja uhranjenosti razdoblje 2005.-2009.: 

prekomjerna tjelesna masa 26.4%

pregledane školske djece od toga: 

povećana tjelesna masa 15.2%



debelo 11.2%

EPIDEMIOLOŠKI PODACI O STANJU UHRANJENOSTI I PREHRAMBENIM NAVIKAMA ŠKOLSKE DJECE U RH

Projekt Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC studija, 2010. godine)  

66% 76%

učenika i učenica NE jede VOĆE SVAKI DAN učenika i učenica NE jede POVRĆE SVAKI DAN  

26%

pije slatka pića svaki dan

35%

jede slatkiše jednom ili više puta dnevno

ISTRAŽIVANJA U RH

EPIDEMIOLOŠKI PODACI O STANJU UHRANJENOSTI I PREHRAMBENIM NAVIKAMA ŠKOLSKE DJECE U RH

POSLJEDICE: povećan rizik nastanka složenih metaboličkih poremećaja i kroničnih nezaraznih bolesti

 inzulinska rezistencija,   šećerna bolest tip II hipertenzija,   hiperlipidemija, bolesti jetre i bubrega,   debljina u odrasloj dobi, različita sijela raka...

NACIONALNE SMJERNICE, STANDARDI I NORMATIVI ZA ŠKOLSKU PREHRANU



Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi (NN 146/ 2012)

 preporučene vrste hrane i jela,  optimalni unos energije i hranjivih tvari,  broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima 

Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama

sastavni dio Normativa

NACIONALNE SMJERNICE, STANDARDI I NORMATIVI ZA ŠKOLSKU PREHRANU

Normativi sadrže: 

preporučene vrste hrane i jela po obrocima

NACIONALNE SMJERNICE, STANDARDI I NORMATIVI ZA ŠKOLSKU PREHRANU

Normativi sadrže:  preporučena učestalost pojedinih kategorija hrane u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike

Preporuka: 5 puta na dan (2 porcije voća i 3 porcije povrća)

NACIONALNE SMJERNICE, STANDARDI I NORMATIVI ZA ŠKOLSKU PREHRANU

Normativi sadrže:  preporučene vrste hrane i jela u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike

NACIONALNE SMJERNICE, STANDARDI I NORMATIVI ZA ŠKOLSKU PREHRANU

Zašto voće i povrće?

• • • •

vitamini (A, C, B-kompleks...) minerali (Fe, Mg, Ca...) jednostavni šećeri vlakna

• •

mali udjel masti ne sadrži kolesterol

CILJNA SKUPINA



djeca od 1. do 4. razreda osnovnih škola

prehrambene navike koje se usvoje u ranom djetinjstvu utječu i na odabir hrane i način prehrane u kasnijem životnom razdoblju, a time i na zdravlje u odrasloj dobi

LISTA PRIHVATLJIVOG VOĆA I POVRĆA

VOĆE

        mandarina jabuka kruška šljiva breskva nektarina trešnja jagoda

POVRĆE

  rajčica mrkva

Preporučena dnevna količina: oko 125 g Isključivo svježe voće i povrće!

Ciljevi Sheme školskog voća:

 promovirati pravilne prehrambene navike s ciljem povećanja udjela voća i povrća u svakodnevnoj prehrani kako bi se spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi  oblikovati prehrambene navike djece i ograničiti unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli  omogućiti školskoj djeci dodatni obrok svježeg voća ili

povrća

Uloga HZJZ u okviru Sheme školskog voća



nadležan za monitoring i evaluaciju utjecaja Sheme školskog voća na prehrambene navike i zdravlje školske djece

• • Upitnik o učestalosti potrošnje voća i povrća Upitnik o učinkovitosti provedbe Sheme školskog voća 

edukacija nastavnika o važnosti svakodnevnog unosa voća i povrća

(u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, te Agencijom za odgoj i obrazovanje)