Transcript Slide 1 - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Krivično/kazneno
procesno pravo –
Predavanja i vježbe
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Prof.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
Postupak optuživanja
1.
Pojam

Postupak optuživanja je drugi stadij redovnog krivičnog postupka.

Postupak optuživanja obuhvata procesne norme o:
- podizanju optužnice;
- sudskom odlučivanju o optužnici;
- prethodnim prigovorima optuženog i njegovog branioca;
- izjašnjavanju o krivnji;
- pregovaranju o krivnji i
- povlačenju optužnice.

Optužnica je procesni akt optuženja koji
se podiže nakon prethodno provedene
istrage i ocjene da rezultat aktivnosti iz
istrage predstavlja zaokruženu cjelinu
dokaza o tome da je određena osoba
osnovano sumnjiva da je izvršila
određeno krivično djelo.
2. Podizanje optužnice
 Kad u toku istrage Tužitelj nađe da postoji
dovoljno dokaza iz kojih proizlazi
osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio
krivično djelo, pripremit će i uputiti
optužnicu sudiji za prethodno saslušanje.

Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni,
odnosno optuženi i branitelj, imaju pravo
uvida u sve spise i dokaze.
3. Sadržaj optužnice
Optužnica sadrži:
 naziv Suda,
 ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima,
 opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivičnog
djela, vrijeme i mjesto učinjenja krivičnog djela, predmet
na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo,
kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što
preciznije odredi,
zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem
odredbe krivičnog zakona,
 prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz
naznačenje svjedoka i vještaka ili pseudonima
zaštićenih svjedoka, spisa koje treba pročitati i
predmeta koji služe kao dokaz,
 rezultat istrage,
 dokaze koji potkrijepljuju navode optužnice.


Jednom optužnicom može se obuhvatiti
više krivičnih djela ili više osumnjičenih.

Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u
optužnici se može predložiti da se odredi
pritvor, a ako se nalazi u pritvoru može se
predložiti da se pritvor produži ili da se
pusti na slobodu.
4. Odlučivanje o optužnici

Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili
odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od
osam dana, a u složenim predmetima u roku od
15 dana od dana prijema optužnice. Ukoliko
odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za
prethodno saslušanje donosi rješenje koje se
dostavlja tužiocu.

Prilikom potvrđivanja optužnice, sudija za
prethodno saslušanje proučava svaku tačku
optužnice i dokaze koje mu je dostavio tužilac
kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.

Pošto se potvrde pojedine ili sve tačke
optužnice, osumnjičeni dobiva status optuženog.
Sudija za prethodno saslušanje dostavlja
optužnicu optuženom i njegovom braniocu.

Sudija za prethodno saslušanje dostavit će
optužnicu optuženom koji je na slobodi
bez odgađanja, a ako se nalazi u pritvoru u
roku od 24 sata po potvrđivanju
optužnice.

Sudija za prethodno saslušanje obavijestit će
optuženog da u roku od 15 dana od dana
dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje
prethodnih prigovora, da će ročište o
izjašnjavanju o krivici biti zakazano odmah
nakon donošenja odluke o prethodnim
prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje
prethodnih prigovora, te da može navesti
prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na
glavnom pretresu.

Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u
optužnici, tužilac može podnijeti novu ili
izmijenjenu optužnicu koja će biti
zasnovana na novim dokazima. Nova,
odnosno izmijenjena optužnica podnosi se
na potvrđivanje.
5. Izjašnjenje o krivnji

Izjavu o krivici optuženi daje sudiji za
prethodno saslušanje u prisustvu tužioca i
branioca.

Prije izjave o priznanju krivice optuženi će
biti upoznat o svim mogućim posljedicama
priznanja krivice u smislu odredaba o
priznanju krivnje.

Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici,
sudija za prethodno saslušanje će po
službenoj dužnosti unijeti u zapisnik da
optuženi poriče krivicu.

Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudija za
prethodno saslušanje uputit će predmet
sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja
ročišta na kojem će biti utvrđeno
postojanje uslova iz člana 230. zakona.

Ukoliko se optuženi proglasi krivim nakon
završetka glavnog pretresa ili promijeni
svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivice i
naknadno prizna krivicu, njegova izjava o
poricanju krivice neće biti uzeta u obzir
prilikom odmjeravanja sankcije.

Nakon unošenja izjave o poricanju krivice
u zapisnik, sudija za prethodno saslušanje
proslijedit će predmet sudiji, odnosno
vijeću kojem je predmet dodijeljen s
ciljem zakazivanja glavnog pretresa, a
dokaze koji potkrepljuju navode optužnice
vraća tužiocu.

Glavni pretres bit će zakazan u roku od
30 dana od dana izjašnjavanja o krivici.
Ovaj rok može se izuzetno produžiti za
još 30 dana.
6. Razmatranje izjave o priznanju krivice
 Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice,
Sud provjerava:
1. da li je do izjave o priznanju krivice došlo
dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem,
2. da li je optuženi upozoren i razumio da se
izjavom o priznanju krivice odriče prava na
suđenje,
3. da li postoji dovoljno dokaza o krivici
optuženog,
4. da li je optuženi upoznat i razumio
moguće posljedice vezane za
imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje
imovinske koristi pribavljene krivičnim
djelom,
5.da li je optuženi upoznat s odlukom o
naknadi troškova krivičnog postupka i s
pravom da bude oslobođen naknade u
slučaju utvrđenom zakonom.

Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava
optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s
pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije.

Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to će
saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u
zapisnik. Izjava o priznanju krivice ne može se
koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivičnog
postupka.
7. Pregovaranje o krivnji

Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov
branilac mogu do završetka glavnog pretresa,
odnosno pretresa pred apelacionim vijećem
pregovarati s tužiocem o uslovima priznavanja
krivice za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno
optuženi tereti.

Sporazum o priznanju krivice ne može se
zaključiti ako se optuženi na ročištu za
izjašnjavanje o krivici izjasnio da je kriv.

Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim,
odnosno optuženim i braniocem o priznanju
krivice, tužilac može predložiti izricanje kazne
ispod zakonom određenog minimuma kazne
zatvora za to krivično djelo, odnosno blažu
sankciju za osumnjičenog, odnosno optuženog u
skladu s krivičnim zakonom.

Sporazum o priznanju krivice sačinjava se u
pisanoj formi i uz optužnicu se dostavlja sudiji za
prethodno saslušanje, sudiji odnosno vijeću.

Sudija za prethodno saslušanje, sudija odnosno
vijeće sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.

Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju
krivice, Sud provjerava:
1. da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo
dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i
nakon upoznavanja o mogućim posljedicama,
uključujući i posljedice vezane za
imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske
koristi pribavljene krivičnim djelom, i troškove
krivičnog postupka,

da li postoji dovoljno dokaza o krivici
optuženog,

da li optuženi razumije da se sporazumom o
priznanju krivice odriče prava na suđenje i da ne
može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju
koja će mu se izreći,

da li je izrečena krivičnopravna sankcija ispod
zakonom određenog minimuma za to krivično
djelo, odnosno blaža sankciju za osumnjičenog,
odnosno optuženog u skladu s krivičnim
zakonom.

da li je oštećenom pružena mogućnost da se
pred tužiocem izjasni o imovinskopravnom
zahtjevu.

Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava
optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom
za izricanje krivičnopravne sankcije predviđene
sporazumom.

Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to će
saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik.
Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavnog
pretresa. Glavni pretres bit će zakazan u roku od 30
dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne može se koristiti
kao dokaz u krivičnom postupku.

Sud će obavijestiti oštećenog o
rezultatima pregovaranja o krivici.
8. Povlačenje optužnice

Tužitelj može povući optužnicu, bez prethodnog
odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon toga, pa do
početka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za
prethodno saslušanje koji je potvrdio optužnicu.

U gore navedenom slučaju, postupak se obustavlja
rješenjem o čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni,
odnosno optuženi i branitelj, kao i oštećeni.
9. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru

Prethodnim prigovorima se:
1. osporava nadležnost,
2. ističu okolnosti prema kojim je djelo obuhvaćeno amnestijom,
pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju
krivično gonjenje.
3. ukazuje na formalne nedostatke u optužnici,
4. osporava zakonitost dokaza,
5. zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
6. osporava odluka o odbijanju zahtjeva za
postavljanje branioca zbog slabog imovnog
stanja.
Literatura:
SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok
redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
 Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni
glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili
 Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03, 37/03, 56/03,
78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 , 9/09 i 12/10).
