Transcript Slide 1

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
Postupak optuživanja
1.
Pojam

Pod pojmom optužnice treba razumijeti pismeni i u
zakonskoj formi sastavljeni zahtjev tužioca, da se odredi
glavni pretres protiv određene osobe kao optuženog zbog
određenog krivičnog djela[1]. Optužnica predstavlja temeljni
procesni akt optuženja u redovnom krivičnom postupku[2].


[1] Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila mr. Hajrija
Sijerčić-Čolić, Studentska štamparija Univerziteta Sarajevo,
1997. str. 194.
[2] Ibidem, str. 193.
2. Podizanje optužnice
 Kad u toku istrage Tužitelj nađe da postoji dovoljno
dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je
osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremit će i
uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje.
 Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni, odnosno
optuženi i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i
dokaze.
3. Sadržaj optužnice
Optužnica sadrži:
 naziv Suda,
 ime i prezime osumnjičenog, s osobnim podacima,
 opis djela iz kog proizlaze zakonska obilježja krivičnog
djela, vrijeme i mjesto učinjenja krivičnog djela, predmet
na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i
ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije
odredi,
 zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem
odredbe krivičnog zakona,
 prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz
naznačenje svjedoka i vještaka ili pseudonima
zaštićenih svjedoka, spisa koje treba pročitati i
predmeta koji služe kao dokaz,
 rezultat istrage,
 dokaze koji potkrijepljuju navode optužnice.
 Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih
djela ili više osumnjičenih.
 Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u optužnici se
može predložiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u
pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da
se pusti na slobodu.
4. Odlučivanje o optužnici
 Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili
odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od
osam dana, a u složenim predmetima u roku od 15
dana od dana prijema optužnice. Ukoliko odbije
sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za
prethodno saslušanje donosi rješenje koje se
dostavlja tužiocu.
 Prilikom potvrđivanja optužnice, sudija za
prethodno saslušanje proučava svaku tačku
optužnice i dokaze koje mu je dostavio tužilac
kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.
 Pošto se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice,
osumnjičeni dobiva status optuženog. Sudija za
prethodno saslušanje dostavlja optužnicu
optuženom i njegovom braniocu.
 Sudija za prethodno saslušanje dostavit će optužnicu
optuženom koji je na slobodi bez odgađanja, a ako se
nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrđivanju
optužnice.
 Sudija za prethodno saslušanje obavijestit će
optuženog da u roku od 15 dana od dana
dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje
prethodnih prigovora, da će ročište o izjašnjavanju
o krivici biti zakazano odmah nakon donošenja
odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po
isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da
može navesti prijedloge dokaza koje namjerava
izvesti na glavnom pretresu.
 Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici,
tužilac može podnijeti novu ili izmijenjenu optužnicu
koja će biti zasnovana na novim dokazima. Nova,
odnosno izmijenjena optužnica podnosi se na
potvrđivanje.
5. Izjašnjenje o krivnji
 Izjavu o krivici optuženi daje sudiji za prethodno
saslušanje u prisustvu tužioca i branioca.
 Prije izjave o priznanju krivice optuženi će biti upoznat
o svim mogućim posljedicama priznanja krivice u
smislu odredaba o priznanju krivnje.
 Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici, sudija za
prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti unijeti
u zapisnik da optuženi poriče krivicu.
 Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudija za prethodno
saslušanje uputit će predmet sudiji, odnosno vijeću
radi zakazivanja ročišta na kojem će biti utvrđeno
postojanje uslova iz člana 230. zakona.
 Ukoliko se optuženi proglasi krivim nakon završetka
glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o
poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova
izjava o poricanju krivice neće biti uzeta u obzir
prilikom odmjeravanja sankcije.
 Nakon unošenja izjave o poricanju krivice u zapisnik,
sudija za prethodno saslušanje proslijedit će predmet
sudiji, odnosno vijeću kojem je predmet dodijeljen s
ciljem zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji
potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu.
 Glavni pretres bit će zakazan u roku od 30 dana od
dana izjašnjavanja o krivici. Ovaj rok može se izuzetno
produžiti za još 30 dana.
6. Razmatranje izjave o priznanju krivice
 Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice,
Sud provjerava:
1. da li je do izjave o priznanju krivice došlo
dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem,
2. da li je optuženi upozoren i razumio da se izjavom
o priznanju krivice odriče prava na suđenje,
3. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog,
4. da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice
vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje
imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom,
5.da li je optuženi upoznat s odlukom o naknadi
troškova krivičnog postupka i s pravom da bude
oslobođen naknade u slučaju utvrđenom zakonom.
 Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava
optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s
pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije.
 Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to će
saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u
zapisnik. Izjava o priznanju krivice ne može se
koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivičnog
postupka.
7. Pregovaranje o krivnji
 Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov branilac
mogu do završetka glavnog pretresa, odnosno
pretresa pred apelacionim vijećem pregovarati s
tužiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo
za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.
 Sporazum o priznanju krivice ne može se zaključiti ako
se optuženi na ročištu za izjašnjavanje o krivici izjasnio
da je kriv.
 Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno
optuženim i braniocem o priznanju krivice, tužilac
može predložiti izricanje kazne ispod zakonom
određenog minimuma kazne zatvora za to krivično
djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog,
odnosno optuženog u skladu s krivičnim
zakonom.
 Sporazum o priznanju krivice sačinjava se u
pisanoj formi i uz optužnicu se dostavlja sudiji za
prethodno saslušanje, sudiji odnosno vijeću.
 Sudija za prethodno saslušanje, sudija odnosno
vijeće sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.
 Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju
krivice, Sud provjerava:
1. da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo
dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i
nakon upoznavanja o mogućim posljedicama,
uključujući i posljedice vezane za imovinskopravni
zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom, i troškove krivičnog postupka,
 da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog,
 da li optuženi razumije da se sporazumom o
priznanju krivice odriče prava na suđenje i da ne
može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja
će mu se izreći,
 da li je izrečena krivičnopravna sankcija ispod
zakonom određenog minimuma za to krivično
djelo, odnosno blaža sankciju za osumnjičenog,
odnosno optuženog u skladu s krivičnim
zakonom.
 da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred
tužiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.
 Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava
optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za
izricanje krivičnopravne sankcije predviđene sporazumom.
 Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to će
saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik.
Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavnog
pretresa. Glavni pretres bit će zakazan u roku od 30 dana.
Priznanje iz ovog sporazuma ne može se koristiti kao
dokaz u krivičnom postupku.
 Sud će obavijestiti oštećenog o rezultatima
pregovaranja o krivici.
8. Povlačenje optužnice
 Tužitelj može povući optužnicu, bez prethodnog
odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon toga, pa do
početka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za
prethodno saslušanje koji je potvrdio optužnicu.
 U gore navedenom slučaju, postupak se obustavlja
rješenjem o čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni,
odnosno optuženi i branitelj, kao i oštećeni.
9. Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru
 Prethodnim prigovorima se:
1. osporava nadležnost,
2. ističu okolnosti prema kojim je djelo obuhvaćeno amnestijom,
pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju
krivično gonjenje.
3. ukazuje na formalne nedostatke u optužnici,
4. osporava zakonitost dokaza,
5. zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
6. osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje
branioca zbog slabog imovnog stanja.
Literatura:
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ,
H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni
Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok
redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
 Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni
glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili
 Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04,
28/05, 55/06, 27/07, 53/07 , 9/09 i 12/10).